Krajiški paradoks: Sve više nastavnika, a sve manje školaraca

cazin.net
U koju god školu da "pokucaš" dočekaju vas brojke, svjedočanstva demografske krize. Iseljavanje porodica i smanjen broj rođene djece neminovno "gase" škole. 

Iseljavanje porodica i smanjen broj rođene djece neminovno gase škole na zapadu BiH, dok istovremeno raste broj nastavnika.

Zbunjenost u Krajini “višom” matematikom primijenjenom na kvantifikacije u  sektoru obrazovanja, po čijim (matematičkim) logičkim sudovima je moguće da se iz godine u godinu drastično smanjuje broj učenika u osnovnim i srednjim školama, a da se istovremeno ne smanjuje broj zaposlenih prosvjetnih radnika baš je kompleksna i, uz to, pomalo tajnovita.

U koju god školu da “pokucaš” dočekaju vas brojke, svjedočanstva demografske krize. Iseljavanje porodica i smanjen broj rođene djece neminovno “gase” škole.

Učionice su sve praznije, u većini škola ukinute su popodnevne smjene, pa su ogromna betonska zdanja širom Unsko-sanskog kantona avetinjski prazna.

Ukidaju se odjeljenja, prave tzv. kombinacije, razredi gdje zajedno sjede učenici više različitih odjeljenja, gase se i manje područne škole, ali i pored toga povećava se broj uposlenih u krajiškom obrazovanju.

Dopuna norme kao sudbina

Podaci o 6.000 manje upisane djece posljednjih pet godina, što su brojke iz Pedagoškog zavoda Unsko-sanskog kantona, međutim, “ratuju” sa nalazima budžetskih inspektora kantonalnog Ministarstva finansija koji su prošle godine u šest škola utvrdili povećanje broja uposlenih na osnovu povećanih izdavanja za plate u martu i aprilu.

Manje učenika i odjeljenja

Od 2012. do 2017. godine u krajiškim osnovnim školama manje je upisanih za 2.914, a u srednjim 3.008 učenika.

U osnovnim školama  2012/13. godine u svim općinama Unsko-sanskog kantona upisano je 25.672 učenika, u 2013/14 – 25.774 učenika, naredne  24.613 učenika, a 2015/16. godine – 23.568 učenika. Školske 2016/17. godine broj upisanih u osnovne škole iznosio je svega 22.758 učenika.

U najvećoj bužimskoj osnovnoj školi broj učenika u posljednjih 10 godina smanjen je za 700. Najveća sanska osnovna škola “5. oktobar” prije 10 godina brojala je 906 učenika, dok danas ima 515.

U srednjim školama 2012/13. godine upisana su 12.753 učenika, 2013/14 – 11.921 učenik, 2014/15 – 11.658 učenika, 2015/16 – 10.421 učenik i 2016/17 – 9.745 učenika.

Drastično je opao i broj školskih odjeljenja, pa su tako 2012/13. godine u svim osnovnim školama postojala 1.254 odjeljenja, dok se 2016/17. godine taj broj smanjio na 1.194.

Prema tim podacima, 60 odjeljenja manje predstavlja jednu manju “brigadu” djece. Slično je i u srednjim školama gdje je za pet godina broj odjeljenja manji za 89.

Budžet obrazovanja tako je u prošloj godini zbog, po svemu sudeći, sumnjivog rasta upošljavanja veći za dva miliona konvertibilnih maraka (milion eura), a to se objašnjava “političkim anomalijama”, odnosno stranačkim upošljavanjem. No, kako god, kategorija tehnološkog viška u krajiškom obrazovanju, slažu se u Ministarstvu obrazovanja ali i u sindikatima obrazovanja, trajna su kategorija, kao  i brojni nastavnici i profesori koji imaju manji fond radnih sati, pa normu “navlače” u više škola, putujući čak i u druge gradove radi “nekoliko sati”.

“Na listi tehnološkog viška za školsku 2017/08. nalazi se 312 uposlenika osnovnih i srednjih škola Unsko-sanskog kantona kojima djelimično ili potpuno nedostaje radna norma. Pred početak ove školske godine sa radom su prestale tri podrućne škole iz sastava centralnih osnovnih škola u općinama Velika Kladuša, Ključ i Sanski Most”, odgovaraju iz resornog ministarstva. Dodaju i da je posljednjih pet godina situacija sa tehnološkim viškom ovakva, te da je primjetna tendencija blagog rasta tog broja.

Zehra Hadžić, predsjednica Sindikata predškolskog i osnovnog obrazovanja, kaže da već godinama u obrazovanju nema primanja u stalni radni odnos.

“Na neodređeno se primaju jedino pedagozi i sekretari škola tamo gdje je to neophodno. Svaka škola pravi svoju listu tehnološkog viška i listu potreba. Još se nije dogodilo da se nastavnici sa nepunom normom nisu mogli rasporediti. Obično se traže bliže škole da se manje putuje”, objašnjava Hadžić.

Ogorčena je, moguće i sa pravom, jer je obrazovanje preko liste tehnološkog viška stavljeno u fokus interesa javnosti.

“Zar je moguće da u ostalim strukama – policiji ili zdravstvu recimo, nema tehnološkog viška? Ako je iseljavanje iz Krajine konstanta, što niko ne spori, onda je, valjda i manja potreba za zapošljavanjem u Ministarstvu unutrašnjih poslova, valjda je i manji broj korisnika zdravstvenog osiguranja i manji broj usluga. Međutim, u tim resorima nema lista tehnološkog viška”, konstatira.

Anomalije i anonimnost

U razgovorima sa prosvjetarima koji, logično, traže anonimnost, pominju se i manipulacije kategorijom tehnološkog viška, po onoj narodnoj da svako rješenje rađa i problem. Logike u toj priči ima upravo zbog pojave povećanja uposlenih koje, kako se tumači, zapošljava politička elita, čak i bez konkursa i to na nekoliko sati norme, nakon čega budu “prekomandirani” u tehnološki višak. Jeste da je riječ o tzv. rezervnom prosvjetnom ešalonu, ali si “u sistemu”, primaš plaću i dopunjavaš normu.

“Na terenu”, među prosvjetarima sa liste tehnološkog viška, osjeća se zabrinutost i nesigurnost. Razmišljanja o napuštanju posla i traženju hajra negdje vani su svakodnevni. Nerado se, međutim, “otvaraju” za javnost uz obaveznu napomenu: “Znaš, imam djecu, mogu imati problema”. Pričaju o anomalijama, paradoksima i čudnim pedagoškim standardima, nelogičnom preferiranju određenih  struka u ovako teškim o vremenima za prosvjetu.

“Molim vas, odite u školu S. (podaci poznati autoru). Tamo imate upisanih 20 đaka koji ne postoje!? To se radi samo zbog toga da se zadrže norme, odnosno neki nastavnici”, priča jedna profesorica.

Njen kolega priča kako u tri škole ima 16 sati, a sedmična norma mu je 20. Da bi ispunio normu u ovoj godini postao je asistent za učenika sa Downovim sindromom.

“Provjerite zašto u školama u Krajini nastavnici muzike imaju jedan čas sedmično sa svakim odjeljenjem, a dva časa vjeronauke. Slično je i sa informatikom. O tome niko ne smije i ne želi da priča, da se ne zamjeri politici, jer birači su u džematima”, ogorčen je treći.

Lažno upisani i lažno ocijenjeni učenici

Potvrde o lažno upisanim, čak i ocijenjenim učenicima da bi broj učenika bio veći, nisu fantazma potpisnika teksta, nego priče živih svjedoka, nastavnika i profesora koji “putuju po Krajini” kako bi ispunili radnu normu. Prikrivanje stvarnog stanja, kažu, dugoročno ne rješava problem. Nastavnici geografije, historije, likovnog, tehničkog, muzičkog, tjelesnog su u krizi. Vjeronauka nije, jer je ušla i u razrednu nastavu, mišljenje je krajiških nastavnika. Još uvijek se dobro drže profesori njemačkog i engleskog jezika.

“Smanjivanje broja učenika, gašenje odjeljenja i tehnološki višak stvorili su ogromne poteškoće i u kvalitetu obrazovnih usluga. Kakva znanja može nastavnik prenositi u tzv. kombiniranim odjeljenjima gdje u jednoj učionici sjede učenici iz više razreda? Potrebne su ozbiljne sistemske mjere od vrha države do samih izvršilaca – nastavnika u obrazovnom procesu”, ističe sindikalistica Zehra Hadžić.

Istina je, ukidanje odjeljenja i njihovo spajanje u veća gdje od nekadašnjih 24 učenika u prosjeku nova odjeljenja mogu imati i 34, rađa probleme u izvođenju nastave i narušava pedagoške standarde. Evropski VET standard nalaže 16-20 učenika, a optimalan je broj od 18 po jednom odjeljenju.

 

 

Poražavajuće brojke za Krajinu: Cifra oduzetih vozačkih dozvola u Krajini u protekloj godini je vrtoglava, a cifra kažnjenih zbog alkohola još veća!

Protekle godine od vozača u Bosni Hercegovini oduzeto je više vozačkih dozvola nego prethodnih godina, što je jedan od efekata izmijenjenog Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH koji se primjenjuje od 15. februara 2017. godine.

Novi Zakon o saobraćaju donio je značajne izmjene koje se uglavnom odnose na znatno veći iznos novčanih kazni za prekršaje. Tako kazne za vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzine, vožnju bez položenog ispita ili vožnju neregistrovanog vozila sada dosežu i do 1.000 KM. Vozači koji odbiju testiranje na alkohol ili drogu također se suočavaju s kaznama od 400 do 1.000 KM.

Na području Kantona Sarajevo u 2017. godini doneseno je 336 zaključaka o oduzimanju vozačke dozvole, a izvršeno je 11.805 zaštitnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilima, što znači da je ukupno 12.141 vozačka oduzeta od građana u KS prošle godine

Sekretar Ministarstva komunikacija i prometa BiH Igor Pejić kazao nam je kako je zadovoljan pozitivnim pomacima koje je donio izmijenjeni Zakon o saobraćaju.

“Samo u Zeničko-dobojskom kantonu imamo smanjenje broja poginulih u saobraćajnim nesrećama za 44,7 posto. To je vrlo ozbiljan podatak i pozitivan pomak”, prokomentarisao je Pejić.

Zenički policajci izrekli su 8.023 zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima u 2017. godini, dok je 3.901 vozač sankcioniran zbog prisustva alkohola u krvi.

Policija u Unsko-sanskom kantonu prošle godine je oduzela 3.683 vozačke dozvole. Iz MUP-a USK kazali su nam kako su zbog prekoračenja brzine uručili 56.028 prekršajnih naloga, a 3.900 vozača kažnjeno je zbog vožnje pod dejstvom alkohola.

“Pored pozitivnih strana koje je donio Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, sa sigurnošću se može reći da su i aktivnosti koje su provodili policijski službenici Uprave policije MUP-a USK doprinjeli boljem stanju sigurnosti u saobraćaju na području našeg kantona”, kazala nam je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

Policija u Bosansko-podrinjskom kantonu privremeno je oduzela 410 vozačkih dozvola prošle godine. Na području ovog kantona u 2017. izdato je 1.367 prekršajnih naloga vozačima koji su prekoračili brzinu te 194 prekršaj zbog upravljanja vozilom u alkoholiziranom stanju.

MUP Posavskog kantona zabilježio je 112 oduzimanja vozačkih dozvola prošle godine, dok je 6.447 vozača iz ovog kantona sankcionirano zbog prekoračenja brzine. Policija u Zapadnohercegovačkom kantonu oduzela je 410 vozačkih dozvola.

Od primjene novog Zakona o saobraćaju oduzeto je 32.306 vozačkih dozvola u manjem bh. entitetu, i to 26.440 od vozača koji su se kretali nedozvoljenom brzinom kretanja te 5.866 od vozača koji su vozili pod dejstvom alkohola.

Iako je u većini kantona novi Zakon o saobraćaju donio pozitivne vijesti, to nije slučaj u Tuzlanskom kantonu gdje su se prošle godine desile 2.984 saobraćajne nesreće u kojima su smrtno stradale 43 osobe.

Na području Tuzlanskog kantona prošle godine je 2.535 vozača ostalo bez vozačke dozvole zbog vožnje pod dejstvom alkohola, dok su pripadnici MUP-a TK uhvatili 1.528 vozača u vožnji bez vozačkog ispita.

Glasnogovornik MUP-a TK govori nam kako brojni vozači voze automobile i pored zabrane korištenja motornog vozila, što je slučaj i u ostalim kantonima.

“Policajci u TK prošle godine su pronašli više od 500 vozača koji su upravljali vozilom pod izrečenim sankcijama. To dovoljno govori o našoj kulturi, odnosno nekulturi u saobraćaju”, dodao je Šarić.

Policijski službenici bh. kantonalnih MUP-ova podsjećaju kako vozače koji saobraćaju na cesti, iako im je oduzeta vozačka dozvola, čeka novčana kazna do 1.000 KM.

Izmijenjeni i dopunjeni Zakon o sigurnosti saobraćaja u BiH, koji je na snazi godinu dana, donio je pozitivne pomake kada je riječ o smanjenju broja soabraćajnih nesreća i prekršaja. Međutim, visoke novčane kazne za prekoračenje brzine i vožnju pod dejstvom alkohola nisu dovoljno osvijestile bh. vozače.

Protekle godine od vozača u Bosni Hercegovini oduzeto je više vozačkih dozvola nego prethodnih godina, što je jedan od efekata izmijenjenog Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH koji se primjenjuje od 15. februara 2017. godine.

Novi Zakon o saobraćaju donio je značajne izmjene koje se uglavnom odnose na znatno veći iznos novčanih kazni za prekršaje. Tako kazne za vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzine, vožnju bez položenog ispita ili vožnju neregistrovanog vozila sada dosežu i do 1.000 KM. Vozači koji odbiju testiranje na alkohol ili drogu također se suočavaju s kaznama od 400 do 1.000 KM.

Na području Kantona Sarajevo u 2017. godini doneseno je 336 zaključaka o oduzimanju vozačke dozvole, a izvršeno je 11.805 zaštitnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilima, što znači da je ukupno 12.141 vozačka oduzeta od građana u KS prošle godine

Sekretar Ministarstva komunikacija i prometa BiH Igor Pejić kazao nam je kako je zadovoljan pozitivnim pomacima koje je donio izmijenjeni Zakon o saobraćaju.

“Samo u Zeničko-dobojskom kantonu imamo smanjenje broja poginulih u saobraćajnim nesrećama za 44,7 posto. To je vrlo ozbiljan podatak i pozitivan pomak”, prokomentarisao je Pejić.

Zenički policajci izrekli su 8.023 zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima u 2017. godini, dok je 3.901 vozač sankcioniran zbog prisustva alkohola u krvi.

Policija u Unsko-sanskom kantonu prošle godine je oduzela 3.683 vozačke dozvole. Iz MUP-a USK kazali su nam kako su zbog prekoračenja brzine uručili 56.028 prekršajnih naloga, a 3.900 vozača kažnjeno je zbog vožnje pod dejstvom alkohola.

“Pored pozitivnih strana koje je donio Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, sa sigurnošću se može reći da su i aktivnosti koje su provodili policijski službenici Uprave policije MUP-a USK doprinjeli boljem stanju sigurnosti u saobraćaju na području našeg kantona”, kazala nam je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

Policija u Bosansko-podrinjskom kantonu privremeno je oduzela 410 vozačkih dozvola prošle godine. Na području ovog kantona u 2017. izdato je 1.367 prekršajnih naloga vozačima koji su prekoračili brzinu te 194 prekršaj zbog upravljanja vozilom u alkoholiziranom stanju.

MUP Posavskog kantona zabilježio je 112 oduzimanja vozačkih dozvola prošle godine, dok je 6.447 vozača iz ovog kantona sankcionirano zbog prekoračenja brzine. Policija u Zapadnohercegovačkom kantonu oduzela je 410 vozačkih dozvola.

Od primjene novog Zakona o saobraćaju oduzeto je 32.306 vozačkih dozvola u manjem bh. entitetu, i to 26.440 od vozača koji su se kretali nedozvoljenom brzinom kretanja te 5.866 od vozača koji su vozili pod dejstvom alkohola.

Iako je u većini kantona novi Zakon o saobraćaju donio pozitivne vijesti, to nije slučaj u Tuzlanskom kantonu gdje su se prošle godine desile 2.984 saobraćajne nesreće u kojima su smrtno stradale 43 osobe.

Na području Tuzlanskog kantona prošle godine je 2.535 vozača ostalo bez vozačke dozvole zbog vožnje pod dejstvom alkohola, dok su pripadnici MUP-a TK uhvatili 1.528 vozača u vožnji bez vozačkog ispita.

Glasnogovornik MUP-a TK govori nam kako brojni vozači voze automobile i pored zabrane korištenja motornog vozila, što je slučaj i u ostalim kantonima.

“Policajci u TK prošle godine su pronašli više od 500 vozača koji su upravljali vozilom pod izrečenim sankcijama. To dovoljno govori o našoj kulturi, odnosno nekulturi u saobraćaju”, dodao je Šarić.

Policijski službenici bh. kantonalnih MUP-ova podsjećaju kako vozače koji saobraćaju na cesti, iako im je oduzeta vozačka dozvola, čeka novčana kazna do 1.000 KM.

Izmijenjeni i dopunjeni Zakon o sigurnosti saobraćaja u BiH, koji je na snazi godinu dana, donio je pozitivne pomake kada je riječ o smanjenju broja soabraćajnih nesreća i prekršaja. Međutim, visoke novčane kazne za prekoračenje brzine i vožnju pod dejstvom alkohola nisu dovoljno osvijestile bh. vozače.

 

Prijem za učenike Gimnazije Bihać

Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona primio je danas učenike IIIa odjeljenja Gimanzije Bihać.

Ova ekipa predstavljala je Gimnaziju na gradskom takmičenju u poznavanju Osnova demokratije, u okviru projekta ”Ja građanin”i osvojili su prvo mjesto te će predstavljati grad na kantonalnom takmičenju.

Premijeru Rošiću su učenici Gimnazije predstavili projekat na kojem rade, a usmjereni su na zaštitu prava djece bez roditeljskog staranja te iskoristili mogućnost da, u direktnom razgovoru, dobiju odgovore o aktivnostima koje Vlada Unsko-sanskog kantona realizira u oblasti socijalne politike.

 


3

Anketa

Koju aplikaciju za dopisivanje najčešće koristite?

Pogledaj rezultat

Loading ... Loading ...