Pored niskih otkupnih cijena maline, malinarima USK-a i šire u narednoj godini prijeti i nova opasnost!

mojusk.ba
Trend povećanja broja poljoprivrednih proizvođača maline na cijelom Unsko-sanskom kantonu, ostvaruje se iz godine u godinu i sve je veći broj proizvođača koji u taj posao ulazi na pravi način, uz nezaobilazni stručni nadzor agronoma.

Osnovni razlog većeg interesa farmera za ugoj maline je financijska dobit neophodna za egzistenciju njihovih porodica.

PIŠE: PROF.DR.ZEMIRA DELALIĆ (NAUČNA OBLAST: FITOMEDICINA)
UNIVERZITET U BIHAĆU, BIOTEHNIČKI FAKULTET

Malinari se susreću sa mnogobrojnim problemima, a kao ključni problem u zadnje vrijeme je niska otkupna cijena maline. Međutim, još uvijek se malo zna o novoj prijetnji zasadima maline, a to je pojava novog karantinskog, invazivnog štetnika plodova maline, octena mušica ploda (Drosophila suzukii), koja pored maline može nanijeti štete i na kupini, jagodi, trešnji, višnji i sl. Porijeklom je iz Azije, u novije vrijeme je inducirana u Evropu, u Hrvatskoj je registriran 2010.godine na malini. Štetnik je prisutan u Bosni i Hercegovini i na Unsko-sanskom kantonu, iako nažalost još uvijek sa aspekta struke nije dovoljno praćen i proučen.

MORFOLOGIJA

Determinacija insekatske vrste obavlja se na temelju morfoloških karakteristika imaga. Smatra se da je octena  mušica ploda relativno kasno otkrivena u EPPO regiji, jer se dugo mislilo da se radi o vinskoj mušici D. melanogaster.

Mužjak je smećkastožut, s crnim prugama na zatku i svijetlocrvenim očima. Njegova dužina kreće se između 2,6 i 2,8 mm. Ima karakterističnu crnosivu pjegu na vrhu prozirnog krila. Takve mrlje na krilima ostalih evropskih vinskih mušica nema ili su one drugačije pozicionirane, ili su pak drugačijeg oblika od ovih koje ima octena mušica ploda. Osim toga ovu vrstu karakteriziraju i dvije tamne mrlje ili pruge u obliku češlja na stopalu prednjih nogu. Jaja su bijele boje, veličine 0,62 x 0,18 mm. Na jednom kraju imaju dva cjevasta nastavka.Larva ima bijelo cilindrično tijelo i duga je do 3,5 mm. Postoje tri razvojna stadija prije kukuljenja (stadija lutke).

BIOLOGIJA I EKOLOGIJA

Što se tiče biologije i ekologije štetnika, u idealnim uvjetima štetnik može imati do 15 generacija, a njegov životni ciklus može trajati svega 10 dana. Ženke aktivno traže plodove domaćina koji sazrijevaju. Nazubljenom leglicom zarežu pokožicu ploda i odlažu u njih jaja. Ženka u prosjeku odloži 1 do 3 jaja po ovipoziciji, a u svom životnom ciklusu odloži oko 300 jaja. U plodovima u kojima su odložena jaja razvijaju se larve. Postoje tri razvojna stadija larve prije kukuljenja, koje se odvija najčešće u plodovima. Kukuljica se nalazi u ili na plodu. Budući da u isti plod jaja može odložiti nekoliko različitih ženki octene mušice ploda, moguće je da se iz jednog ploda izlegne 60 do 70 jedinki. Štetnik prezimljuje kao imago na zaštićenim mjestima, no u povoljnim uvjetima može biti aktivan cijelu godinu. Muhe su aktivne iznad 10ºC. Preferira temperature od 20 do 30ºC. Poznat je kao štetnik plodova maline kao i ostalih voćki koji imaju tanku pokožicu. Octena mušica ploda je pokretan insekat koji se može lokalno širiti letom, no na veće udaljenosti širi se putem trgovine sadnica i zaraženih plodova. Zasad nije poznato širi li se putem sadnog materijala bez plodova.Od prirodnih neprijatelja octene mušice poznat je jedino parazitoid iz roda Phaenopria (Hymenoptera: Diapriidae).

ŠTETE I SIMPTOMI NAPADA

Ovaj štetnik može pričinjavati prilično velike štete na malini neposredno prije berbe, a i nakon toga. Ženka oštrom leglicom ošteti nježnu pokožicu ploda i odlaže jaja neposredno ispod nje. Bijele larve ubušuju se u plod i razaraju njegovu unutrašnjost. Plodovi postaju mekani i gube na tržišnoj vrijednosti. Vrlo brzo napadnuti plodovi propadaju na mjestu gdje se larve hrane. Na oštećene plodove naknadno se nasele i različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije), koji uzrokuju trulež plodova.

METODE PRAĆENJA I DIJAGNOSTICIRANJE

Praćenje navedenog štetnika moguće je olfaktornim atraktantima i vizualnim pregledom plodova. Najučinkovitija metoda praćenja na nekom području je pomoću olfaktornog odnosno hranidbenog atraktanta. Mamci se rade od plastične ambalaže (boce), zapremine od 250, 500 ili 750 ml na kojoj se izbuše četiri simetrično smještene rupice, dijametra od 5 mm, na otprilike 3 cm ispod čepa boce. U bocu se ulije jabučni ocat do otprilike polovice zapremine.Treba napomenuti da se osim jabučnog octa može koristiti i vinski ocat ili pak vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Najnovija istraživanja pokazuju da vrlo dobru učinkovitost ima jabučni ocat u kombinaciji s vinskim octom. Idealno vrijeme za postavljanje mamaca je najkasnije mjesec dana prije početka zriobe plodova, no odrasli oblici muhe mogu se zabilježiti i u drugim vremenskim razdobljima kada je temperatura stalno iznad 10 ºC. U vrijeme sazrijevanja obavlja se vizualni pregled, skidaju se mamci, analizira se sadržaj mamaca te ukoliko ima simptoma na plodovima, uzimanju se uzorci plodova za analizu. Skinuti mamci na mjestima gdje su izbušene rupe na plastičnoj boci oblijepe se ljepljivom trakom kako ocat ne bi iscurio.

FITOSANITARNE MJERE

Fitosanitarne mjere mogu se podijeliti na indirektne i direktne. Od indirektnih mjera značajne su administrativne mjere, a od direktnih: mehaničke, biotehničke i kemijske. Za sada nažalost ne postoje podaci o mogućnosti biološkog suzbijanja. U japanskoj literaturi samo se spominje parazitoid iz roda Phaenopria (Hymenoptera: Diapriidae) kao prirodni neprijatelj octene mušice ploda.

3

Anketa

Gdje je pizza najbolja u Bihaću ?

Pogledaj rezultat

Loading ... Loading ...