Alma Mustedanagić: Imamo li razloga biti euroskeptični?

cazin.net

Ulaskom u EU zemlja članica biva podređena širokom spektru politika koje pokrivaju poljoprivredu, energiju, ribarstvo, klimatske promjene i zaštitu okoliša. EU je poznata po svojim privrednim aktivnostima – jedinstvenom tržištu, carinskoj uniji i valuti. Najučinkovitiji element bi zapravo bio pristup najvećem svjetskom jedinstvenom tržištu, što je proizišlo iz jedinstvenog europskog zakona (1986), uklanjanjem fizičkih, fiskalnih i tehničkih zapreka trgovini i slobodno dopuštajući kretanje dobara, usluga, rada i kapitala.Članstvo u EU ima svoje financijske beneficije ali i posljedice.

U EU, vlast koja donosi odluke, posebno odluke koje se odnose na politički osjetljive stvari poput novca ili migranata, počiva na 28 nacionalnih vlada, od kojih se svaka poziva na svoje birače i porezne obveznike. Napetost je postala intenzivnija uvođenjem eura 1999 godine. 19 država postaje dijelom jedne monetarne unije, tzv. Eurozone, koje su prihvatile euro kao zajedničku valutu i jedinstvenzakonski tečaj, a nadgleda ih Europska središnja banka. Proračunska i porezna politika ostale su u rukama zemalja članica, te je ovaj sistem po mišljenju mnogih poznavaoca ekonomije bio osuđen na propast već u samom početku.

Međutim, u mnogim evropskim zemljama postoji skepticizam osnovan željom da se očuva nacionalni suverenitet.Takozvani euroskeptici između ostalog smatraju da briselska birokratija više šteti nego što doprinosi rastu privrede, te da će privredne integracije unutar EU rezultirati rasprodajom nacionalnih dobara i nacionalnim demokratskim deficitom. Dakako, teško je utvrditi kada zdrava kritika postaje loš lijek. Ako za suverenitet važi da narod sam odluči šta želi za svoju zemlju, onda je svega nekoliko zemalja danas suvereno. Znatan je dio demokratije nestao na nacionalnom nivou, a na evropskom nikad nije ni stvoren.

Prošlog ljeta, Britanci su glasali “odlazak”, a sada tu i tamo čujemo špekulacije o Frexitu, Nexitu, Gexitu, dok i same države osnivači raspravljaju o budućnosti Unije.Čak 71% državljana Grčke sa nepovjerenjem gleda na Uniju, što nije iznenađujuće s obzirom na način na koji je tretirana od strane partnera iz EU. Također , jedni od vodećih euroskeptika su i Francuzi čija vjera u EU je poljuljana nizom ekonomskih kriza, te odnosom EU  prema sve češćim liberalističkim trendovima, visokim procentom nezaposlenosti i migracijskom krizom koja je pokazala da je EU nespremna za donošenje zajedničkih rješenja.Stoga Europskoj uniji sada prijeti ne samo ekonomska i izbjeglička kriza već i “kriza identiteta”. Mišljenja sam da  skepticizam nije tako loš. Postoji opozicija za svaku praksu na ovom svijetu.

Čak i najveće pristalice EU-a moraju priznati da danas imamo i previše negativnih primjera članstva Unije. Za zemlju kao što je Bosna i Hercegovina, članstvo u Uniji značilo bi potpuno gubljenje nacionalnog identita, odricanje samostalne vanjske politike ali i financijsko ropstvo. I dok nas uvjeravaju da nam je spas u nečemu što se već počelo raspadati, čini se da u Bosni i Hercegovini mjesta za euroskepticizam nema, te da su otvorene granice za izlazak iz zemlje jedino čemu se nadamo.


10

Anketa

Gdje je pizza najbolja u Bihaću ?

Pogledaj rezultat

Loading ... Loading ...