Pored priče o brzoj cesti Bihać – Sarajevo, druga najveća tema koja se obično pojavljuje u godini prije izbora u Unsko-sanskom kantonu jeste i oživljavanje Unske pruge, kojom više ne saobraćaju putnički vagoni. Ovaj put bi moglo biti drugačije.

Resorni ministri prometa BiH i Hrvatske su prije nekoliko dana uputili zajedničku inicijativu za stavljanje u promet Unske pruge Vijeću ministara BiH i Vladi susjedne zemlje.

Na njima je da usaglase eventualno formiranje radne grupe, koja bi navodno trebala razmotriti mogućnosti osposobljavanja južnog kraka pruge na dionici Bihać – Knin.

Ugovor iz 2001.

Nikad nije kasno, iako počeci ove priče sežu do oktobra 2001. godine, kada su države BiH i Hrvatska ratificirale sporazum o načinu korištenja i održavanja zajedničke pruge.

U tekstu Sporazuma ugovorne strane se sporazumijevaju oko definiranja prijelaza pruge preko državne granice, Bosanski Novi/Novi Grad – Knin, izrađenog po ŽTP-u Sarajevo – Sektor za razvoj i investicije.
Vlasnički odnosi se ne mijenjaju u pogledu dijelova pruge i postrojenja koji se nalaze na njihovom državnom području.

Utvrđena je i “razdjelna tačka“, odnosno šta bi bila nadležnost željezničkih preduzeća iz Bosne i Hercegovine, a šta željezničke uprave Republike Hrvatske. Svako će svoj dio održavati. Regulisano je i pitanje inspekcija i prava ubiranja prihoda od prijevoza putnika i tereta.

Naravno, trebaće pasoši, jer primjenjuju se pravni propisi u skladu sa odredbama Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o uređenju graničnog željezničkog prometa, a na putnike na navedenom dijelu pruge pravni propisi države na čijem se teritoriju pruga nalazi.
Međutim, iako važeći već 16 godina, ovaj sporazum nije do kraja realizovan do današnjeg dana.
Prije rata, Unskom prugom godišnje je prolazilo oko četiri miliona tona robe, te više od milion putnika. Pruga je bila značajna za čitavu regiju.

Građani USK-a žele da ona ponovo oživi, ali uz pokretanje na relaciji Bihać – Knin traže i izlaz do mora.
– Bez razvoja željeznice i revitalizacije Unske pruge nema razvoja privrede, s obzirom na to da je to najkraći put i najjeftiniji vid transporta od sjevera do juga Hrvatske, preko Unsko-sanskog kantona i Republike Srpske, te dalje prema Europi i balkanskim zemljama, koji povezuje srednjodalmatinske sa lukama unutarnje plovidbe kao što je Vukovar i dalje sa drugim mrežama riječnih puteva kroz EU – koridor sjeverno more – Rajna – Dunav i sve do luka Crnog mora. Ja sam ovu inicijativu uputio još prije dvije godine. Ništa, samo je odbačena, kazao nam je Željko Mirković, poslanik SDP-a u federalnom Parlamentu koji dolazi iz Bihaća.

Od mora preko Bihaća

Po njemu, do realizacije ratificiranog sporazuma između država, što bi bio bar prvi korak na obnovi cjelokupne Unske pruge, nikada neće doći.

– Jednostavno, sve to poklekne pred nevjerovatno velikim prevozničkim lobijima, i ovih ovdje u BiH i onih u Hrvatskoj. Ovaj pokušaj za polovično rješenje pogotovo će pasti. Unska pruga, ako ne ide od Bihaća do Splita, onda i nema ništa od nje. Ona, kada se gradila 1931. godine, nikad ne bi bila ni započeta da se razmišljalo samo o dužini od Knina do Bihaća. Dakle, od Jadrana ide teret, preko Bihaća ide za Zagreb, za Beograd, preko Save sve do Crnog mora, to je taj željeznički koridor, istakao je Mirković.
Ipak, korištenjem barem dijela Unske pruge i željeznički transport Hrvatske bio bi kraći. Velike luke kao što su Šibenik, Zadar i Split imaju oko 3,8 miliona tona robe godišnjeg prometa, nešto manje nego što je prije rata cjelokupan promet Unske pruge bio.

Samir Alagić, direktor područja infrastrukture Željeznica FBiH u Bihaću, smatra da, kada bi se samo 10 posto robe preusmjerilo, Unska pruga bi itekako živjela.

– Ima ova pruga svoju perspektivu, pogotovu ako se uzme u obzir da može naći svoje mjesto i u konceptu intermodalnog prometa kao prioritet prometne politike Europske unije i smatram da će otvaranje ovog pravca svima biti od koristi, prokomentarisao je nedavno Alagić.

Na jednoj od posljednjih sjednica federalni Parlament je na zahtjev Azre Hadžić-Bećirspahić iz Bihaća (SBB) usvojio zaključak kojim obavezuje Vladu FBiH da obezbijedi dva miliona KM za rekonstrukciju dijela Unske pruge Bosanska Krupa – Bihać. Novac bi bio utrošen u elektrifikaciju dijela pruge, na kojem je sada nema. To bi potaknulo veći promet Unskom prugom, s obzirom na to da je dizel-gorivo kao jedini dostupni energent preskup za Željeznice Federacije.

Unska pruga je sve donedavno bila elektrificirana, podsjetio nas je Željko Mirković, ali je žica pokradena, jer se nije koristila.

Nakon Azre Bećirspahić i kolege iz SDA USK-a, Asim Kamber, Esad Bašagić i Kasim Mulalić, progurale su inicijativu na Parlamentu da se obezbijede još dva dodatna miliona KM za troškove revitalizacije Unske pruge.

To su, dakle, sada već tri konkretna iskoraka koja daju nadu građanima USK-a u tome da priča o Unskoj pruzi neće ponovo propasti kao što je to bivalo i do sada.

Detaljne informacije

Pored inicijative Željka Mirkovića iz 2015. godine, sličan prijedlog podnosio je i njegov kolega Hajrudin Havić, sad već bivši predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a USK-a.

Zatim, tu su brojne inicijative i poslanika A SDA, naročito inicijative Jasmina Emrića, člana Zastupničkog doma državnog Parlamenta.Emrić je kritikovao državne institucije zbog činjenice da je u 2016. utihnula priča o ponovnoj uspostavi željezničkog saobraćaja na Unskoj pruzi. Postavio je tada i dopunsko zastupničko pitanje, u kojem je zatražio detaljne informacije o planovima za Unsku prugu u 2017, podsjetio nas je Emirić.I evo, u 2017. bar se nešto poduzima.

A što se tiče Krajišnika, kojima je u najvećem interesu da se potpuno revitalizira Unska pruga, ona je za sada jedino pitanje oko kojeg postoji opće jedinstvo kod svih političkih stanaka i njihovih poslanika na svim nivoima vlasti.