Dodik sanja “veliku Srbiju”: Do kraja stoljeća rješenje srpskih pitanja u RS-u, Kosovu i Crnoj Gori

klix.ba
Ponovio je svoje separatističke težnje, ali i pogrešna tumačenja po kojima entitet države BiH naziva državom.

“Ciljevi su integracija u ovom vijeku. Moraju da se integrišu Republika Srpska i Srbija, mora da se riješi status i pitanje Srba na Kosovu, odnosno sjevernog dijela. Moramo da vidimo na koji način će se riješiti srpsko pitanje i u Crnoj Gori, gdje mora da se adekvatno zaštiti srpski nacionalni interes”, rekao je Dodik.

Ponovio je svoje separatističke težnje, ali i pogrešna tumačenja po kojima entitet države BiH naziva državom.

Dodik je naglasio da srpski narod mora istaći zahtjeve za ovaj vijek i ocijenio da dolazi vrijeme kada će se desiti jedna, prije svega, politička homogenizacija koja treba da okupi intelektualne, političke i društvene krugove – srpske predstavnike gdje god se nalaze da definišu srpske ciljeve.

On je ocijenio da srpsko pitanje ne stoji dobro ni u drugim dijelovima bivše Jugoslavije, te naveo da se u Hrvatskoj teško ide sa afirmacijom srpskih nacionalnih prava, a u Sloveniji Srbi čak nemaju ni status manjine.

“To sve govori da treba jedna energična akcija. Dakle, mi se moramo izvući iz one situacije u kojoj je pretpostavka da smo mi krivci i da moramo nešto da uradimo na svoju štetu. Sada moramo da kažemo – ne, mi nismo krivci, mi imamo naš interes i šta nas interesuje”, rekao je Dodik.

On je naveo da te srpske interese treba definisati i da on može da bude dio ljudi koji to mogu da urade, ali da ne bi mogao sada da kaže šta bi to bilo.

Lider SNSD-a je ponovio tvrdnje o Srbima kao stradalničkom narodu prošlog vijeka, a nije zaboravio ni tvrdnje kako je Srbima “nametnuto oružano sukobljavanje” u Hrvatskoj, BiH, Kosovu, Crnoj Gori…”.

Hamdija Lipovača: Hapšenje je imalo za cilj discipliniranje Krajine i moje sramoćenje

Slučaj “Stens”: “Nije bilo objektivnog razloga da nas se osudi”

Prije nekoliko dana, a nakon višegodišnjeg procesa, Kantonalni sud u Bihaću prvostepenom je presudom odlučio da Hamdija Lipovača i nekoliko drugooptuženih nisu krivi u predmetu “Stens”, prilikom čega su odbačene sve tačke optužnice. Nekoliko minuta nakon presude, Lipovača je novinarima kazao da je to “treća oslobađajuća presuda u posljednje dvije godine”, dodavši da su sve “optužnice protiv njega politički montirane i imaju za cilj da ga uklone sa političke scene”.

Na početku razgovora za Klix.ba, od Lipovače smo zatražili da nam pojasni navedenu izjavu, odnosno kaže da li je to izgovorio u afektu nakon presude ili je zaista na stavu da ga neko želi ukloniti sa političke scene i namješta mu sudske procese.

“U pravilu, ne komentarišem sudske presude. One se provode, a ne komentarišu. Sud nas je oslobodio optužbi po svim tačkama, jer objektivno nije bilo razloga da nas se osudi. Izjave preko 30 svjedoka tužilaštva, od kojih niti jedan nije rekao da sam uradio ili tražio da se uradi išta protivno zakonu, nalaz vještaka za koji smo dokazali da je naručen i friziran i koji je trebao poslužiti isključivo za hapšenje i stvaranje afere, samo su neki razlozi činjenica oslobađajuće presude”, rekao je Lipovača.

Potom je vratio film unazad, te progovorio nekoliko riječi o njegovom hapšenju te bio nešto direktniji u odgovoru na prethodno pitanje.

“Nakon onakvog, mučkog, ponižavajućeg i apsolutno nepotrebnog iživljavanja nad mnom i moje troje dječice od tada dvije i šest godina, upada specijalaca u moju kuću sa puškama i čarapama na glavi, što je za cilj imalo discipliniranje Krajine i moje sramoćenje, rekao sam neka svako radi svoj posao. Kao prvi čovjek Krajine, sa jasno i glasno izraženim stavom bio sam izvjesna prijetnja pojedinim centrima moći, jer sam otvoreno iskazivao nezadovoljstvo odnosom prema Krajini, nepostojanjem investicija, kadrovske nezastupljenosti, jer Krajina ni u Vladi Federacije, ni u Vijeću ministara, nije imala nijednog predstavnika, iako je vlast na nivou BiH bila SDP-ova zahvaljujući mom, krajiškom, mandatu u Parlamentu BiH”, kaže Lipovača.

Politički motivi sudskih procesa

On napominje da kod tadašnjeg predsjednika SDP-a nije naišao na podršku za ostvarivanje tih ciljeva.

“Znate, glasni Krajišnici nisu dobrodošli. Dobri su samo oni koji klimaju glavom i na traže ništa za svoj kraj. Takve smo imali i ranije, a takve imamo i sad. Ja na takvo nešto nisam bio spreman. No, slomljen duh i pognutu glavu nisu i nikad neće vidjeti. Koncept mog uklanjanja sa političke scene u realizaciju je krenuo polovinom 2014. godine kada su se u Bihaću našli predstavnici SDA, jedan privatni poduzetnik i visoki dužnosnik FUP-a, u jednom restoranu u gradu Bihaću, gdje su dogovorili da iz Gradske uprave u FUP počnu stizati anonimne prijave po pitanju svih projekata koje smo radili u periodu 2004-2010. godine, kako bi se mene ‘odradilo’ i kako bi na Bihać, koji je do 2010. godine bio grad primjer, bacila ljaga i sve što smo radili pokušalo kriminalizirati, uz pomoć moćne medijske artiljerije, koja je posebna priča, a predstavlja također dio te parastrukture. Što se tiče političkog motiva mog progona koji je nepobitan, tvrdim da je on protkan ličnim elementima od strane glavne tužiteljice koja svoju poziciju zloupotrebljava i tužilaštvo koristi kao privatnu firmu za obračun. Pa i brojni tužioci više ne kriju da ne mogu izdržati torturu koju gospođa glavna tužiteljica vrši nad njima u tužilaštvu. Svakodnevne prijetnje disciplinskim postupcima, izderavanje, pritisci na tužioce koji smatraju da nema elemenata za podizanje optužnica protiv mene su samo dio ambijenta rada Unsko-sanskog tužilaštva. Ja razumijem da nastupa kraj mandata glavne tužiteljice i ambiciju reizbora, ali arbitražna primjena prava sigurno nije dobro rješenje, ni za koga”, objašnjava Lipovača.

Netom prije hapšenja krajem 2014. godine, on se isticao kao jedan od potencijalnih kandidata za predsjednika SDP-a BiH. Na kraju je, ipak, odustao od kandidature. Upitali smo ga da nam pojasni šta se tačno zbivalo u stranci krajem te godine.

“Na tada održanom Kongresu SDP-a, ja koji sam na Kongresu prije, bio drugi, iza Željka Komšića po broju glasova, nisam dobio potreban broj glasova za ulazak u Glavni odbor. Ipak, poštovao sam i takvu odluku i procijenio sam da SDP prolazi kroz tešku fazu nakon gubitka izbora, te da svako od nas treba dati doprinos, kakav god može, da se partija stabilizira i krene naprijed. Nisam ni pomišljao da odem iz partije, ja sam četvrta generacija SDP-ovaca, iz porodice koja je iznjedrila časne Nuriju, Hamdiju, Hakiju i generala Sakiba Pozderca, Nijaza Salihodžića Hajru Kapetanovića. Kao i neki od njih, i ja sam doživio sličnu sudbinu”, govori Lipovača.

Stojim na raspolaganju SDP-u, spreman na povratak u politiku

On kaže da je i da dalje član SDP-a te da je na posljednjem Kongresu ove stranke, najvećim brojem glasova kandidata iz Krajine, izabran u Glavni odbor.

“Nakon podizanja optužnice, u razgovoru s predsjednikom SDP-a Nikšićem, s kojim imam dugogodišnji drugarski odnos, smatrao sam da trebam zamrznuti svoj status u SDP-u BiH, jer partija ne smije osjetiti bilo kakvu težinu mog procesa. Prije nekoliko dana imao sam sastanak sa predsjednikom i generalnim sekretarom SDP BiH, na kojem sam izrazio želju, nakon ovog progona koji sam prošao, da se aktivno vratim u rad SDP BiH, tamo gdje sam bio kod zamrzavanja statusa. Ako partija bude smatrala da trebam i mogu pomoći, ja ću se odazvati. Vjerujem da će SDP BiH biti vodeća članica vlasti u BiH, a mi svi njeni članovi i simpatizeri primijeniti naučeno na greškama iz prošlosti na stvaranje bolje, jedne kuće za sve nas. BiH sa svim njenim različitostima koje se moraju poštovati. Objektivno, jedini SDP to može, a mislim da je SDP izgradnji takve države u ovom trenutku jedini i iskreno posvećen”, tvrdi Lipovača.

Kao primjer tome navodi pojavu “velikog broja novih, jakih i hrabrih ljudi u RS-u”, prije svega Vojina Mijatovića i Draška Aćimovića koji potvrđuju, kako ističe, “da SDP nije, kako to neki zlonamjerno kažu, bošnjačka stranka”, zatim jačanje SDP-a u Hercegovini i Kantonu 10, “kroz pojavu generala Juge Brdara i drugih časnih ljudi”.

Lipovača je u svojim posljednjim nastupima na društvenim mrežama često pozivao na jedinstvo krajiških političara i određenu vrstu zajedničkog nastupa spram političkog Sarajeva na izborima koji slijede. Upitali smo ga da nam pojasni šta to tačno zagovara.

Zaposlen u banjalučkoj firmi “Integral”

“Ako pogledate kadrove iz Krajine, vidjet ćete da ih gotovo pa i nema u institucijama vlasti. Od malobrojnih koji to i jesu, Krajišnici u protekle četiri i više godina nisu vidjeli mnogo. Investicija u Krajinu ima u veličini mrvica. A i to radi reda i na silu. Meni je srce veliko kad vidim kako se dižu milionski krediti za izgradnju u Federaciji, koridori, brze ceste, autoputevi, termoblokovi, prave se planovi. Ali srce me i zaboli kada vidim da u tim planovima nema Krajine. Smatram da svi krajiški kandidati u svim strankama moraju prvo sami sa sobom, a onda između sebe, dogovoriti minimum ispod kojeg se ne ide. Tražiti od svojih stranaka da, ako hoće naša imena na listama, naše krajiške glasove, da se obavezu na unaprijed dogovorene projekte. U protivnom, opet ćemo imati pojedince koji će doći u Sarajevo, dobiti stan, poziciju i vozača, klimati glavom i prevariti Krajinu”, objašnjava.

Prošle godine, Lipovača je izjavio da je jedan od rijetkih doktora nauka koji je na birou. Za kraj razgovora, upitali smo ga čime se bavio u posljednje 3-4 godine i kakav je sada njegov radni status.

“Očito je da, pored ličnog progona, proživljavam i neku vrstu egzistencijalnog progona, koji se vrši na način da se tri i po godine sprječava moj povratak na Pravni fakultet gdje sam ranije radio. Tri i po godine ja sam kao doktor nauka proveo na birou rada. Mnogi ‘prijatelji’ Bošnjaci su se oglušili ili pravili da me ne poznaju. Firma ‘Integral’ iz Banje Luke mi je ponudila posao voditelja kancelarije u Bihaću i ja sam prihvatio. Toliko o ‘našima’ i ‘njihovima’. Kako god, Bog daje nafaku, ljudi ne. Meni je najvažnije da svoj obraz, obraz porodice, ali i partije nisam ukaljao”, kaže za kraj Lipovača.

 

 

Kako su stari vukovi “pojeli” tužioce USK: Hoće li Galijašević, poput Lipovače, biti oslobođen?!

Nakon što je Kantonalni sud u Bihaću donio oslobađajuću presudu za Hamdiju Lipovaču i ostale iz predmeta Stens, građani Krajine se sada pitaju hoće li isti rasplet vidjeti i u drugim predmetima, nastalim neposredno nakon februarskih nemira od prije četiri godine.

Prije svih, misli se na predmet USK šume protiv direktora Đevada Muslimovića koji je bio kandidat SDA za premijera nakon što je Lipovača uhapšen, ali i onaj protiv Emdžada Galijaševića, koji je u vrijeme hapšenja bio gradonačelnik Bihaća. Očito je da su pravosudne institucije nakon dešavanja naroda “proradile”, ali ni to ne vrijedi ako izostane rezultat u vidu presude. Zašto nakon spektakularnih hapšenja i optužnice sve padne u vodu, pitanje je na koje smo tražili odgovor.

Sudnica kao arena

– Pa, zato što sada u redovima advokata ima mnogo bivših sudija i tužioca koji su iskusniji. Bez obzira na njihove godine života, imaju mnogo želje i volje da svojim klijentima donose slobodu. Mi se trudimo, radimo i učimo i dalje, kazao  je za sarajevsko Oslobođenje advokat Ilijas Midžić, inače bivši sudija i nekadašnji član VSTV-a.

Salih Hodžić, advokat Hamdije Lipovače, od početka je znao da će on biti oslobođen.

– Kad je počelo suđenje, mi smo imali sve dokaze kojim raspolaže Tužilaštvo. Njihovom analizom, te analizom svih normativnih akata, šta je čija dužnost, te analizom vještačenja, mi smo došli do tog zaključka. Na kraju, nisu bili isti nalazi vještaka i izvještaj tehničkog prijema Stensa, jer su radovi završavani i lice mjesta se promijenilo. Tu smo sagledali 99 posto dokaza, a kasnije se ništa novo nije ni pojavilo, ispričao nam je advokat Hodžić.

Mnogi sada tvrde da je Tužilaštvo USK-a loše vodilo postupak, ali advokat nema ni riječi kritike za njih.

– Ne mogu ja to cijeniti, nije ni korektno, pogotovo jer je još prvostepena presuda, ali mogu reći da je odbrana uradila dobro posao, dodao je Hodžić.

Halid Dedić, predsjednik Bihaćke građanske inicijative, koji je u ovim aktualnim danima organizovao i tribine o korupciji u društvu i pravosuđu, ima svoje viđenje prilika.

– Mislim da je naše pravosuđe, od policije, tužilaštva i sudova, potpuno nesposobno da se s tim stvarima sučeljava. Po tumačenju nekih stranih stručnjaka, naši službenici su, primjenjujući anglosaksonske pravne sisteme, dovedeni u poziciju da su izgubili aktivnu ulogu u društvu, a posebno kada su istrage u pitanju. Sudovi su maltene pretvoreni u pasivna tijela koja s jedne strane slušaju advokate, a s druge tužioce. Ako tužioci ne mogu sto posto dokazati nešto što tvrde, sud po novoj logici stvari, kad je u dilemi, donosi presude u korist tuženog. S druge strane, vidi se šta se sa našim tužilaštvima radi, oni su bitan faktor u borbi protiv ogromne korupcije, ali su nestabilni i kadrovski nespremni za takav zadatak, plus su i tehnički neopremljeni, misli Halid Dedić.

Ilijas Midžić, pak, napominje da tužioci imaju pregršt opravdanja.

– Nisu oni krivi, krive su okolnosti, sudnica je jedna arena. Često oni iz Bihaća idu u Krupu, jer odrede nekoga po optužnici ko ide, a da ni ne poznaje dobro predmet. Rješenje je da se u Bihaću obavljaju sva krivična suđenja. Da tužioci imaju više vremena da izučavaju predmet. Oni imaju svoje resurse, policiju i vještake, treba raditi i s njima. Ali, mi smo u zadnjem predmetu razbili vještake, jer tužioci i nemaju adekvatnu pomoć struke, kazao nam je Midžić.

Istina je, naime, da Kantonalno tužilaštvo muku muči sa velikim dugovanjima za naknade vještacima, zbog čega ih i sve teže nalaze. Vlada Kantona hitno im treba uplatiti nedostajuća sredstva, ali sve je na čekanju.

Ilijas Midžić je imao klijenta Fadila Šehića i u predmetu Šume USK-a, ali mu je sve to bilo naporno pa je morao otkazati određeni broj klijenata, uključujući i njega.

– Iako taj predmet ne poznajem baš najbolje, znam da se postupak razvodnio, na kraju neće biti sve onako kako je prezentirano na početku tog suđenja, otkrio nam je Midžić.

A advokat Salih Hodžić u istom predmetu zastupa Rasima Mehmedovića.

– Za mog klijenta očekujem da će biti oslobađajuća presuda, a za ostale neću ništa ni da govorim, kazao nam je advokat.

Politička upošljavanja

Halid Dedić iz Bihaćke inicijative upozorava i na to da često nestručnost, uz korupciju i nepotizam, donosi loše rezultate.

– Policijski organi koji se bave istragama su vrlo skromno popunjeni, a bojim se i da tu ima političkog upošljavanja, od ministarstva pa nadalje. Često se zapošljavaju ljudi čije struke ne odgovaraju potrebama posla za borbu protiv kriminala. Sistem je u nekoj vrsti projekta doveden u situaciju da ne može odgovoriti zadatku, smatra Dedić.

Slučajno ili smišljeno, o tome se može raspravljati, ali činjenica je da je tranzicija društva usporena zbog neadekvatnih kadrova u pravosudnom sistemu. Za to vrijeme njihovu nespremnost obilato iskorištavaju oni odavno ogrezli u korupciji.


25

Anketa

Koju aplikaciju za dopisivanje najčešće koristite?

Pogledaj rezultat

Loading ... Loading ...