Dokument Predsjedništva pun pravopisnih grešaka

Nezavisne novine
Najprije je ovaj dokument objavljen u verziji koja je, nakon što smo je pokušali otvoriti, nudila potpuno nerazumljive i neprepoznatljive znakove i simbole, koji su nalik egipatskim hijeroglifima.

Stručne službe Predsjedništva BiH objavile su na veb-sajtu kolektivnog šefa države neuređenu verziju iznimno važnog dokumenta “Strategija vanjske politike BiH 2018 – 2013. godina”, koja ima pravopisne greške i tehnički je neuređen.

Najprije je ovaj dokument objavljen u verziji koja je, nakon što smo je pokušali otvoriti, nudila potpuno nerazumljive i neprepoznatljive znakove i simbole, koji su nalik egipatskim hijeroglifima.

Nakon što je takva verzija brzinski povučena, puštene su verzije potpuno nesređenog dokumenta, nedovoljno pismenog (polupismenog), tehnički neuređenog, neformatiranog, bez margina i s mnoštvom pravopisnih i tehničkih pogrešaka.

Vrijedi podsjetiti, u pitanju je prvi ovakav dokument nakon 2003. godine, kada je tadašnji saziv Predsjedništva na čelu s predsjedavajućim Borislavom Paravcem uradio sličan dokument.

Na ovaj, koji određuje pravce bh. vanjske politike i definira vanjskopolitičke nastupe članova Predsjedništva BiH, se čekalo punih 15 godina te je napokon definirano da članovi Predsjedništva BiH i ostali zvaničnici u inostranstvu ne mogu nastupati kao “slobodni strijelci”.

“Nezavisne” su pokušale da saznaju šta je pozadina ovog svojevrsnog fušeraja, te smo pitanja uputili Borisu Buhi, generalom sekretaru Predsjedništva BiH, da nam odgovori, najprije, da li je upoznat s ovim, a onda i ko je odgovoran za ovaj propust.

Iz Predsjedništva BiH su nam poslali odgovore u kojima se nam potvrdili da je dokument objavljen s greškama.

“Dokument ‘Strategija vanjske politike BiH 2018 – 2023.’ je tehničkom greškom objavljen u nelektoriranoj, radnoj verziji. Navedeni dokument će u ispravnoj verziji biti uskoro objavljen na tri službena jezika na veb-stranici Predsjedništva BiH. Zahvaljujemo na vašoj sugestiji i interesiranju te se nadamo daljoj uspješnoj suradnji”, odgovorili su “Nezavisnim” iz Predsjedništva.

Profesor Esad Bajtal, sociolog, filozof i politički analitičar, zaključuje da ili je neko namjerno napravio ovakve greške, ili je to samo novi u nizu sličnih primjera koje svakodnevno susrećemo.

“Dakle, ili je taj strateški dokument namjerno napravljen nečitkim, ili je to još jedna nepotistička priča, jer u ovoj zemlji ništa nije na svom mjestu”, kaže Bajtal, navodeći da je BiH postala privatna država, ali i država kojom upravljaju političke stranke i njihovi lideri.

 

BiH izvozi jeftine, a uvozi skupe mliječne proizvode – deficit 66,5 miliona KM

Međutim, navode da je struktura razmjene nepovoljna, jer izvozimo mlijeko i pavlaku, a uvozimo maslac i sir, pa tako u konačnici bilježimo deficit od 66,5 miliona KM.

Po analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, u 2017. izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dostigao je 76 miliona KM, što je za 12 posto (8,2 miliona KM) više u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, istovremeno je u sličnom iznosu porastao i uvoz i sada iznosi oko 142 miliona KM, tako da deficit ostaje nepromijenjen.

Većina izvoza u 2017. odnosi se na proizvode s niskom dodanom vrijednošću (mlijeko i pavlaka 78 posto). Fermentirani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, sir devet posto, a maslac i mliječni namazi dva posto. U strukturi uvoza dominira sir sa 52 posto, zatim slijede mlijeko i pavlaka sa 20 posto, jogurt i kefir sa 18 posto, te maslac i namazi sa 10 posto.

Crna Gora je sa 24 miliona KM izvoza i dalje prvo bh. izvozno tržište, a Hrvatska je zahvaljujući rastu izvoza od 200 posto u odnosu na 2016. i izvozom od 16 miliona KM sada drugo najvažnije tržište. Ostatak izvoza realizovan je u Makedoniju, Kosovo i Srbiju. Najviše uvozimo sa EU tržišta (Njemačka, Hrvatska, Slovenija), te iz Srbije.

Iako su proizvođači sira u BiH u 2017. zabilježili znatno povećanje izvoza (rast od 33 posto) i to najviše na tržište Hrvatske, Crne Gore i Srbije, još uvijek uvozimo gotovo 11 puta više sira nego što izvozimo (izvoz 6,8 miliona KM, uvoz 73,5 miliona KM). Detaljnije analize pokazuju da naviše uvozimo sir edamer (26,6 miliona KM, 4.162 tone) po prosječnoj cijeni od 6,39 KM, te uz minimalnu cijenu od 4,89 KM.

Zabrinjava i podatak da smo uvezli i više od 1.200 tona svježeg sira u vrijednosti  gotovo sedam miliona KM, te uz minimalnu zabilježenu uvoznu cijenu od 1,61 KM.

– Cijene uvoznog sira često su tako niske da dovode u pitanje njegov kvalitet, te bi potrošači više šanse trebali dati domaćim sirevima, koji kontinuirano osvajaju nagrade na međunarodnim takmičenjima. Podsjećamo da su na nedavnom Balkanskom festivalu sira u Beogradu zlatnu i srebrnu medalju uzeli sirevi iz BiH – kaže se u saopćenju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

 

Dobra saradnja ministarstava pravde BiH i Mađarske

Na sastanku je istaknuto kako Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju dobru suradnju u oblasti i domenu rada dvaju ministarstava. 

Na sastanku je istaknuto kako Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju dobru suradnju u oblasti i domenu rada dvaju ministarstava. Međunarodna pravna pomoć između dviju država se, kako u kaznenim tako i u građanskim stvarima odvija korektno, te je ocijenjeno da postoje dobri osnovi za sve vidove međunarodne pravne pomoći i suradnje.

Grubeša je upoznao goste s radom Ministarstva pravde BiH s posebnim akcentom na zakonska rješenja i prilagodbe koje je BiH obvezna napraviti na putu ka članstvu u Europsku uniju.

Trocsanyi na tom je planu bh. strani ponudio pomoć kako bi BiH što brže uskladila svoje zakone s pravnim stečevinama Europske unije.

Bosna i Hercegovina i Mađarska članice su velikoga broja multilateralnih ugovora koji reguliraju oblast međunarodne pravne pomoći, a potpisnice su europskih konvencija o pružanju uzajamne pravne  pomoći u kaznenim stvarima, o ekstradiciji, razmjeni kaznenih postupaka i izručenju osuđenih osoba.

Međunarodna pravna pomoć između dviju država je uređena i konvencijama UN-a među kojima je najznačajnija konvencija u oblasti borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Obje države su članice Haške konferencije za međunarodno privatno pravo kojima je regulirana oblast pravne pomoći u građanskim stvarima.

Sastanku je nazočio i mađarski veleposlanik u BiH Joszef Negyesi, priopćeno je iz Ministarstva pravde BiH.


0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...