Nacionalni park “Una”: Skup bajkovitih krajolika u koje dolazi sve više turista


Nacionalni park “Una” najmlađi je park prirode u ovom dijelu Evrope, ali i jedini u Bosni i Hercegovini koji je dobio Evropski certfikat za održivi razvoj.

Područje predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu jer se nalazi na granici tri klimatska područja, bogato je različitim krškim i reljefnim oblicima i hidrografijom, a posjeduje i veliku raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, uz prisustvo reliktnih i endemskih vrsta.

Radi se o zaštićenom području koje je od interesa za Grad Bihać, Unsko-sanski kanton, Federaciju, ali i državu Bosnu i Hercegovinu. Nacionalnim parkom proglašen je 29. maja 2008. godine, usvajanjem Zakona o Nacionalnom parku “Una”. Osnivač preduzeća je Vlada Federacije.

“Zbog svoje biološke raznolikosti i jedinstvene prirode, Nacionalni park “Una” vremenom je postao prepoznatljiv brend koji u kontinuitetu privlači sve više turista”, ističe u razgovoru za Klix.ba Amarildo Mulić, direktor NP “Una”.

On navodi da je za istinske ljubitelje prirode i zaštićenih područja, Nacionalni park “Una” upravo ono što trebaju posjetiti.

“Tu mogu očekivati da će pronaći jedan dio netaknute prirode, pa i divljine, povrh svega rijeke Une, kao što su veliki vodopad u Martin Brodu, Štrbački buk, Troslap, Dvoslap i Ripački slap. Nadalje, svi posjetioci imat će priliku da se upoznaju sa kulturom i historijom ovog kraja. U skladu s tim, zateći će ostatke srednjovjekovnih gradova, kao što je Stari grad Ostrovica kod Kulen Vakufa, manastir Rmanj i Stari grad Rmanj u Martin Brodu, Stari grad Orašac, Klišević kula, itd. U blizini Klišević kule nalazi se i staza ‘Putevima prošlosti’, koja ja praktično najbliži put od asfaltiranog dijela do Štrbačkog buka u dužini od 4,5 km, koja je idealna je za šetače i rekreativce, nije uopće naporna, a prolazi kroz bajkovito šumsko područje”, opisuje Mulić.

“Soft” infrastruktura i medvjed Ljutoč

On kaže da posjetitelji u NP “Una” neće pronaći mnoštvo hotela i velikih građevina, već jednu vrstu “soft” turističke infrastrukture koja je urađena veoma sistematično i senzibilno od prirodnih materijala, poput kamena i drveta. S druge strane, ističe da su se pojedine agencije specijalizirale za pružanje usluga raftinga i kajaka na zahtjevnim rutama na rijeci Uni.

“To je nešto kao Foto Safari, a radi se ustvari o jednoj vrsti ‘foto lova’ kroz vožnju na rijeci Uni, u nadi da će neko uspjeti fotografirati neku od rijetkih životinja”, pojašnjava Mulić.

Upravo je obilje zaštićenih raritetnih biljnih i životinjskih vrsta jedno od velikih prednosti ovog područja. U njemu obitavaju tri najveće evropske zvijeri: medvjed, vuk i ris, što je i zvanično potvrđeno.

“U 2013. godini postali smo prvi u BiH koji su na human način ulovili medvjeda. On je ulovljen ispod planine Ljutoč, na osnovu koje je i dobio ime – Ljutoč. Medvjed je, naravno, pušten nazad u divljinu, a stavljena mu je GPS ogrlica, pomoću koje već dvije godine pratimo njegovo kretanje”, kaže Mulić, iznoseći tezu da je NP “Una” skup proizvoda izvrsnosti, koje je potrebno samo iskoristiti i unaprijediti, ali i na adekvatan sačuvati.

Porast broja turista

Sve prethodno kazano utjecalo je i na broj posjetilaca u prošloj godini.

“Kada je u pitanju broj evidentiranih posjeta on raste iz godine u godinu. Protekla 2015. godina do sada je bila najuspješnija, i u njoj je zabilježeno skoro 50 hiljada posjeta nacionalnom parku, što je povećanje za 40 posto u odnosu na 2014. godinu. To su posjete sa plaćenom ulaznicom”, ističe Mulić, napominjući da se dobri rezultati ne ogledaju samo u ekonomskim pokazateljima, već i u segmentima zaštite i očuvanja prirodnih i svih drugih vrijednosti, poput kulturno-historijskih vrijednosti, tradicije i običaja stanovništva, flore i faune, itd.

Ipak, skreće pažnju da uvijek postoji prostor za dodatna ulaganja i unaprjeđenje trenutnih kapaciteta i ponude u NP “Una”.

“Prioritetne investicije i projekti u području Nacionalnog parka vezani su, prije svega, za putnu infrastrukturu u sjevernoj zoni i posjetilačku zonu Štrbački buk – Lohovo, jer tu su brojni putevi koje bi trebalo modernizirati i asfaltirati, kako bismo otvorili park za posjetioce i turiste. Drugi projekat vezan za putnu infrastrukturu je spajanje Kulen Vakufa sa Martin Brodom, što, također, podrazumijeva asfaltiranje i modernizaciju ovog putnog pravca. Treći bitan projekat podrazumijeva proširenje turističke ponude na ovom području i uvođenje stalne željezničke linije Bihać – Martin Brod, kako bi u ljetnoj turističkoj sezoni mogli imati i ovakav turistički proizvod koji bismo mogli nuditi posjetiocima i turistima”, kaže Mulić.

Dodaje i da bi, u skladu sa potrebama, nužno bilo formirati i pojedine službe Nacionalnog parka, posebno Službu za zaštitu i očuvanje biodiverziteta, Službu za turizam i Službu za marketing. Tek sa takvim pretpostavkama, smatra, mogao bi se kreirati kvalitetniji način upravljanja, pa i poslovanje Nacionalnog parka u svim segmentima.

Pored toga, ističe da je i dalje potrebno povećavati nivo ugostiteljskih ponuda i popratnih sadržaja, napominjući da se bilježi porast broja investicija od domaćeg stanovništva, ali i postojanost interesa stranih investitora.

“Nadamo se da će u narednom periodu, prije svega, Vlada Federacije kao naš osnivač, ali i svi drugi bitni sudionici koji učestvuju u razvoju Nacionalnog parka Una, kao što su Vlada Unsko-sanskog kantona, Grad Bihać, ali i ostale općine na području USK, prepoznati naše tendencije i viziju razvoja ovog zaštićenog područja i dati svoj doprinos, kako bi, u daljnjem planu, uspjeli kvalitetnije napraviti iskorak i stvoriti ambijent za održivi razvoj. I to ne samo ovog zaštićenog područja, već i da ekonomski valoriziramo nacionalni park, koji bi mogao postati magnet za turistička tržišta u Bosni i Hercegovini, regionu, pa i svijetu, a time i generator razvoja ovog dijela Bosne i Hercegovine”, završava Mulić.

//klix.ba


0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...