Opći izbori i oglašavanje: Od ove godine novina u pravilniku CIK-a, tiče se interneta

Faktor.ba

Izborni period u BiH traje šest mjeseci, od dana raspisivanja Općih izbora do dana njihovog održavanja. Posljednjih trideset dana je izborna kampanja. U ovom prvom dijelu, do zvaničnog početka izborne kampanje, političkim subjektima zabranjeno je plaćeno političko oglašavanje. Sve aktivnosti za koje nije potrebno izdvajati novac mogu se provoditi, kažu nam u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BIH.

Ova zakonsko ograničenje ne brinu previše političke stranke ili nezavisne kandidate. Mnogi od njih već sponzorišu objave na društvenim mrežama i građane zatrpavaju SMS porukama.

– Ako se može utvrditi da politički subjekat stoji iza toga, onda je to prekršaj i zabranjeno je. Međutim, treba dokazati da je to plaćeno i da je platio politički subjekat – pojašnjava Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a BiH, te dodaje da od objave Općih izbora nisu imali podnesenih prigovora.

Novina u pravilniku CIK-a o medijskom predstavljanju u odnosu na ranije izbore je da se zabrane plaćenog oglašavanja odnose na svaki vid komunikacije u javnom prostoru, a tu se misli na internet i društvene mreže.

– U suštini je zabranjeno, ali koliko se to može dokazati. Potrebno je dobiti potvrdu od onog koji izdaje taj prostor da je objava plaćena. Znači, ko želi uložiti prigovor, mora dostaviti taj dokaz. Postoji uputstvo o podnošenju prigovora gdje je tačno naglašeno na koji način i koje dokaze treba dostaviti – kaže Pirić.

Dodaje da CIK provjerava i po službenoj dužnosti, “ali vrlo teško možemo uspjeti ukoliko i druga strana ne nađe za shodno da prikupi dokaze”.

U jednomjesečnoj izbornoj kampanji dozvoljena je plaćena i svaka druga promocija stranke, s tim da je obavezno pridržavati se pravila ponašanja, odnosno ne koristiti jezik mržnje, ne uništavati tuđe plakate, ne ometati tuđe skupove…

U koaliciji “Pod lupom” naglašavaju da se uvijek dešava preuranjena izborna kampanja, prije one zvanične, zakonom predviđene, a da niko ne nosi sankcije za to.

– Nije riječ o težem prekršaju i to se dešava u svim zemljama jer teško je zaustaviti političke subjekte da se promovišu, pogotovo one koje dolaze s pozicije vlasti jer one imaju javne resurse, otvaraju različite javne radove i slično. Druga situacija je u zemljama gdje nema definisane izborne kampanje i izborne šutnje, nego je uvijek izborna kampanja i nema šutnje – kaže Dario Jovanović, direktor projekta.

Pojašnjava da je bilo koji vid plaćenog javnog političkog oglašavanja zabranjen prije početka izborne kampanje.

– Tu se podrazumijeva organizovanja skupova, jer očigledno troši se novac, plakatiranje, SMS poruke, jer očigledno se troši novac. Sada je jedino pitanje da li su nama ove zabrane potrebne jer ako će se uvijek kršiti, onda možda trebamo izmijeniti zakon. Mi sada živimo u nekoj formalnoj zabrani, to se svjesno krši i svi to rade, a ne izriču se sankcije – kaže Jovanović.

Dodaje da je posebno teško kontrolisati internet i društvene mreže, a kampanje se upravo tamo premještaju. U svijetu postoji dilema kako regulisati taj prostor, ali i da li ga uopće trebamo kontrolisati jer je napravljen s ciljem slobodnog djelovanja pojedinca.

– Cilj tog javnog prostora jeste da bude slobodan i da ljudi uređuju svoj sadržaj, ali on neminovno jeste i odgovornost medija. Oni su odgovorni za sadržaje koje prenose i plasiraju u javnost – kaže Jovanović.


0

Anketa

Koju aplikaciju za dopisivanje najčešće koristite?

Pogledaj rezultat

Loading ... Loading ...