Mladen Ivanić: Izazovi za RS su prošli, čekaju nas problemi između Bošnjaka i Hrvata

klix.ba

Nedavno ste upozorili da politički predstavnici iz RS-a ne trebaju da se miješaju u sukobe političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH. Naslućujete li novu političku krizu u BiH?

Ja nisam nikoga upozoravao. Samo sam komentirao političku situaciju u BiH u proteklih godinu dana i u tom smislu rekao da je došlo vrijeme da su ključni izazovi, kada je riječ o Republici Srpskoj, prošli i da dolazi vrijeme kada će biti mnogo problema na relaciji SDA-HDZ, tačnije na relaciji Bošnjaci-Hrvati.

Od juna prošle godine imali smo prilično turbulentan politički period koji je išao isključivo po leđima Republike Srpske. Vrijeme je da Republika Srpska malo odmori od silnih napada kojima je bila izložena, prvo u vezi s popisom pa onda i svim događajima usmjerenim protiv Dana RS-a i na kraju pokušajem revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije u Međunarodnom sudu pravde u Hagu.

Da li će biti nove političke krize u BiH, to sada ovisi o spremnosti lidera Bošnjaka i Hrvata da riješe unutrašnje političke probleme, prvenstveno u Federaciji BiH. Ja se nadam da će riješiti, jer bi to pomoglo da se BiH, poslije svih događaja u proteklom periodu, pokuša vratiti, koliko je to moguće, ekonomiji, razvoju i otvaranju radnih mjesta.

Je li se BiH konačno “oporavila” od slučaja podnošenja zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije? Kakvi su odnosi unutar Predsjedništva BiH?

Ništa više nije isto u BiH, jer je izgubljeno međusobno povjerenje. Ako je neko mislio da ću ja olako preći preko svega što se izdešavalo u proteklom razdoblju, prevario se. Kolega Izetbegović je vaninstitucionalno djelovao u slučaju podnošenja zahtjeva za reviziju, ignorisao instituciju Predsjedništva BiH i, što je najvažnije, ali i najteže, prekršio međusobni dogovor nas trojice koji smo imali na početku mandata. A dogovorili smo da u javnost idemo isključivo s onim stvarima koje smo uspjeli usaglasiti, a da sve ono što ne možemo usaglasiti – ostavimo po strani i s tim ne idemo u javnost.

Ja ničije povjerenje nisam izigrao, imali ste priliku to vidjeti. A i ako sam učinio nešto što je nekome eventualno moglo zasmetati, to je bio samo moj odgovor na njihove poteze, a nikako namjerna provokacija, kako se znalo provlačiti u nekim medijima.

Nakon što je sve prošlo, predložio sam da na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH stavimo izjavu kojom bismo jamčili da se dalje nećemo baviti ovakvim stvarima, kako bi pokazali odgovornost i spremnost da do kraja mandata djelujemo isključivo u interesu institucija, te građana BiH. Međutim, nije bilo konsenzusa.

Ipak, nije sve baš tako crno. Imamo mi danas korektne odnose. Nema razloga da, recimo, ne popijemo kafu i da održavamo i redovne i vanredne sjednice, po potrebi, kako ne bismo doveli u pitanje funkcioniranje institucija i doveli ih u eventualnu blokadu. Toliko spremnosti imamo, ali ipak, nisu to ni blizu odnosi kakvi su bili na početku mandata.

Smatrate li da je izborna kampanja za Opće izbore 2018. godine već počela? Evidentno je da vlast ne funkcioniše ni u entitetima, a ni na nivou države.

Ne bih ja rekao da vlast ne funkcioniše, niti da nema parlamentarne većine, bilo na nivou BiH ili u entitetima. Siguran sam da na nivou BiH neće doći do bilo kakve prekompozicije, ali da će se parlamentarna većina ogledati od tačke do tačke dnevnog reda.

Kada je u pitanju Republika Srpska, glasanje o prodaji rudnika “Ljubija” pokazalo je ozbiljne probleme u vladajućoj koaliciji. Ovo je prvi put za sve godine vlasti da SNSD sa koalicijskim partnerima DNS i SP nije imao apsolutnu moć. Jer nije bilo saglasnosti unutar koalicije.

Dakle, do sada apsolutno moćne koalicije jesu uzdrmane i tu nema nikakve sumnje, ali to, opet, ne mora ništa značiti. Recimo, 31. maja slijedi sjednica Narodne skupštine RS-a na kojoj će opozicione stranke za dnevni red kandidovati izglasavanje nepovjerenja Vladi RS-a. Vidjet ćemo na toj sjednici kolika je istinska želja za promjenama, kao i ko se bavi isključivo kampanjom i populističkim potezima. Nisam siguran da će stranke koje su sada u vlasti glasati za smjenu Vlade.

Međutim, ta sjednica je i odlična prilika da vidimo koliko je vlast u RS demokratična. Ukoliko ova važna tačka, s vrlo argumentovanim i ozbiljnim dokumentom koji je pripremila opozicija i koji svjedoči o svim razlozima za potezanje pitanja povjerenja Vladi, ne bude uvrštena u dnevni red, znači da je vlast svjesna da nema argumente protiv i da ne želi da se o tome raspravlja. Međutim, i glasanje o “Ljubiji” nas je sve prilično iznenadilo, pa nas možda i sjednica o izglasavanju nepovjerenja Vladi RS iznenadi.

Kako biste ocijenili trenutačne odnose BiH sa susjednim zemljama? S obzirom na to da je Aleksandar Vučić pobijedio na predsjedničkim izborima u Srbiji, očekujete li promjenu politike u odnosu spram BiH?

Ne znam što treba da se mijenja u politici Srbije u odnosu prema BiH. Aleksandar Vučić je bio premijer i jaka politička ličnost, sad je predsjednik. Srbija je itekako imala razloga da zategne odnose s BiH, nakon otkazivanja posjete Tomislavu Nikoliću, nakon incidenta u Srebrenici kada je napadnut premijer Vučić … Bez obzira na sve, Srbija je poslije toga u Srebrenicu uložila novac, kako bi ta općina ubrzala razvoj. I zadržala dobre odnose sa BiH. Politički stav Srbije će i dalje biti: volimo Republiku Srpsku, ali nećemo ništa raditi protiv cjelovitosti i teritorijalnog integriteta BiH.

Hrvatska je, s druge strane, očito aktivnija povodom BiH nego što je to ranije bio slučaj. Prije svega mislim na zahtjev za federalizacijom i aktivnosti koje je imala u Evropskom parlamentu povodom usvajanja rezolucije o BiH. A vidljivo je i da Hrvatska podržava prijedlog Izbornog zakona koji je u proceduru uputio HDZ.

Ljudi u BiH su nezadovoljni život bez obzira kojoj etničkoj skupini pripadaju. U zadnje vrijeme mnogo se priča i protestima. Smatrate li da će u našoj zemlji doći do protesta ove godine?

Činjenica je da su ljudi u oba entiteta itekako nezadovoljni. Međutim, činjenica je isto tako da to nezadovoljstvo traje već dugo, ali da na izborima ipak uglavnom isto biraju. Zato ne mogu prognozirati hoće li ove godine, na bilo koji način, ljudi odlučiti da pokažu da nisu zadovoljni.

Proteste generalno smatram demokratskim načinom izražavanja nezadovoljstva, te da svako gušenje pokušaja njihovog organizovanja ne nosi dobro, već samo gomila razloge za njih.

Prošle godine smo imali priliku vidjeti odlično organiziran protest opozicije u Republici Srpskoj, ali nažalost, oni nisu nastavljeni, što smatram velikom greškom. Ljude treba ohrabriti, da shvate da žive u društvu u kojem im se neće ništa dogoditi ako jasno i glasno kažu da nisu zadovoljni i da žele da im bude bolje.

Ljude moramo podsjetit da se njih itekako pita i da i od njih ovise određeni procesi u društvu. Ono što je vlast u Republici Srpskoj uradila prošle godine sa kontraprotestom i ispolitiziranom pričom je bilo gušenje demokratičnosti i omalovažavanje građana. Takve stvari nisu dobre.

Vaše kolege iz Predsjedništva BiH optimistične su kada je riječ o dobivanju statusa zemlje kandidata za članstvo u EU. Jeste li Vi optimistični?

U ovom mandatu naš cilj je da dobijemo status kandidata i nadam se da ćemo u tome uspjeti. To, prije svega, ovisi od nas samih. Ako na vrijeme dostavimo ozbiljne odgovore na Upitnik Evropske komisije, uvjeren sam da ćemo dobiti status kandidata. Nadam se da će se to dogoditi najkasnije početkom iduće godine.

Kako komentarišete nepostojanje parlamentarne većine na razini BiH? Nedavno smo svjedočili obrnutim stavovima koalicionih partnera kada je riječ o setu zakona kojim je predviđeno povećanje akciza na naftu.

Ta dešavanja su prirodna posljedica gubitka povjerenja između partnera na nivou BiH, koje je započelo pričom o popisu. Nakon toga je dobar i pozitivan ambijent koji je postojao unutar većine u BiH narušen i sad ćemo, kao što sam rekao, postojanje parlamentarne većine promatrati od tačke do tačke.

U Republici Srpskoj je uzavrela atmosfera između vaših partijskih kolega, predsjednika PDP Branislava Borenovića i ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom i premijerkom Željkom Cvijanović. Kako komentarišete te sukobe?

Razlika između te dvije strane je u tome što su Borenović i Crnadak govorili isključivo o ozbiljnim temama i stvarnim problemima, dok se druga strana, gospodin Dodik i posebno gospođa Cvijanović, utrkivala u uvredama. Historija je pokazala i to je svima jasno da oni koji vrijeđaju zapravo nemaju argumente.

Nadam se da će svi doći pameti i politički život vratiti u raspravu argumentima, a ne uvredama, jer je to jedini način na koji se stvari mogu promijeniti. Moje stranačke kolege, gospodin Borenović i gospodin Crnadak imaju moju punu podršku.

2

Anketa

Gdje je pizza najbolja u Bihaću ?

Pogledaj rezultat

Loading ... Loading ...