Fazlić: Krajina i Bihać su izdani, ne tretiraju se kao dio države BiH

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić izjavio je u intrevjuu za Fokus.ba da su Krajina i Bihać poslije rata zaboravljeni, ostavljeni, izdani, te da se ne tretiraju kao dio države BiH.

“Čak ni vremenska prognoza nije ista za Krajinu kao za ostatak države”, kazao je Fazlić.

Naš sagovornik je jedan od rijetkih političara koji je sebi smanjio platu po dolasku na funkciju 2016. godine.

“Moja plata trebala je biti 4.500 KM i sada je smanjena i iznosi 2.500 KM i ona je i dalje dobra plata u odnosu kako drugi ljudi u BiH rade i zarađuju. Izračunao sam da je to za četiri godine 100.00 KM i da je to jedan stan u Sarajevu i onda neki kažu da je to populizam. Nemam ništa protiv da se to tako nazove i ovim putem pozivam 100 političara u BiH da budu populisti i smanje sebi platu i da po tom osnovu uštedimo 10 miliona KM”, naveo je Fazlić.

On je govorio i o postignutim rezultatima i planovima Gradske uprave Bihaća, potrebi izgradnje cestovne infrastrukture i aerodroma u Krajini, te mogućnostima ujedinjenja ljevice u BiH.

Kako biste ocijenili proteklu 2017. godinu. Šta je urađeno dobro, šta je moglo bolje?

Cijelu proteklu godinu smo pospremali stvari u Gradskoj upravi gdje je situacija bila prilično zapuštena. Tu prije svega mislim na tzv. KfW projekat kojeg smo uspješno okončali i ostalo je još par sporednih saobraćajnica koje ćemo asfaltirati. Znamo kako je grad izgledao prošlog ljeta onako raskopan i mi smo morali obezbijediti dodatna sredstva u visini skoro dva miliona KM, što je neplanirani teret koji je pao na pleća Grada samo zbog nečijeg nemara.

Mi smo krajem 2016. godine konstatovali pri usvajanju budžeta dug koji je iznosio oko 50 miliona KM i glavni prioritet bio je stabilizacija budžeta. Uspjeli smo ga stabilizirati u pogledu plaćanja nekih obaveza poput plata koje sada idu svaki mjesec uposlenicima, što nije bio slučaj ranije. Vratili smo oko šest miliona KM dugova, od čega preko dva miliona KM kredita čiji je grejs period čekao mene, a koji ističe tek 2027. godine, dva miliona KM vratili smo dobavljačima i skoro dva miliona KM namjenskih sredstava koja su bila nenamjenski potrošena. Zapravo cijela godina prošla je u pritisku od strane onih kojima smo dužni i morali smo dobro voditi računa o svakoj marki, a morat ćemo i u buduće.

Mislim da sam uspio primijeniti pristup prema budžetu i da ljudi shvataju da su to javna sredstva prema kojima moramo biti odgovorni. Moramo biti daleko odgovorniji prema javnim sredstvima i stvorio sam novi pristup da se štedi i racionalno troše sredstva i u tom smislu ove godine planirali smo jedan realan budžet i spriječili stvaranje deficita iako se nalazimo u izbornoj godini.

Otvorio sam upravu prema građanima, kako bi smo im javno i transparentno pokazali šta radimo, ali i da čujemo kritike, primjedbe na rad svih uposlenika Gradske uprave Bihać kako bi stvorili pozitivan pritisak. Počeli smo sa semafotom budžetske potrošnje, Danima otvorenih vrata, kampanjom „Žali se“, te uz besplatni Viber, zaista smo omogućili građanima da poboljšaju rad svakog uposlenika Grada Bihaća a to u konačnici znači bolja i efikasnija javna uprava.

Također, uredili smo i Odluku o finansiranju troškova prevoza učenika srednjih škola u gradu Bihaću za 2017. godinu. Ovom odlukom regulisali smo način i kriterij plaćanja prevoza učenika srednjih škola, te uveli reda u ovu oblast, ali i pravičnost i transparentnost.

Gradsko vijeće je usvojilo je i Odluke o ograničavanju plaća direktora javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Grad Bihać. Uz moju odluku o smanjenju plate ovo je jasna poruka građanima da smo odlučni da odgovorno i transparentno radimo i trošimo sredstva građana, te da prilagodimo primanja uslovima i vremenu u kojem živimo. Da li se moglo uraditi više i bolje to je na građanima da procijene i daju svoj konačni sud, ali sam lično zadovoljan urađenim u 2017. godinu uzme li se u obzir stanje koje sam zatekao.

Možete li iznijeti neke od najvažnijih planova za ovu godinu?

Nakon stabilizacije budžeta u prošloj godini mi smo i ove godine donijeli budžet koji je realno ostvariti, nismo gledali što je izborna godina. Tako smo kroz program rada Zavoda za prostorno uređenje planirali neke manje infrastrukturne projekte po mjesnim zajednicama, a posebno izdvajam projekt rekonstrukcije javne rasvjete rasvjete koja će donijeti značajne uštede i bolju rasvjetu gradu.

Radit ćemo koliko se može a da ne stvaramo obaveze koje ne možemo platiti i ne povećavamo dug prema izvođačima ili dobavljačima. Nama je glavni prioritet stabilizacija budžeta i uravnoteženje budžeta uz smanjenje potrošnje i povećanje prihoda i to nije nikad završena borba. Također, prioritet je i efikasnija javna uprava koja će biti maksimalno na usluzi građanima.

Nastaviti ćemo i sa aktivnostima koji za cilj imaju stvaranje uslove za brži razvoj grada i mi smo pokazali da imamo potencijala za razvoj u oblasti stanogradnje i privrede, a u zadnjih par godina i u oblasti turizma. U prilog tome ide i naša namjera da formiramo Turističku zajednicu grada Bihaća i dodatno osnažimo ovu oblast koja iz godine u godinu bilježi rast i uspon.

Također smo na posljednjoj sjednici GV Bihać usvojili Prijedlog Odluke o izmjeni i dopunama Odluke o građevinskom zemljištu. Mi smo željeli izmjenama ove odluke pomoći svim investitorima koji žele u našem gradu investirati svoj novac. Ovo je nastavak naše kampanje podrške investitorima, jer smo nakon smanjenje naknada za tehnički prijem objekata, izmjena Odluke o građevinskom zemljištu, pripremili i odluku o smanjenju komunalnih naknada u dijelu koji se odnosi na investitore. Na nama je da osmislimo svi zajedno kako naše potencijale staviti u funkciju jer je to jedini način da grad Bihać i cijeli Unsko-sanski kanton dobiju jači i novi zamah u razvoju.

Vlada FBiH najavila je za ovu godinu ulaganja u cestovnu infrastrukturu i aerodrom na području Krajine. Koliko je realno da budu obezbjeđena finansijska sredstva u ovu svrhu?

Ono što je realno jeste da je Vlada FBiH u 2017. godini izdvojila 4 miliona KM za izgradnju aerodroma Bihać uz 2,5 miliona KM planiranih u 2018. godini i ovo je projekt koji se za sad finansira isključivo sredstvima Vlade FBiH i u ime Grada Bihać zahvaljujem premijeru Novaliću i našem ministru Šemsudinu Dediću na podršci.

Izgradnja aerodroma u Bihaću, doprinijela bi razvoju poslovnog okruženja ali i većoj posjećenosti potencijalnih i već afirmisanih turističkih lokaliteta u okruženju (Nacionalni park Una, Plitvička jezera i slično).

Prema procjenama studijskog tima i dobijenih podataka, oko 150.000 stanovnika sa područja Unsko-sanskog kantona je u dijaspori koje uglavnom svake godine, najmanje jednom dolaze u gradove i naselja Unsko-sanskog kantona, dok jedan manji dio obavlja i službena putovanja.

S druge strane, obzirom na strukturu turista koji dolaze na ovo područje, turizam bi trebao biti najveći generator prometne potražnje u zračnom prijevozu. Evidentno je da interes turističkih tržišta za posjetom području NP „Una“ i boravkom u ovom dijelu BiH je u porastu, gdje u prilog tome govore i evidencije broja posjetilaca u Nacionalnom parku Una.

Kada je u pitanju cestovna povezanost i projekti koji bi se trebali realizirati ove godine, tu izdvajam izgradnju treće trake na putu Gorjevac-Dubovsko, devijaciju puta 5. korpusa na ulazu u grad i izgradnju kružnog toka na Kamenici. Ovo su projekti Cesta FBiH koji će se realizirati, ali naravno ostaje nada da će se izgradnjom brze ceste u dolini Lašve ubrzati cestovna povezanost USK-a i ostatka države.

Je li Krajina pa time i Bihać bila zapostavljena u proteklim decenijama poslije rata i zašto?

Krajina i Bihać su poslije rata zaboravljeni, ostavljeni, izdani, ne tretiraju se kao dio države BiH, pa čak i vremenska prognoza nije ista za Krajinu kao za ostatak države. Koji god segment analiziramo vidi se da smo zapostavljeni i mi se tako i osjećamo svih ovih poslijeratnih godina. Centralna vlast često nema senzibilitet za neke specifičnosti ovog kraja i tu prije svega mislim da činjenice da smo odvojeni od ostatka FBiH, da imamo dugu granicu sa RS-om i Republikom Hrvatskom.

U državi nije uređen sistem ravnomjernog regionalnog razvoja i mi nažalost, funkcionišemo kao partijska država i sredstva se raspoređuju po partijskoj pripadnosti i jaranskim linijama, a nikako kroz institucije. I to je Krajinu dovelo u položaj u kojem se nalazi danas i s kojim nismo zadovoljni.

Kakvo je trenutno stanje u budžetu Grada? Po kojim stavkama su u proteklim godinama nastajali problemi?

Mi Budžet održavamo likvidnim i funkcionišemo stabilno i pored zatečenih dugova. Budžet se može konsoldovati na dva načina, da se više zaradi i da se manje troši. Pokrenuli smo određene projekte koji će stvoriti mogućnost prodaje ili iznajmljivanja parcela u vlasništvu grada Bihaća slijedeće godine , a stvaramo i preduslove povećanja izgradnje izradom prostorno-planske dokumentacije.

S druge strane mi smo prošle godine po osnovu prihoda od PDV-a u budžetu imali skoro 500.000 KM manje prihoda i to je, između ostalog, rezultat popisa stanovništva koji je pokazao da Bihać ima manje stanovnika nego recimo Cazin.

Meni često prebacuju na štednji i neke primjedbe ne stoje jer mi u Gradskoj upravi maksimalno želimo štediti na pojedinim troškovima poput goriva, dnevnica, struje, vode, kancelarijskog materijala, na troškovima pošte i mnogim drugim troškovima javne administracije. Mi smo to i smanjili u odnosu na prijašnje godine, ustvari mi moramo trošiti onoliko koliko imamo, a ne trošiti kao ranijih godina kada se trošilo više nego što su prihodi dozvoljavali. Prijašnjih godina praksa je bila izvođenja infrastrukturnih projekata iz političkih razloga i kupovanja glasova pa smo svake izborne godine imali nova zaduživanja i do četiri-pet miliona KM i zato smo došli dokle smo i došli sad. Mi smo ove godine usvojili budžet koji je realan i koji se može izvršiti i to je preduslov da u narednim godinama možemo realizirati infrastrukturne projekte.

Jedan ste od rijetkih političara koji je sebi smanjio platu po dolasku na funkciju. Očekujete li nakon općih izbora ove godine neke nove političke snage spremne razmišljati na taj način i učiniti isto?

Ja sam svoju platu smanjio kako bi ukazao kako je teško stanje u državi i da bi političari trebali odgovorniji i krenuti od sebe i prestati demagogijom prikupljati političke poene, već konkretnim potezima pokazati da razumije stanje u državi.

Moja plata trebala je biti 4.500 KM i sada je smanjena i iznosi 2.500 KM i ona je i dalje dobra plata u odnosu kako drugi ljudi u BiH rade i zarađuju. Izračunao sam da je to za četiri godine 100.00 KM i da je to jedan stan u Sarajevu i onda neki kažu da je to populizam. Nemam ništa protiv da se to tako nazove i ovim putem pozivam 100 političara u BiH da budu populisti i smanje sebi platu i da po tom osnovu uštedimo 10 miliona KM.

Smatram da se u javnom životu i politici treba promijeniti paradigma i pokušavam da vlastitim primjerom pokažem kako se može odgovorno raditi.

Šta može ljevica u narednom periodu i može li se očekivati njeno ujedinjenje?

Nisam siguran da li u BiH u ideološkom smislu postoji ljevica jer se ona u našoj zemlji po tom osnovu nije definisala. Međutim, ako je definišemo kroz stranke kao što su SDP, DF, Građanski savez i Naša stranka mislim da koncept koji se ne zasniva na etnicitetu i nacionalnim političkim strankama svakako ima prednost ali da ga treba predefinisati jer ovakav kakav postoji danas svakako nije funkcionalan i ne ulijeva povjerenje.

Ako se stranke ljevice postave na način da razmišljaju kroz prizmu demokratije i građanske demokratije, a ne kroz prizmu etničke pripadnosti onda možemo očekivati ujedinjenje i bolju poziciju ljevice u političkom životu BiH, ali mislim da je to daleko ispred nas.

(izvor: Fokus.ba)