Krajina u organskoj proizvodnji i turizmu

RTVUSK
Razvojne ekonomske šanse USK najviše se ogledaju u iskorištenosti potencijala u poljoprivredi i sve više rastućem turizmu. Posebno su značajne poljoprivredne površine kao što su oranice i bašte na koje se odnosi najveći dio. Nažalost, njihova iskorištenost još uvijek nije dovoljna, a razlog tome je nedostatan broj velikih i ozbiljnih proizvođača i proizvodnih pogona.

Razvojne ekonomske šanse USK najviše se ogledaju u iskorištenosti potencijala u poljoprivredi i sve više rastućem turizmu. Posebno su značajne poljoprivredne površine kao što su oranice i bašte na koje se odnosi najveći dio. Nažalost, njihova iskorištenost još uvijek nije dovoljna, a razlog tome je nedostatan broj velikih i ozbiljnih proizvođača i proizvodnih pogona.

Medeno polje nadomak Bosanskog Petrovca svjedoči zašto USK još nosi i naziv „Zeleni kanton“. Pašnjaci, šume, obradiva zemlja daju mu mogućnost za razvoj lepeze u poljo-proizvodnji. Kraj je ovo bogat vodom, a kako ne postoji teška ili obojena industrija, Krajina se smatra područjem idealnim za organsku proizvodnju i razvoj turizma.

Od brojnih pozitivnih primjera, jedan je i onaj o kojem se često govori i piše. Fatima i Idriz Gerzić, već odavno sve svoje potencijale usmjeravaju u poljoprivredu, te su registrirali porodični biznis za proizvodnju pčelinjih i proizvoda ljekovitog bilja. U ovom svijetu koji traži puno rada i odricanja nisu sami. Ono što priroda daje nastoji iskoristiti i porodica Elezović. Na samom izvorištu bisera Bosanske Krupe, rijeke Krušnice, podigli su ribnjak. Pored ukusne domaće pastrmke, svima koji ih posjete nude i uslugu turističkog obilaska izvorišta.

Osim pčelinjaka, uzgoja ili sakupljanja ljekovitog bilja i uzgoja pastrmke evidentni su i drugi aspekti za tržišno orijentiranje u poljoprivredi. Od blizu 200 000 hektara poljoprivrednog zemljišta u USK, od čega je većina u privatnom vlasništvu, najveći dio odnosi se na oranice i bašte, i to više od 100 000 hektara. Pod livadama i pašnjacima je blizu 90 hiljada, a oko 2500 hektara odnosi se na voćnjake.

Upravo je voćarstvo, tačnije proizvodnja jagodičastog voća, unazad nekoliko godina doživjelo pravu ekspanziju. Iako je njen kvalitet u ovom diijelu Bosne primjetan i cijenjen, činjenica je da su neopravdano zanemarene značajne neobradive površine i da je zemlja pod korovom. Zabrinjava i negativan trend koji svjedoči da je sve više onih koji iz objektivnih razloga odustaju od poljoprivrede. Ne svojom voljom.

Kako prirodne mogućnosti, naročito one u poljoprivredi staviti u funkciju ovog kraja trebao bi biti prioritet nadležnih i prilika da se upravo kroz agrar osiguraju potrebna radna mjesta i time prvo uspori, a zatim i zaustavi evidentni odlazak stanovništva.


0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...