PISA će otkriti sve nedostatke obrazovnog sistema u BiH, nedovoljna medijska pismenost

klix.ba

Profesorica Visoke škole “Banja Luka College” Slavica Išaretović smatra da je uključivanje učenika bh. škola u PISA istraživanje odlična stvar, jer će omogućiti uočavanje svih nedostataka obrazovnog sistema kojih smo i sami svjesni.

“Dramatična transformacija kulturnog i društvenog iskustva mladih do koje je došlo krajem prošlog i početkom ovoga vijeka, samo se u tragovima odrazila na obrazovanje i školstvo. Usaglašavanje medijskog i školskog obrazovanja postaje, ne samo prioritet pedagoškog, nego prije svega kulturnog i društvenog razvoja. Neophodno je što hitnije zaustaviti produblјivanje jaza između iskustva mladih lјudi van škole i njihovog iskustva u učionici. Najbolјi i jedini način borbe jeste spoznaja o svim prednostima istraživačkih alata koji su na raspolaganju, digitalnih sadržaja, interaktivnih reakcija i multimedijalne komunikacije. U dokumentu pod nazivom ‘Strategija obrazovanja u Republici Srpskoj od 2016. do 2020. godine’ naglašava se da u školama ‘djeca uče većinu onoga što im vjerovatno nikada u životu neće trebati, odnosno trebat će im samo za prolazak kroz školske zapreke na putu do diplome’. Mislim da je ovim stavom sve rečeno vrlo jasno i konkretno”, rekla je Išaretović.

Slično misli i ministrica obrazovanja FBiH Elvira Dilberović koja kaže da se brojne savremene metode obrazovanja još uvijek ne primjenjuju u BiH.

“Djeca moraju učiti kroz kreativna razmišljanja, induktivnu i deduktivnu metodu, interpretirati određena gradiva te ih naučiti primijeniti u praktičnom životu. Očigledno ovaj način podučavanja naše djece ne nosi sa sobom ono što je pred nas postavljeno kao primarni zadatak, a to je razvijanje vještina i sposobnosti”, rekla je Dilberović.

Marin Lessenski iz Open Society iinstituta (OSI) kaže da su se PISA istraživanja pokazala kao dobar indikator koliko obrazovanje jedne zemlje pripremi učenika za tržište rada.

“Naravno, postoje i drugi faktori koje treba uzeti u obzir, a to su prvenstveno procent zaposlenih ljudi nakon završetka obrazovanja i procent ljudi koji rade poslove za koje su se školovali. Naprimjer, OSI Sofia je provela anketu rangiranja univerziteta u Bugarskoj, a rezultati su pokazali vezu između programa na univerzitetima i lokalnog tržišta rada”, rekao je Lessenski.

BiH na dnu ljestvice indeksa medijske pismenosti za 2018.

PISA 2018 ima fokus na čitalačkoj pismenosti, a u isto vrijeme se BiH nalazi na dnu ljestvice indeksa medijske pismenosti za 2018. koji je objavio Open Society Institute. Profesorica Išaretović smatra da je taj plasman, s obzirom na to koliko pažnje poklanjamo medijskoj pismenosti, sasvim razumljivo.

“U dobro plasiranim skandinavskim zemljama medijsko obrazovanje je nezaobilazan predmet u nastavnim planovima, uglavnom kao dio obrazovanja iz predmeta maternjeg jezika. U tim zemlјama naglašena je klјučna uloga medijskog obrazovanja za sadašnje i buduće društvo. Osim toga, ona leži unutar odgovornosti škole da pripremi buduće generacije da kompetentno upravlјaju instrumentima koji su im na raspolaganju. Cilј je da učenici budu odgovorni učesnici globalne i posredovane javne sfere, koji razumiju jezik starih i novih medija”, rekla je Išaretović.

U odnosu na relativno sporu standardizaciju postupaka koji se koriste u obrazovanju, svijet medija se mijenja eksponencijalno brzo, stvarajući sve veći jaz između životnih navika djece i mladih u školama i van nje. Išaretović dodaje da je dodatni problem sve veći jaz u korištenju novih tehnologija između učenika i nastavnika.

“Zbog bržeg i efikasnijeg uklјučivanja medijskog obrazovanja u obrazovni sistem, neophodna je strategija za uvođenje i implementaciju medijske pismenosti s jasnim zadacima za sve učesnike ovog procesa i dogovorenim modulima implementacije na svim nivoima obrazovanja, podsticanje i finansiranje naučnih istraživanja na temu medijske pismenosti i obrazovanja djece i odraslih, stručno osposoblјavanje kadra te maksimalnu uklјučenost vladinog sektora kroz postojeće agencije i nevladinog sektora”, rekla je.

Dodaje da je, osim toga, potrebno raditi na razradi nastavnih planova i programa koji bi u većoj mjeri doprinijeli medijskoj pismenosti.

“Preporučlјivo je i da se osnuje profesionalno tijelo koje će prije svega definisati medijsku pismenost i predložiti izvodlјive i efikasne modele za međusobne odnose između mnoštva pismenosti s kojima se srećemo: medijske, digitalne, informatičke i audio-vizuelne pismenosti (i njihovih različitih kombinacija) u obrazovanju – s posebnim naglaskom na formalno obrazovanje. Neophodno je uvođenje medijskog obrazovanja i medijske pismenosti kao predmeta koji se predaje na fakultetima”, rekla je Išaretović.

PISA mjeri kvalitet obrazovanja

PISA istraživanje nije fokusirano na nastavne planove i programe, niti na reprodukciju stečenih znanja, već na sposobnosti učenika da primijene usvojena znanja i vještine u životnim situacijama. Iz Delegacije EU u BiH naglašavaju da rezultati PISA istraživanja ne utječu na ocjenjivanje učenika i nastavnika, već na stanje u obrazovnim sistemima i politiku obrazovanja.

“Rezultati učenika i škola ne procjenjuju se pojedinačno, već se predstavljaju kao cjelokupna postignuća učenika u svakoj od država učesnica”, rekli su nam iz Delegacije EU u BiH.

Marin Lessenski iz Open Society iinstituta (OSI) naglašava kako PISA prvenstveno mjeri kvalitet obrazovanja i njegove rezultate.

“Upravo to ovo istraživanje čini realističnim”, rekao je Lessenski.

Bosna i Hercegovina je pristupila programu OECD-a – Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj nakon zalaganja EU i novčane podrške za ulaznu kartu. Naknada za učešće iznosi 200.000 eura. Procjenu PISA-e u Bosni i Hercegovini, u saradnji s obrazovnim vlastima i školama, provode Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i PISA centar za BiH.


0

Anketa

Koju aplikaciju za dopisivanje najčešće koristite?

Pogledaj rezultat

Loading ... Loading ...