Benefite Zakona o PIO vrlo brzo osjetit će 108. 239 penzionera u FBiH

usn.co.ba
Novi zakon o PIO uveo je bodovni sistem, odnosno način za obračun visine penzija zasnovan na visini prosječne plaće u FBiH, broju godina staža osiguranika i uplaćenim doprinosima.

U Federaciji BiH od 1. marta počela je primjena novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji prije svega garantira redovnu isplatu penzija, a jedna od njegovih prednosti u odnosu na dosadašnji zakon jeste da će omogućiti da se povećaju ranije zarađene penzije, neopravdano obezvrijeđene dosadašnjim zakonom, istakao je danas u Sarajevu federalni premijer Fadil Novalić prilikom posjete Federalnom zavodu PIO/MIO.

Benfite novog zakona, kako je dodao, vrlo brzo osjetit će 108.239 penzionera u FBiH. Naime, njih 54.785 koji su penzionisani do kraja jula 1998. godine dobit će penziju uvećanu za deset posto, a njih 53.454, koji su penzionisani do kraja 2007. godine dobit će penziju uvećanu pet posto. To do kraja godine, naveo je premijer, podrazumjeva 34,9 miliona KM, što je značajan iznos koji će se potrošiti na to balansiranje koje je ovaj zakon predvidio.

Novi zakon o PIO uveo je bodovni sistem, odnosno način za obračun visine penzija zasnovan na visini prosječne plaće u FBiH, broju godina staža osiguranika i uplaćenim doprinosima.

Novim zakonom je, kako je dodao Novalić, u prelaznom roku omogućeno prijevremeno penzionisanje s tim da je donja granica uslova – za muškarce 60,5 godina života i 35,5 godina staža osiguranja, te za žene 55,5 godina života i 30,5 godina staža osiguranja. Ta granica će se, počev od 2019. godine povećavati za po pola godine i života i staža osiguranja, dok ne dostigne uslove za redovno penzionisanje. Tom normom je omogućeno da se penzioniše dio radnika koji je sada u poziciji da ima ove uvjete, a ne može se zaposliti.

Za prijevremeno penzionisanje su predviđeni penali (četiri posto za nedostajuću godinu života), a za duži ostanak u radnom odnosu bonus od dva posto za svaku godinu dužeg ostanka. Tom mjerom se budući sistem štiti od nekog naglog ulaska većeg broja osoba u penziju, što je ujedno zaštita od finansijskog urušavanja sistema u budućnosti.

Novalić je podsjetio da se radi o važnom reformskom zakonu koji ima socijalnu refleksiju, te da je sa direktorom Federalnog zavoda PIO/MIO Zijadom Krnjićem razgovarao o tome da li eventualno postoje određeni tehnički problem ili nedorečenosti.

Govoreći o aprilskom usklađivanju penzija koje bi moglo dovesti do njihovog novog povećanja, direktor Krnjić je naveo da trebaju dobiti zvanične podatke o CPI, te procentu porasta BDP-a u prošloj godini.

“Znamo ih u glavnini, ali ćemo trebati zvanični podatak i svih 412.539 penzija koje su bile 31.12. osim onih maksimalnih (2.174), bit će usklađene sa tim koficijentom”, dodao je Krnjić.

Novi zakon, kako je istaknuto, također je otvorio mogućnost pomoći budućim penzionerima u banjskom i sličnom liječenju.

 

BiH izvozi jeftine, a uvozi skupe mliječne proizvode – deficit 66,5 miliona KM

Međutim, navode da je struktura razmjene nepovoljna, jer izvozimo mlijeko i pavlaku, a uvozimo maslac i sir, pa tako u konačnici bilježimo deficit od 66,5 miliona KM.

Po analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, u 2017. izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dostigao je 76 miliona KM, što je za 12 posto (8,2 miliona KM) više u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, istovremeno je u sličnom iznosu porastao i uvoz i sada iznosi oko 142 miliona KM, tako da deficit ostaje nepromijenjen.

Većina izvoza u 2017. odnosi se na proizvode s niskom dodanom vrijednošću (mlijeko i pavlaka 78 posto). Fermentirani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, sir devet posto, a maslac i mliječni namazi dva posto. U strukturi uvoza dominira sir sa 52 posto, zatim slijede mlijeko i pavlaka sa 20 posto, jogurt i kefir sa 18 posto, te maslac i namazi sa 10 posto.

Crna Gora je sa 24 miliona KM izvoza i dalje prvo bh. izvozno tržište, a Hrvatska je zahvaljujući rastu izvoza od 200 posto u odnosu na 2016. i izvozom od 16 miliona KM sada drugo najvažnije tržište. Ostatak izvoza realizovan je u Makedoniju, Kosovo i Srbiju. Najviše uvozimo sa EU tržišta (Njemačka, Hrvatska, Slovenija), te iz Srbije.

Iako su proizvođači sira u BiH u 2017. zabilježili znatno povećanje izvoza (rast od 33 posto) i to najviše na tržište Hrvatske, Crne Gore i Srbije, još uvijek uvozimo gotovo 11 puta više sira nego što izvozimo (izvoz 6,8 miliona KM, uvoz 73,5 miliona KM). Detaljnije analize pokazuju da naviše uvozimo sir edamer (26,6 miliona KM, 4.162 tone) po prosječnoj cijeni od 6,39 KM, te uz minimalnu cijenu od 4,89 KM.

Zabrinjava i podatak da smo uvezli i više od 1.200 tona svježeg sira u vrijednosti  gotovo sedam miliona KM, te uz minimalnu zabilježenu uvoznu cijenu od 1,61 KM.

– Cijene uvoznog sira često su tako niske da dovode u pitanje njegov kvalitet, te bi potrošači više šanse trebali dati domaćim sirevima, koji kontinuirano osvajaju nagrade na međunarodnim takmičenjima. Podsjećamo da su na nedavnom Balkanskom festivalu sira u Beogradu zlatnu i srebrnu medalju uzeli sirevi iz BiH – kaže se u saopćenju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

 

Dobra saradnja ministarstava pravde BiH i Mađarske

Na sastanku je istaknuto kako Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju dobru suradnju u oblasti i domenu rada dvaju ministarstava. 

Na sastanku je istaknuto kako Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju dobru suradnju u oblasti i domenu rada dvaju ministarstava. Međunarodna pravna pomoć između dviju država se, kako u kaznenim tako i u građanskim stvarima odvija korektno, te je ocijenjeno da postoje dobri osnovi za sve vidove međunarodne pravne pomoći i suradnje.

Grubeša je upoznao goste s radom Ministarstva pravde BiH s posebnim akcentom na zakonska rješenja i prilagodbe koje je BiH obvezna napraviti na putu ka članstvu u Europsku uniju.

Trocsanyi na tom je planu bh. strani ponudio pomoć kako bi BiH što brže uskladila svoje zakone s pravnim stečevinama Europske unije.

Bosna i Hercegovina i Mađarska članice su velikoga broja multilateralnih ugovora koji reguliraju oblast međunarodne pravne pomoći, a potpisnice su europskih konvencija o pružanju uzajamne pravne  pomoći u kaznenim stvarima, o ekstradiciji, razmjeni kaznenih postupaka i izručenju osuđenih osoba.

Međunarodna pravna pomoć između dviju država je uređena i konvencijama UN-a među kojima je najznačajnija konvencija u oblasti borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Obje države su članice Haške konferencije za međunarodno privatno pravo kojima je regulirana oblast pravne pomoći u građanskim stvarima.

Sastanku je nazočio i mađarski veleposlanik u BiH Joszef Negyesi, priopćeno je iz Ministarstva pravde BiH.


0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...