Hahn i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini predvodili su delegaciju EU tokom Trećeg sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU. U bh. delegaciji bili su predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda i ministar vanjskih poslova Igor Crnadak.

Govoreći o problemima migranata, naglasio je da je BiH već primila podršku od 26 miliona eura, a obezbijeđeno je još šest miliona, prenosi vijesti.ba

– Vidjeli smo da se EU kritizira zbog nedovoljne podrške, ali mislim da bi se o tome trebalo razgovarati – dodao je Hahn.

– Reformska agenda još uvijek nije potpuno implementirana i trebamo učiniti sve da poduzmemo korake u tom smjeru kako bi BiH ispunila strukturalne nedostatke i krenula naprijed – kazao je Hahn.

Naglasio je važnost izbalansiranog budžeta i usvajanja dodatnih mjera za borbu protiv korucpije, kao i stabilnost ekonomskog sektora, što će biti povoljno za stvaranje radnih mjesta, te poboljšati sveukupno okruženje.

– Ekonomija u BiH pokazuje znake oporavka u smislu izvoza, proizvodnje i porasta broja radnih mjesta – dodao je Hahn.

Ponovio je da BiH još uvijek nije provela reformsku agendu, iako je to bilo predviđeno do početka ove godine.

– Moramo vidjeti na koji način možemo produžiti te aktivnosti, ali bi to trebalo uraditi što je prije moguće – naglasio je Hahn.

Na kraju je poručio kako očekuje da će EU odgovore na dodatna pitanja od BiH dobiti do septembra, kako bi bilo dopunjeno mišljenje Evropske komisije koje će biti spremno početkom 2019. godine.

SNIMIO ČITATELJ: Novi sukob migranata u centru grada Bihaća

Nakon nemilih događaja koji su zahvatili prethodne dane građane i grad Bihać od strane migranata, donosimo video koji prikazuje nove sukobe.

Konkretni razlog sukoba ovog događaja koji se desio u Prekounju još uvijek je nepoznat.

Snimku koju donosimo u nastavku je snimio naš čitatelj A.L.:

Prijavljen napad na policijskog službenika u Bihaću od strane dva migranta u alkoholiziranom stanju

Dana 15.07.2018.godine, prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka, policijski službenici PS Bihać, obilaskom Ul. Bosanska u Bihaću, oko 23.00 sata, zatekli su dva NN lica strana državljana – migranta kako konzumiraju alkoholna pića.

U cilju identifikacije te utvrđivanja da li posjeduju potvrde o iskazanoj namjeri za dobijanje azila u BiH, policijski službenici od istih tražili su dokumente na uvid. Migranti odbijaju naredbu policijski službenika i nastavljaju konzumirati alkohol, da bi u jednom trenutku, jedan od migranata fizički napao policijskog službenika pri čemu mu je nanio lakše tjelesne povrede u predjelu desne ruke, konstatovane u Kantonalnoj bolnici Bihać.

Policijski službenici stavljaju pod kontrolu migrante te iste lišavaju slobode nakon čega je i izvršeno alkotestiranje te je utvrđeno prisustvo alkohola kod istih. Obzirom da migranti nisu posjedovali potrebnu dokumentaciju, nakon popunjavanja potrebnih upitnika, utvrđeno je da se radi o licima A.B. rođen 1997.godine i M.A.A. rođen 1987. godine, obojica iz Maroka.

Nad istima je zavedena kriminalistička istraga zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo iz čl.359 KZ F BiH „Napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti“, te daljnji rad na dokumentovanju ovog krivičnog djela nastavljaju istražitelji Odsjeka kriminalističke policije PS Bihać.

Rošić: “Migranti provale i pobjegnu, mijenjaju lokaciju, identitet…”

Husein Rošić, premijer Unsko – sanskog kantona otvoreno govori o problemu migranata na našim prostorima i odnosu države prema istom.

Pogledajte cijeli video prilog RTVUSK televizije.

Skupština USK poslala jasne političke stavove Sarajevu: Zabranjujemo novopridošlim migrantima tranzit preko USK i nalaže se njihovo vraćanje na polaznu tačku

Sa donesenim zaključcima poslana je poruka službenom Sarajevu, a jedan od zaključaka glasi:

Zabranjuje se novopridošlim migrantima tranzit preko Unsko-sanskog kantona i nalaže se niihovo vraćanje na polaznu tačku s ciljem spriječavanja stvaranja migrantskog geta na području USK, narušavanja javne bezbjednosti i remećenje načina života stanovnika USK, te otklanjanja prijetnje javnom zdravlju s potencijalnom epidemijom, kako je to definirano u međunarodnim zdravstvenim propisima svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uključujući i druge infektivne botesti ili zarazne parazitske bolesti koje su predmet odredaba o zaštiti koja se primjenjuje na državljane BiH.

U još donesenim zaključcima Skupština USK između ostalog traži: hitnu izgradnju privremenog prihvatnog centra, ograničenje novog ulaska migranata na područje Unsko-sanskog kantona i striktno pridržavanje Zakona o strancima u Bosni i Hercegovini.

Predlagač zaključaka i inicijative bio je zastupnik Željko Mirković iz Kluba Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.

“Kanton mora krenuti sam rješavati problem, koji država ignorira. Naše je da vršimo konstantan pritisak na nadležne državne organe, u čiju sposobnost sada već svi opravdano sumnjamo. Moramo jednostavno učiniti i sve što je u našoj moći, pa i ono što nije, kako bismo i migrantima i građanima USK omogućili normalnije životne uvjete”, kazao je Mirković.

Zastupnici su naglasili neophodnost striktne primjene Zakona o strancima u BiH, jer bi se prema njihovim riječima, na taj način smanjio uopće i interes ilegalnih migranata za dolazak na područje Unsko-sanskog kantona, odnosno BiH.

Žene i djeca idu u hotel “Sedra”, brigu preuzima Evropska komisija

Migrantske porodice s područja Bihaća, prvenstveno žene i djeca, biće privremeno smještene u hotelu “Sedra”, između Bihaća i Cazina, a brigu o njima preuzeće Evropska komisija, dogovoreno je na sastanku premijera Unsko-sanskog kantona Huseina Rošića i gradonačelnika i načelnika opština s područja ovog kantona.

U utorak bi trebalo da bude zatvorena nedovršena zgrada Doma penzionera u centru Bihaća, a skoro 200 migranata nakratko će biti izmješteno na lokaciju Đačkog doma.

Prema Rošićevim riječima, dogovor je s vlasnikom “Sedre” da se popuni hotelski kapacitet od 400 soba.

“Takođe, zatvaramo Dom penzionera i tu više niko neće boraviti. Razmatramo i lokacijske mogućnosti gdje možemo formirati privremeni prihvatni centar. Mi to moramo, kada svoj posao ne rade oni koji treba”, rekao je premijer Unsko-sanskog kantona.

On je istakao da Kanton, lokalne zajednice i Crveni krst u Bihaću i Velikoj Kladuši još nisu dobili nijednu marku od BiH.

“Nismo dobili ni ono što je obećano za Crveni krst”, rekao je Rošić i dodao da su lokalne vlasti, ukoliko se ovakav ignorantski odnos vlasti BiH nastavi, spremne smjestiti migrante u autobuse i vratiti ih nazad.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić istakao je da su sukobi između domicilnog stanovništva i migranata neminovni i da je zbog toga neophodno situaciju hitno rješavati.

“Zato smo sada za bilo koje lokacijsko rješenje u nenaseljenom području Bihaća. Još malo ćemo tolerisati ovakvo stanje, a ako se ništa ne promijeni, zatvorićemo i zgradu Đačkog doma, pa kako nam bude”, rekao je Fazlić.

Na sastanku je potvrđeno da je šatorsko naselje u Polju kod Velike Kladuše skoro spremno za prijem migranata iz te opštine, ali da institucije BiH ni tu ne čine ništa, prenijeli su federalni mediji.

Ekipa “Nezavisnih” u posjeti migrantima u Bihaću: Kupaju se u Uni, spavaju u ruševinama (FOTO)

Život nas migranata ovdje je nedostojan čovjeka. Nemamo se gdje okupati. Kupamo se u Uni, veš peremo u Uni, a spavamo gdje stignemo, požalio nam se migrant iz Avganistana i nastavio da posmatra rijeku, kao da će mu voda dati odgovor kud da krene dalje i kakva će mu biti budućnost.

“Koje je Vaše odredište? Gdje idete dalje”, pitali smo migranta koji je gledao u Unu. Nakon što nas je samo pogledao, na pitanje “Gdje biste željeli da odete dalje”, kaže: “U Italiju.”

San o vječnom gradu mu je, priča, prekinut četiri puta, nakon četiri turobna pokušaja prelaska granice.

Na samo korak od njega je prizor koji najbolje oslikava težinu uslova u kojima žive migranti ovdje u Bihaću – dvojica tinejdžera koji peru zube u Uni i u samom momentu kada smo htjeli da im priđemo i razgovaramo s njima, prekrili su lice rukama, nakon čega nismo željeli da uvećavamo njihovu muku.

Ništa manje sablastan nije ni prizor lica migranata koji su, kako kažu, iz pakla svojih zemalja pobjegli i stigli na balkone ruševnih građevina u Bihaću sa kojih gledaju u neizvjesnost svoje budućnosti.

“Sve je neizvjesno. Ne znamo šta će dalje biti s nama. Svaki put kada pokušamo da krenemo ka nekom boljem sutra, vrate nas sa granice, a svaki povratak znači sve manje nade”, rekao je jedan od migranata iz Pakistana.

Tokom posjete ekipa “Nezavisnih” uvjerila se da je danas Bihać iz jednog ugla predivno mjesto pored rijeke koja je ulila svu svoju ljepotu, a sa druge strane odiše otužnom slikom migrantske patnje .

“Nadam se da ću jednog dana uspjeti stići do Italije i napokon početi da živim normalno. Putujem već tri godine, umoran sam od svega i samo želim da se zaustavim na nekom mjestu i počnem neki bolji život”, rekao je migrant iz Avganistana i pogledao u petogodišnjeg dječaka, kojeg je držao za ruku.

Život u ovakvim uslovima je, požalio se on, neizdrživ te se nada da će se što prije skrasiti u nekoj zemlji u EU, gdje će imati posao i smještaj, gdje će, kaže, moći normalno spavati i održavati higijenu.

“Želja mi je da stignem do Italije, da se zaposlim i da pronađem posao kako bih svom djetetu mogao obezbijediti stvari koje su mu potrebne. Boli me duša kada ga vidim kako se pati, a nemam načina da mu pomognem”, rekao je ovaj čovjek s nadom da će već sljedeći put, kada to pokuša, uspjeti preći granicu.

I na putu prema Đačkom domu u Bihaću, gdje je smješten najveći broj migranata, nailazimo na prizore ljudi koji bespomoćno lutaju ulicama ovog grada, skrivaju se u njegove ćoškove, koji su im trenutno jedino utočište od vjetrova koji ih šibaju na višegodišnjim putovanjima.

“Evo, ovdje, u ovoj neuslovnoj, vlažnoj kući, bez prozora su smještena djeca. Duša me zaboli kada ih vidim na prozorima, kako svaki put smognu snage da se nasmiju kada neko obrati pažnju na njih. Nevine dječje duše”, ispričala je Amra Z. iz Bihaća.

Oko Đačkog doma su bili razapeti šatori, a dječja graja je bar donekle uljepšavala ovu sumornu sliku.

“Ovo je džungla i nije mjesto za život životinje, a kamoli čovjeka. Ja ću preživjeti sve što je potrebno, ali djecu više ne mogu da gledam kako spavaju na zemlji, dobijaju zarazne bolesti, bosa su i odrastaju u nehumanim uslovima”, rekao je migrant iz Iraka.

Pakao koji je, priča, preživio u svojoj zemlji je pretežak, ali se nije nadao da će putovanje ka nekom normalnom životu trajati ovoliko dugo.

Ono što je ekipu “Nezavisnih” ogrijalo u ovom trenutku je lice djevojčice, koja se stidljivo nasmijala i pokazala nam brižljivo vezanu kikicu koju joj je napravila volonterka za koju se tokom boravka u ovom paklu jako vezala, što su pokazale i njene ručice, koje su njenu drugaricu čvrsto stegnule oko struka.

Kada stupite nogom u Đački dom, dočekuju vas umorni migranti koji spavaju po stepenicama, betonu, pokriveni starim dekama, već umorni u ovim ruševnim zidinama od iščekivanja šta će biti dalje. Neki spavaju, ako ne pada kiša, i na livadama oko ovog objekta.

“Mnogo puta nam noću bude hladno, pogotovo djeci, ali trudimo se da izdržimo. U životu nas drži nada da ćemo što prije ugledati svoju djecu, kako na sebi nose čistu odjeću, imaju igračke i idu u neku dobru školu”, rekla je migrantkinja iz Avganistana i spustila pogled na djevojčicu koja je plačljive oči skrivala od radoznalih pogleda.

Žene kažu da veš suše na šatorima i na štrikovima između drveća.

“Nemamo gdje da okupamo djecu, a nemamo gdje ni da spavamo kako treba”, rekla je ta migrantkinja iz Avganistana.

Ono što mi je ulilo nadu u čovjeka su volonteri raznih organizacija koji su se trudili da daju sve od sebe, kako bi pomogli ovim ljudima.

Prema procjenama MUP-a USK, trenutno na području ovog kantona boravi više od 4.000 migranata.