U BiH skoro 17.000 osoba sebi ne može priuštiti obrok, narodne kuhinje jedini spas

klix.ba
Siromaštvo se oduvijek smatralo najbolnijom pošasti koja može zahvatiti jedno društvo. U BiH je sve više narodnih kuhinja koje svojim korisnicima osiguravaju obroke i koliko je moguće dostojan život. Sociolozi smatraju da se naša država nalazi na rubu egzistencije, a to su potvrdile i analize relevantnih institucija.

Siromaštvo se oduvijek smatralo najbolnijom pošasti koja može zahvatiti jedno društvo. U BiH je sve više narodnih kuhinja koje svojim korisnicima osiguravaju obroke i koliko je moguće dostojan život. Sociolozi smatraju da se naša država nalazi na rubu egzistencije, a to su potvrdile i analize relevantnih institucija.

Hajrudin Šahić, predsjednik Humanitarne organizacije Merhamet, nam je rekao kako se u nešto više od 20 kuhinja širom zemlje godišnje pripremi više od tri miliona obroka za socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Dodao je da se svakodnevno pripremi 8.000 obroka.

“S obzirom na tešku ekonomsku situaciju, Merhametu se u mnogim gradovima BiH svakodnevno prijavljuje veliki broj građana sa zahtjevom da postanu korisnici usluga javnih kuhinja. Merhamet se, kao i država, bori s teškom ekonomskom situacijom i sveopćom krizom. Nastojimo da, ako ništa drugo, zadržimo postojeći broj korisnika narodnih kuhinja, ali i da, uz ogromne napore, odgovorimo zahtjevima ugroženih građana. Uglavnom, iz Merhameta niko nikad nije otišao gladan”, kazao nam je Hajrudin Šahić.

Humanitarna organizacija Merhamet

Humanitarna organizacija Merhamet

Dodao je da Merhamet ima osam regionalnih odbora u BiH i da je najviše korisnika u onom u Tuzli koji svakodnevno u Narodnoj kuhinji Imaret pripremi blizu 2.500 obroka za ugrožene građane u Tuzlanskom kantonu.

U Narodnoj kuhinji Imaret u Tuzlanskom kantonu su istakli kako, osim u Tuzli, Narodne kuhinje postoje i u Lukavcu, Gračanici, Kalesiji, kao i 17 punktova na tim područjima. Finansijsku pomoć dobijaju od Vlade TK, Grada Tuzle i općinskih vlasti u kojima imaju narodne kuhinje, ali većinu prihoda ostvaruju zahvaljujući donacijama.

“Svakodnevno raste broj novih zahtjeva te tako godišnje vršimo reviziju korisnika i osobe koje nam ne donesu adekvatnu dokumentaciju mi smo primorani izbrisati iz članstva. Imamo zahtjev za otvaranje novih punktova na području različitih mjesnih zajednica, ali mi nemamo baš toliko uslova da bismo mogli sve to isfinansirati”, naveli su u Narodnoj kuhinji Imaret.

Narodna kuhinja Tuzla

Narodna kuhinja Tuzla

U Narodnoj kuhinji Merhamet u Zenici registrovano je 300 korisnika, a obroke dostavljaju u više općina na području Zeničko-dobojskog kantona. Osim u Zenici, postoje još dvije Narodne kuhinje u Kaknju i Brezi. Kao i većina narodnih kuhinja, finansiraju se uglavnom od donacija, a 13 posto sredstava osigurava Vlada ZDK.

“Povećava se broj korisnika narodnih kuhinja, ali isto tako i broj ljudi koji traže pomoć, a koji nisu naši korisnici. Često ih moramo odbiti jer zbog nedostatka finansijskih sredstava ne možemo im nažalost pomoći. Također smo primijetili da se dobna granica pomjerila i da više nije riječ o starijoj populaciji, sve više mladih traži pomoć”, naglasili su iz Narodne kuhinje Merhamet u Zenici.

Narodna kuhinja Zenica

Narodna kuhinja Zenica

Iz Crvenog križa BiH su istakli kako su od svog postojanja vodili brigu za socijalno najugroženije kategorije stanovništva. Dodali su da u strukturi Crvenog križa Federacije BiH trenutno rade dvije kuhinje i to jedna u Sarajevu, a druga u Mostaru u kojima se svakodnevno priprema obrok za 2.000 korisnika (Sarajevo blizu 1.500, a Mostar 500 korisnika).

“Crveni križ KS u Centralnoj kuhinji priprema 1.500 obroka dnevno i skroman broj paketa hrane za najugroženije građane Kantona Sarajevo. Hrana se vozilima distribuira na 19 punktova, u sedam općina. Obrocima iz kuhinja Crvenog križa BiH mogu se zadovoljiti potrebe za samo 60 posto građana koji ispunjavaju stroge kriterije. Korisnici su životno ovisni o pomoći kuhinja, jer svakodnevno dobiju toplu kuhanu hranu. Od značaja su društveno-odgovorne kompanije i pojedinci koji povremeno doniraju određene artikle ili finansijska sredstva”, rekli su nam u Crvenom križu BiH.

Narodna kuhinja Stari Grad u Sarajevu ima dovoljno hrane i redovno snabdijevaju svoje korisnike zahvaljujući brojnim donacijama i pomoći Kantonalne vlade. U glavnom gradu BiH osim ove postoji još pet narodnih kuhinja koje imaju ukupno 3.400 registrovanih korisnika.

Iz Narodne kuhinje Stari Grad su istakli kako ona trenutno ima 1.023 korisnika i da se taj broj ne razlikuje mnogo u odnosu na prethodnu godinu.

“Svoju misiju smo proširili i na periferne dijelove grada te svakodnevno vozimo obroke u Tarčin za 39 porodica. Riječ je o 150 stalnih članova što ukazuje na to da su te porodice mnogobrojne”, pojasnili su iz Narodne kuhinje “Stari Grad” Sarajevo.

Na području Republike Srpske otvoreno pet narodnih kuhinja

Prema podacima Crvenog krsta RS-a na području ovog entiteta postoji pet narodnih kuhinja, u Banjoj Luci (435 korisnika), Bijeljini (200 korisnika), Bileći (63 porodice), Vlasenici (50 korisnika) i Tesliću (50 korisnika).

“Potreba za otvaranjem narodnih kuhinja postoji i u drugim gradovima, međutim, nema dovoljno sredstava. Ukoliko se one otvore, onda uprave gradova moraju preuzeti obavezu da se svaki dan osiguraju obroci. Raste broj novih korisnika i nikada nikoga nismo odbili, a svake godine dobijemo blizu osam novih članova”, naveli su nam iz Crvenog krsta RS.

Iz prethodno navedenih podataka možemo zaključiti da narodne kuhinje na području Bosne i Hercegovine imaju najmanje 16.998 korisnika. Osobe koje koriste narodne kuhinje mogu se svrstati u ekstremno siromašne, jer nisu u stanju sebi i svojim bližnjim osigurati dnevne obroke.

U BiH trećina stanovništva živi na granici siromaštva

Sociolog Jusuf Žiga je pojasnio kako se siromaštvo definiše na nekoliko načina. Istakao je da postoje uobičajeni standardi, s koliko novca, odnosno dolara prema podacima Svjetske banke jedna osoba može raspolagati u toku dana da nije na granici siromaštva, ali i da to opet nije ujednačeno širom svijeta zbog različitih životnih standarda. Kao primjer naveo je da se osoba smatra ekstremno siromašnom ukoliko nema jedan ili dva dolara dnevno za zadovoljavanje minimalnih egzistencijalnih potreba.

“Naravno, postoje standardi i za neke podnošljivije kategorije siromašnih ljudi i onda se to preračunava na nekoliko načina. U našoj državi se to gleda kroz potrošačku korpu pa se izračuna koliko je sredstava u toku mjeseca potrebno po stanovniku da bi mogli kupiti minimalne potrebe vezane za hranu, piće i odijevanje”, kazao je sociolog Žiga.

Za BiH je rekao da je evidentno da barem trećina njenog stanovništva živi na granici siromaštva ili čak ispod njega i da to znači da se bez sumnje može ubrojati u siromašna društva.

“Postoji nekoliko razloga koji su doveli našu državu u siromaštvo. Ja neprestano govorim da bh. društvo raspolaže potentnim materijalnim resursima, što znači da bi se na ovim prostorima moglo prosperitetno i kvalitetno živjeti. Problem je u tome što se te moguće pozitivne komparativne životne prednosti ne koriste, počevši od toga da imamo nesređenu političku situaciju pa do ‘inat’ politika kako ih ja zovem, u kojima se samo zadovoljavaju vlastiti interesi, a potencijal svakog pojedinca umanjuje”, pojasnio je sociolog Jusuf Žiga.

U 2015. godini više od pola miliona stanovnika u BiH je živjelo ispod praga relativnog siromaštva

Agencija za statistiku BiH i Svjetska banka relativno stanovništvo definišu kao prihod domaćinstva ispod 60 posto prosječnog nacionalnog dohotka.

Agencija za statistiku BiH posljednju Anketu o potrošnji domaćinstva provela je 2015. godine na uzorku od 7.702 domaćinstva. Na teritoriji Federacije BiH anketirano je 60,3 posto domaćinstava, jedna trećina u Republici Srpskoj i skoro šest posto u Brčko distriktu.

Tako je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2015. godini stopa relativnog siromaštva bila niža u odnosu na 2011. godinu (16,9 posto naspram 17,9 posto). Ona je u ovom periodu bila manja u Republici Srpskoj, a veća u Brčko distriktu BiH dok je u Federaciji BiH stagnirala. Prosječna mjesečna potrošnja po domaćinstvu bila je u prosjeku za 149,85 KM manja u odnosu na 2011. godinu.

U 2015. godini više od 170.000 domaćinstava, tačnije, više od 500.000 stanovnika u našoj državi je živjelo ispod praga relativnog siromaštva.

“Mjesečni prag relativnog siromaštva za jednočlano domaćinstvo u BiH u 2015. godini bio je 389,26 KM. Prag siromaštva za dvočlano domaćinstvo bez djece bio je 583,89 KM mjesečno, a za četveročlano domaćinstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina bio je 817,45 KM mjesečno. U poređenju sa 2011. godinom, stopa relativnog siromaštva u BiH je u 2015. godini bila manja za jedan posto. Prag relativnog siromaštva je također smanjen za 27,14 KM mjesečno”, navedeno je u anketi.

Prema izvještaju CCI-a u BiH je zabilježen loš životni standard i spor ekonomski rast

Centri civilnih inicijativa su nedavno objavili izvještaj “Stanje nacije” koji se odnosi na provođenje i efekte reformi u BiH. Riječ je o sveobuhvatnom pregledu informacija o realizaciji mjera iz Reformske agende u oblastima poput javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, vladavine prava, socijalne politike i slično. Jedna od oblasti analize bilo je upravo siromaštvo te raspon plata i penzija u našoj državi.

“Tokom tri godine, tačnije, od početka provedbe Reformske agende, prosječna plata u oba entiteta porasla je za pet posto, što je dovoljan pokazatelj da životni standard raste usporeno. Ovakav porast plata nije dovoljan pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da je i potrošačka korpa rasla za jedan posto te je i dalje gotovo dvostruko veća od prosječne plate. Prema zvaničnoj statistici, prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Federaciji BiH iznosila je 852 KM, a u Republici Srpskoj 832 KM”, navedeno je u izvještaju.

Na Grafikonu 1. je prikazan odnos potrošačke korpe, prosječne plate i prosječne penzije u BiH gdje je primjetno da je u posljednje tri godine došlo do povećanja prosječnih plata, a stagniranja prosječnih penzija te da se s druge strane potrošačka korpa povećava za jedan posto.

Grafikon 1. Prosječna plata, prosječna penzija i potrošačka korpa u BiH, Izvor: CCI

Grafikon 1. Prosječna plata, prosječna penzija i potrošačka korpa u BiH, Izvor: CCI

“Njihov odnos nam pokazuje koliko je loš životni standard i koliko je slaba kupovna moć građana u BiH. Može se zaključiti da je potrebno skoro dvije prosječne neto plate ili četiri prosječne penzije da bi se priuštila jedna potrošačka korpa. Ovi poražavajući podaci također ukazuju i na nedovoljan ekonomski rast i razvoj. Ukoliko prosječne plate budu rasle tempom kao prethodne dvije godine, bit će potrebno više od 15 godina da jedna prosječna plata bude dovoljna za kupovinu potrošačke korpe, dok je po pitanu penzija apsurdno praviti ovakve procjene, jer će ovim tempom, proći više od 500 godina da penzija bude dovoljna za kupovinu potrošačke korpe”, pojašnjeno je u izvještaju.

Grafikon 2. pokazuje raspon penzija po kategorijama u Federaciji BiH, gdje je vidljivo da u posljednjih pet godina nema skoro nikakvih promjena, odnosno, pozitivnih pomaka. Nevjerovatno zvuči podatak da 98 posto penzionera živi i ima mjesečnu penziju 800 KM ili manje, dok dvije trećine, odnosno 66 posto penzionera preživljava sa samo 350 KM ili manje mjesečno.

Grafikon 2. Raspon penzija u FBiH, Izvor: CCI

Grafikon 2. Raspon penzija u FBiH, Izvor: CCI

“Slično kao u FBiH, u RS-u 99 posto penzionera prima penziju 800 KM ili manje, što podrazumijeva da takva osoba nema dovoljno prihoda ni za nabavku hrane, bezalkoholnih pića, troškova stanovanja i energije. Jednako je indikativno da više od tri četvrtine penzionera ima penziju nižu od 500 KM te da dva od tri penzionera, tj. 66 posto penzionera prima penziju nižu od 300 KM, čime je potpuno jasna socijalna slika društva. Vidljivo je da su kroz pet godina promjene minorne, zapravo da se, s obzirom na to da nema rasta penzija, obim siromaštva ne umanjuje prijavom novih penzionera”, zaključeno je u izvještaju.


1

Anketa

Koju aplikaciju za dopisivanje najčešće koristite?

Pogledaj rezultat

Loading ... Loading ...