Šešelj: Ponosan sam na ratne zločine za koje me terete

pogled.ba
 Šešelj je istaknuo da je očigledno kako je Žalbeno vijeće odlučilo donekle pokriti vrijeme koje je proveo u zatvoru.

Vojislav Šešelj danas je ocijenio kako je presuda koju je protiv njega donijelo Žalbeno vijeće u Haagu protupravna, piše B92.

Najavio je da će poduzeti mjere protiv takve presude. Za agenciju Beta kazao je da je presuda protupravna iz formalnog razloga jer, kako je rekao, po anglosaksonskom pravu se ne može promijeniti oslobađajuća presuda u osuđujuću tijekom žalbenog postupka.

Šešelj je istaknuo da je očigledno kako je Žalbeno vijeće odlučilo donekle pokriti vrijeme koje je proveo u zatvoru.

“To im je bio jedini cilj. Presuda apsolutno ni na jednom pravnom principu nije osnovana. Ona je sramotna, kao što je sramotan i Haški sud u cjelini. Uostalom, oni meni nisu mogli izreći osuđujuću presudu, samo su mogli ukinuti prvostupanjsku i vratiti na ponovni postupak. Osuđujuću presudu mogli su smanjiti ili povećati. Pošto je bila oslobađajuća, nisu ju mogli preinačiti u osuđujuću. Ja ću se žaliti na ovu presudu i neću odustati od žalbe, ni za što”, kazao je Šešelj.

Ponosan na ono što je učinio

Šešelj tvrdi kako u Hrtkovcima nikada nije bilo sustavnog i rasprostranjenog napada na civile. “Rasprostranjen i sustavni napad je kada artiljerija tuče, kada minobacači pucaju. Ni jedan Hrvat nije protjeran s područja Vojvodine, nego su svi prethodno zamijenili stanove i kuće i pritom su prošli puno bolje od Srba”, dodao je.

Kazao je da je “vrlo ponosan na sve ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koji mu se stavljaju na teret, te da ih je spreman u budućnosti sve višestruko obnoviti”.

Podsjetimo, vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj odgovoran je za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992., objavio je nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), u pravomoćnoj presudi Šešelju. Sud ga je osudio na kaznu od deset godina zatvora i priznao mu vrijeme provedeno u haškom pritvoru, prenosi Index.hr.

 

ZVANIČNO // Milorad Dodik najavio, a udruženja i eparhija zatražili: Počinje gradnja crkve na Spomen-parku Garavice u Bihaću?

Nakon što je prošlog avgusta, na Spomen-parku Garavice u Bihaću predsjednik bh. entiteta RS, Milorad Dodik najavio da će se tu graditi crkva, Bihaćko-petrovačka eparhija i Udruženje „Jasenovac – Donja Gradina“ i zvanično su to zatražili.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH dala je saglasnost za promjene odluke o proglašenju Spomen-parkova Garavice i Šušnjar nacionalnim spomenicima, ali se lokalne zajednice Bihać i Sanski Most protive. Smatraju da udovoljavanje vjerskim zajednicama, u ovom slučaju, pravoslavnoj, Komisija ispunjava isključivo političke naloge i zanemaruje sve činjenice o Nacionalnim spomenicima, javlja RTVUSK.

Garavice u Bihaću i Šušnjar u Sanskom Mostu baštine Spomen-obilježja stradanja antifašista, civila i partizana u drugom svjetskom ratu, Srba, Jevreja, Bošnjaka, Roma, koje su vlasti NDH počinile na ovim mjestima, i danas su nacionalni spomenici.

Oba su izložena politizaciji i stavljanju u dnevno-politički kontekst kroz tvrdnje da je tu stradao samo srpski narod, što historijski nije tačno. Šušnjar je čak  tokom agresije na BiH i oskrnavljen. Uništene su ploče sa imenima stradalih Bošnjaka, što nije bio slučaj na Garavicama. Nakon prošlog avgusta i najave Milorada Dodika da će se tu graditi pravoslavna crkva, Eparhija Bihaćko-petrovačka i Udruženje Srba „Jasenovac-Donja Gradina“ pokrenuli su tu inicijativu.

Eparhija bihaćko-petrovačka, odnosno Srpska pravoslavna crkva jeste jedan od inicijatora da se na mjestima stradanja Srba na Garavicama u Bihaću i na Šušnjaru u Sansko Mostu podignu spomen hramovi – crkve.

Kako je riječ o spomenicima pod zaštitom države, zahtjev je upućen Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Prema Poslovniku Komisije planirana gradnja ne može biti osnov za izmjenu odluke o proglašenju kulturno-historijskog dobra nacionalnim spomenikom. Ipak, Komisija je napravila presedan i dala saglasnost na promjenu odluke o proglašenju Spomen-parka Garavice i Šušnjar nacionalnm spomenicima. Komisija je donijela zaključak da se pokrene procedura izmjene i dopune Odluka a koje se odnose na redefiniranje zona i mjera zaštite

U Zavodu za kulturno-historijsko naslijeđe, kažu da se vjerski objekat ne može graditi u području Nacionalnog spomenika. I ne samo crkva, već bilo koji čvrsti objekat, za kojeg treba građevinska dozvola. Istog su stava i u Gradskoj upravi Bihaća, odnosno Sanskog Mosta. Namjere za izgradnju vjerskog objekta na mjestu gdje nikada nije bio smatraju politizacijom.

Iako su ovdje  sahranjeni antifašisti i Srbi, i Jevreji, Bošnjaci, Hrvati, Romi, njihov smisao jeste antifašizam  i državna zastava. I otud pokretanje inicijative da se na njima postavi zastava BIH. I upravo zbog politizacije.

Saglasni su svi da  treba više brige za ova područja. A, ako se jednoj zajednici da saglasnost da gradi vjerski objekat, onda će to isto važiti i za druge. Otud poruka, ako će ih rekonstruirati, neka ih vrate u prvobitno stanje i urede, kakvi su bili do devedesetih godina prošlog stoljeća.

 

Prekipjelo šumarima USK-a: Zaprepašteni smo!

Šumsko privredno društvo Unsko-sanske šume, koje gospodari najvećim resursom koji ovaj kanton posjeduje, već godinama ostvaruje višak dobiti koji Vlada preusmjerava shodno zahtjevima budžetskih korisnika, piše Oslobodjenje.

Zaprepašteni smo

Tako je 2015. godine oko dva miliona maraka uloženo u otkup Drvne industrije Sanica iz stečaja, već godinama se iz Šuma USK-a odvaja i za borački stambeni fond. Svake godine se dijeli i dobit u Skupštini USK-a po općinama, što opozicija naziva projektom “predizbornih puteva i putića”, a ove godine značajna sredstva iz Šuma idu u “rupu bez dna” – Kantonalnu bolnicu u Bihaću koja je u dubiozi od dvadesetak miliona maraka.

Nakon što je usvojen budžet USK-a za 2018. godinu, ta su sredstva postala operativna, a premijer Husein Rošić je na 178. sjednici Vlade potvrdio da će iz dobiti Šuma ići značajna sredstva za pomoć bolnici.

Vlada je donijela Odluku o usvajanju Programa o utrošku sredstava i privremeno je produžila “život na aparatima” bolnice.

– Odlukom o transferu za zdravstvo KB “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać stvoreni su uvjeti da se ovoj zdravstvenoj ustanovi početkom naredne sedmice uplate dva miliona maraka, od čega se 1,2 miliona odnosi na sredstva iz dobiti JP Unsko-sanske šume. Ovim će centralna zdravstvena ustanova na području Unsko-sanskog kantona sanirati dio dugovanja i osigurati pacijentima usluge koje trebaju, pojasnio je premijer Rošić.

Iako je svima jasno da su Šume USK-a finansijska kičma Kantona, prvi put se čuo i glas radničkog sindikata ovog preduzeća.

Naime, radnici su ogorčeni što njihova zarađena sredstva idu u krpljenje svačijih rupa i dubioza, te tvrde da će na ovaj način dovesti njihovu firmu u težak položaj.

– U ime radnika i sindikata ŠPD USK Šume, izražavamo zaprepaštenje premijerovim izjavama da će iz Društva povući ostatak sredstava radi finansiranja bolnice. Naš sindikat se još 2017. godine solidarisao sa situacijom i pristao na isplate umanjene satnice sa ciljem da se stabilizuje preduzeće, a znamo da je uposlenima u Kantonalnoj bolnici uvećana plata za 25 posto, saopćio je Sindikat šumarstva, prerade drveta i papira USK-a.

Oni su zaprijetili obustavom proizvodnje i štrajkom radnika Društva, te traže hitno usklađivanje plaća i naknada radnika Društva USK Šume, te osiguranje njegove dugoročne stabilnosti prije poduzimanja ikakvih ulaganja u druge projekte koji se ne tiču direktno ove oblasti. Ono što zabrinjava jeste činjenica da su radnici zadnja odbrana preduzeća od sve većih pritisaka i finansijskih zahtjeva iz vlasti.

Novi radnici

– Poštujem stav Sindikata. Njihov dopis je proizišao iz nezadovoljstva što dobit iz 2016. godine ide u Kantonalnu bolnicu. Međutim, osnivač je taj koji odlučuje o dividendi. Mislim da je i Sindikat u pravu u nekim stvarima, a pogotovo u tome da su oni pristali na isplatu umanjene satnice da bi se solidarisali sa stanjem u firmi i dogovor je bio da im se, ako se sustigne zaostatak u proizvodnji (a zaostatak se desio zbog neimenovanja NO u prva dva mjeseca, op.a.), isplati planirana satnica. Međutim, to se nije desilo, a dobit ide u Kantonalnu bolnicu. Istovremeno, u bolnici sebi povećavaju plate. U tom dijelu ih apsolutno razumijem, prokomentarisao nam je stavove Sindikata direktor Šuma Haris Mešić.

Sindikat upozorava na još jednu stvar. Naime, jedino je Unsko-sanski kanton usvojio izmjene i dopune Zakona o šumama, čime se automatski stiče nadležnost nad dosadašnjom Kantonalnom upravom za šumarstvo. Prema tome, u ovoj godini očekuju da će im biti prebačeno 90 bivših radnika iz Kantonalne uprave. Sve to Šume moraju isfinansirati ako uspiju napraviti korektan odnos sa osnivačima.


0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...