KAKO SE ŽIVI U REPUBLICI SRPSKOJ: Ni sa dvije plate ne može se preživjeti, A PREDSJEDNIK PJEVA…

Ove podatke saopštila je opozicija u RS, koja ističe da je struktura duga jako nepovoljna, odnosno da su kratki rokovi otplate, dok se novac dobijen zaduženjima uglavnom troši za budžetsku potrošnju.

Koliko je stanje loše potvrđuje podatak da ni dvije prosječne plate ne mogu pokriti potrošačku korpu. Kada se uzme u obzir i činjenica da oko 65 posto radnika radi za platu manju od prosječne, jasne su razmjere pada životnog standarda u Republici Srpskoj.

Republika Srpska je probila zakonski maksimum o zaduživanju, koji iznosi 60 posto od BDP-a, jer njen ukupni dug iznosi 5,8 milijardi konvertibilnih maraka, što je oko 63 posto BDP-a, koji je 9,2 milijarde KM.

Ove podatke saopštila je opozicija u RS, koja ističe da je struktura duga jako nepovoljna, odnosno da su kratki rokovi otplate, dok se novac dobijen zaduženjima uglavnom troši za budžetsku potrošnju.

Vlast, pak, umanjuje ukupan dug RS, plasirajući informacije sa zakašnjenjem i do godinu dana. Tako poslednji zvanični podatak o zaduženosti RS, koji je saopštilo Ministarstvo finansija RS, datira iz jula prošle godine. Prema toj informaciji, ukupan dug RS na kraju prvog polugodišta 2017. iznosio je pet milijardi i 345,3 miliona KM, što je 53 posto BDP-a. Kašnjenjem ažuriranja podataka vlast u RS svjesno prikriva činjenicu da je RS  premašila zakonski maksimun o kreditnoj zaduženosti.

Opozicione stranke podnijele su u Narodnoj skupštii RS Interpelaciju o preispitivanju ekonomske politike Vlade RS, u kojoj su ukazale na katastrofalno finansijsko stanje, prezaduženost, manjak investicija i loš životni stadard.

Iako aktuelna vlast u RS, predvođena SNSD-om, o RS uvijek govori kao o „boljem dijelu BiH“, činjenice govore drugačije.

ZADUŽENOST

Ukupna zaduženost Federacije BiH je, prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, prije dvije godine bila niža za 23 procenta u odnosu na RS.

POTROŠAČKA KORPA

Da u RS ne cvjetaju ruže jasno je kada se pogleda životni standard građana. Jedan od indikatora lošeg materijalnog položaja ljudi u RS je prosječna sindikalna potrošačka korpa. Prema podacima opozicije, pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom, koju objavljuje Republički zavod za statistiku, je sa 57,9 posto u 2007. godini opala na 43,9 posto u aprilu 2017. godine, što predstavlja pad životnog standarda od 24 posto.

Prosječna plata je u ovom periodu rasla je za samo 237 KM, dok je cijena sindikalne potrošačke korpe rasla za 858 KM, što je više nego jasan dokaz pada životnog standarda građana RS.

Koliko je stanje loše potvrđuje podatak da ni dvije prosječne plate ne mogu pokriti potrošačku korpu. Kada se uzme u obzir i činjenica da oko 65 posto radnika radi za platu manju od prosječne, jasne su razmjere pada životnog standarda u RS.

PROSJEČNA PLATA

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u aprilu 2017. godine iznosila je 821 KM i u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u martu 2017. godine bila je niža za 7 KM. Prosječna neto plata isplaćena u Federaciji BiH u martu prošle godine bila je 867 KM, što ruši mitove o RS kao „boljem dijelu BiH“.

Opozicione stranke postavile su pitanje – zašto je rast prosječnih neto plata u RS u poslednjih sedam godina mizeran?

Opozicija ne spori da su prosječne plate u RS od 2007-2017. godine porasle za 40,34 posto, odnosno 585 KM iz 2007. godine na 821 KM u 2017. godini. Plate jesu rasle, ali su znatno brže rasli troškovi života. Od 2007. godine do 2017. godine, vrijednost sindikalne korpe  je porasla za 87 posto, sa 1008 na 1886 KM, dok je prosječna plata u istom periodu porasla za 40 procenata!

U Interpelaciji opozicije još se navodi da je vlast u RS samo u prve dvije godine svog mandata (2007. i 2008. godine) zahvaljujući prodaji Telekoma Srpske i privatizacije naftne industrije, uspjela da “naduva” prosječnu platu, prije svega u javnom sektoru i budžetskim korisnicima. Poslije toga, dugih devet godina, rast prosječnih plata je zanemariv i u prosjeku iznosi 0,93 posto. S druge strane, troškovi života su rasli daleko brže.

Kada je riječ o mandatu premijerke Željke Cvijanović, neto plate u aprilu prošle godine su bile niže nego kada je njena vlada dobila mandat, u decembru 2014. godine, dok su troškovi života konstantno rasli.

Opozicione stranke tvrde da je u njenom mandatu životni standard drastično opao – sa 46 posto pokrivenosti sindikalne korpe prosječnom platom, na 44 procenata.

U dokumentu se upozorava i na pitanje masovnog izbjegavanja uplaćivanja poreza i doprinosa, odnosno bruto plate. Ovoj pojavi naročito je sklon javni sektor, kojim direktno ili indirektno rukovodi Vlada RS.

PROPAST TRI BANKE

U dokumentu se posebno ističe pogubnost propasti tri banke u RS, za šta je, prema ocjeni opozicije, glavni krivac vast u RS.

U vrlo kratkom vremenskom periodu propale su tri banke – Balkan Investment banka, Bobar banka i Banka Srpske.

Sa likvidacijom ove tri banke nestale su i stotine miliona maraka vladinih i javnih institucija deponovanih u tim bankama.

Ukupan iznos depozita javnih i vladinih institucija zarobljenih u propalim bankama prelazi cifru od 150 miliona KM.

Vlada RS, u međuvremenu, ništa nije učinila da ukaže Agenciji za bankarstvo RS na potrebu pravovremenog djelovanja i sprečavanja propasti novca RS. Vlada uzaludno traži alibi za propast banaka u nedjelovanju Agencije za bankarstvo RS, mada je, nema sumnje, bila upoznata sa stanjem u sektoru, te je mogla da upozori na katastrofalno stanje u bankama. Odgovornost Vlade RS nalazi se i u činjenici da ona predlaže Narodnoj Skupštini direktora i zamjenika direktora ABRS, Upravni odbor ABRS, tako da oni koji su donosili odluke u ime ABRS su imali potpuno povjerenje Vlade RS. Ako ništa drugo, zar Vladu RS nije interesovalo u kakvim bankama drži sredstva svojih institucija, navodi se o dokumentu opozicije.

PROSJEČNA STOPA RASTA

U interpelaciji se navodi i da RS ostvaruje niske stope privrednog rasta, što, opet, onemogućava porast životnog standarda građana.

Prosječna stopa rasta od 2008. godine do 2015. godine je  0,31 posto. Riječju, ekonomski rast uopšte ne postoji. Uz ogromna zaduženja i olako potrošena sedstva od prodaje Telekoma i naftne industrije, Vlada RS već skoro deset godina ne zna šta znači imati rast BDP-a od 5, 6 ili sedam posto, što je, kako tvrdi opozicija, u mandatima vlada prije SNSD-a bila redovna praksa.

RADNICI I PENZIONERI

Poseban i ogroman problem je i to što je danas u Republici Srpskoj manji broj radnika od broja penzionera. U 2015. godini ovaj odnos iznosio je 0,97, što znači da na jednog penzionera postoji manje od jednog prijavljenog radnika.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Crnilo ekonomskog i socijalnog stanja u RS pojačava i činjenica da ukupna dugovanja svih javnih zdravstvenih ustanova RS iznose 513 miliona KM (preko pola milijarde KM), od čega se na dug za poreze i doprinose odnosi 216,6 miliona KM i kreditna zaduženja 296,5 miliona KM.

Prema zvaničnim podacima iz Fonda zdravstvenog osiguranja, ukupne dužničke obaveze ovog Fonda su na kraju 2016. godine iznosile više od 453 miliona KM.

Prema evidenciji Fonda PIO, dugovanja zdravstvenih ustanova, samo za penzijsko-invalidsko osiguranje u posljednjih nekoliko godina imaju trend rasta i u martu 2017. godine iznose 113 miliona KM. Poređenja radi, dugovanje zdravstvenih ustanova u 2011. godini iznosilo je tek 12,4 miliona KM.

Ukupna dugovanja svih poreskih obveznika po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje do kraja 2016. godine iznosila su 280 miliona KM, od čega na zdravstvene ustanove, Vladu i ostale budžetske korisnike otpada čak 104 miliona KM.

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja, za čak 37.300 radnika ni za jedan mjesec u 2015. godini nisu uplaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje.

Prema najnovijim evidencijama Fonda PIO, ukupna dugovanja svih poreskih obveznika po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznose 473 miliona KM ili skoro pola milijarde KM. Najveći dužnici po ovom osnovu su institucije, čiji je osnivač ili vlasnik Vlada RS (javne ustanove i javna preduzeća).

Po sistemu domino efekta, ako se ne uplaćuju doprinosi, nema ni dovoljno sredstava za isplatu penzija. Zato se godišnji deficit Fonda PIO konstantno povećava i on je u 2017. godini iznosio 230 miliona KM.

INVESTICIJE

Stanje u zdravstvu je katastrofalno, penzije u RS su najniže u regionu, a ni sa investicijama nije bolja situacija. Prosječan godišnji priliv stranih direktnih investicija u periodu od 2008 do 2014. godine iznosi je samo 283 miliona KM. Dok vlast tvrdi kako je privredni ambijent u RS mnogo privlačniji nego u Federaciji BiH, čak i u Italiji, notorno je da sve više kompanija iz Srbije svoja sjedišta i predstavništva u Bosni i Hercegovini registruje, ne u RS, nego u Federaciji BiH.

Evidentno je da su takve odluke kompanija i njihovih vlasnika iz Srbije motivisane, ne antipatriotskim ili drugim motivima, nego isključivo ekonomskim. Iz prostog razloga što je Vlada u RS povećala fiskalne i parafiskalne namete. Vlada RS je priznala da je 19 kompanija iz Srbije potpisalo ugovore o zastupništvu i distribuciji sa kompanijama iz Federacije BiH.

Da paradoks bude veći, više od 70 posto, a u nekim slučajevima čak i 80 posto prometa i krajnje potrošnje tih proizvoda, jeste u Republici Srpskoj.


37

Anketa

Koju aplikaciju za dopisivanje najčešće koristite?

Pogledaj rezultat

Loading ... Loading ...