Šešelj: Dokazaću da u Srebrenici nije bilo genocida

cazin.net
Predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj izjavio je danas je da apsolutna laž da je u Srebrenici bilo genocida i da će to i dokazati.

Predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj izjavio je danas je da apsolutna laž da je u Srebrenici bilo genocida i da će to i dokazati.

“Ja spremam knjigu od tri toma u kojoj ću dokazati da nije bilo genocida u Srebrenici” , rekao je Šešelj novinarima ispred Specijalnog suda gdje je sa članovima SRS došao da prati suđenje osmorici policajaca Republike Srpske optuženih za ubistvo 1.200 muslimana u selu Kravice kod Srebrenice 1995.

Šešelj je rekao i da su navodi optužbe protiv policajaca apsolutna laž.

To su, kako kaže, optužbe koje su muslimanski pravosudni organi plasirali našim “pokvarenim tužiocima koji primaju zdravo za gotovo sve što dobiju iz Sarajeva”.

“Neće proći puno vremena a mi ćemo suditi i postupajućem tužiocu u ovom predmetu i bivšem tužiocu za ratne zločine Vladimiru Vukčeviću i svima koji su se ogrešili o srpski narod zastupajući lažne optužbe”, naveo je lider radikala.

On je novinarima rekao da je 13. jula 1995. grupa od 15 srpskih policajaca vodila – ne više od 300 muslimanskih zarobljenika, u poljoprivrednu zadrugu “Kravice” i sa njima su normalno kontaktirali.

“Kada su stigli tamo jedan musliman je zgrabio pušku srpskom policajcu Krsti Dragičeviću i ubio ga, a hteo je da puca i u ostale ali mu je jedan policajac uhvatio cev i uperio pušku uvis i ceo šaržer je tako ispaljen”, naveo je Šešelj.

“Nakon toga je nastala nervoza-300 zarobljenih nevezanih muslimana protiv 15 naoružanih policajaca. Oni su zapucali i tako je došlo do pogibije 300 muslimanskih zarobljenika”, rekao je Šešelj.

On je dodao da u Beogradu više neće moći da prolaze lažne optužnice koje zastupaju, kako kaže, potkupljeni tužioci, strani agenti i razne organizacije poput Žena u crnom i takozvane “Majke Srebrenice”.

Majke Srebrenice su, kako je rekao, ogromno bogatstvo stekle na krvi možda ubijenih sinova i muževa a možda im je “lijepo da glume kako su žrtve da bi dobijale pare da optužuju srpski narod za genocid”.

Nakon izjave novinarima Šešelj je prisustvovao suđenju u postupku u kom optužnica tereti osmoricu pripadnika Specijalne brigade MUP-a Republike Srpske Nedeljka Milidragovića, Aleksu Golijanina, Milivoja Batinića, Aleksandra Dačevića, Boru Miletića, Jovana Petrovića, Dragomira Parovića i Vidosava Vasića.

Na teret im se stavlja krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva u saizvršilaštvu, zbog sumnje da su u hangaru “Kravice” kod Srebrenice 14. jula 1995. godine ubili 1.313 muslimana.

Njima je krajem 2016. godine počelo je suđenje zbog zločina nad civilima u selu Kravice kod Srebrenice 1995. godine, a u međuvremenu je bilo u zastoju skoro pet mjeseci zbog procesnih propusta u optužnici, koji su otklonjeni.

 

Zašto nema žena na bh. novčanicama?

Iz Sarajevskog otvorenog centra ipak inicijativa – Centralnoj banci Bosne i Hercegovine predložili su da Adela Ber Vukić, Mica Todorović, Vahida Magajlić, Vera Šnajder i Laura Papo Bohoreta budu stavljene na dio novčanice koji se odnosi na motiv lika.

“Ova inicijativa najprije ima simbolički značaj da se rad i život važnih žena iz istorije Bosne i Hercegovine predoči javnosti. Mi smo birali ovaj mainstream način kako bi rad tih žena postao vidljiv”, smatra Jasmina Čaušević, Sarajevski otvoreni centar.

Tako bi se, smatraju, barem dijelom ustupilo zasluženo mjesto bh. ženama u javnom prostoru te da bi se rodna neravnopravnost i nejednaka zastupljenost umanjila.

“Postoji tradicija sakrivanja ženskog rada iza svih tih muških zanimanja. Mi žene oslovljavamo muškim zanimanjima i imenima, dajemo im muške titule, na taj način se njihov rad skriva. Ovo s novčanicama je prikaz tog stanja u globalu koje se tiče ljudskih prava žena”, stav je Maide Zagorac, Sarajevski otvoreni centar.

Na naš upit odgovorili su i iz Centralne banke. Upoznati su, kažu, sa inicijativom i svjesni su uloge žena u bh. historiji.

U ovom trenutku, sa pozicije aktivnosti i poslovanja CBBiH, ali i nadležnosti u pogledu dizajna novčanica, teško je govoriti o mogućem redizajniranju postojećih novčanica, ali će CBBiH imati u vidu inicijativu o uvrštavanju žena na neke buduće novčanice.

Napravili smo i kratki ulični test. Upitali smo prolaznike da li znaju za lik žene na nekoj od bh. novčanica?

Da li znate za neku ženu na bh. novčanici?

– “Ne znam.”

– Nema niti jedne,

Da li podržavate pokrenutu inicijativu?

– “Može. Podržavam”

– “Žene na bh. novčanicama? Ja mislim da ih nema uopšte. Sigurno da podržavam inicijativu, nećemo da budemo zapostavljene.”

Kakav će ishod ove inicjative biti, tek će se saznati. No, pitanje neravnopravnosti žena u svim segmentima bosanskohercegovačkog društva, pokazala se i u ovom slučaju kao znakovit primjer, mišljenja su mnogi, stigmatizacije i bacanja pod noge naslijeđa koje su Bosni i Hercegovini ostavile baš žene.


0

Anketa

Koju aplikaciju za dopisivanje najčešće koristite?

Pogledaj rezultat

Loading ... Loading ...