Amebna infekcija sve je češća i kod nas

Bolest se može ispoljiti simptomima od blage enterokolopatije do teške amebne dizenterije. No, doduše rijetko, amebna infekcija može zahvatiti i druge organe: jetru, pluća, kožu, mozak, trbušnu maramicu.

Izvori zaraze

Čovjek je glavni rezervoar histolitičkih ameba, a asimptomatske kliconoše su glavni izvor zaraze. Izmetom izlučene ciste mogu u vanjskoj sredini preživjeti nedjeljama, a u vlažnoj sredini mjesecima.

Otporne su na hlorne preparate i na želudačnu kiselinu. Vegetativni oblici kratko žive u vanjskoj sredini. Hronični parazitonoša može izlučivati po nekoliko miliona cista dnevno. Infekcija može nastati samo jednom cistom, a najčešća infektivna doza prelazi 1000 cista.

Put zaraze je feko-oralni, najčešće preko prljavih neopranih ruku, inficirane hrane, naročito povrća koje se ne kuha (salata) ili vode u kojoj se nađe izmet, a rijetko direktnim dodirom u uvjetima loše higijene.

Epidemijske pojave nastaju infekcijom visokokontaminiranom vodom za piće.
Muhe i žohari mogu pasivno prenositi amebne ciste, direktnim prijenosom ili ingestiranih cista jer one koje nisu oštećene prolaze kroz njihov probavni trakt.

U nekim zemljama u razvoju kliconoštvo se nalazi kod više od 50 posto ukupnog stanovništva, dok u razvijenim zemljama kliconoštvo se kreće oko pet posto. Promiskuitetni muški homoseksualci imaju visok stepen kliconoštva i infekcija, više od 50 posto.

Kod bolesnika na kortikosteroidnoj terapiji, trudnica i male djece infekcije ovim parazitom su često teške, fulminantne. Infekcija se ispoljava kao hronični amebni kolitis, amebna dizenterija, fulminantni amebni kolitis, amebomi, amebni apendicitis i slično.

Hronični amebni kolitis je najčešći. Manifestira se hroničnim probavnim smetnjama u smislu grčeva i bolova u donjem dijelu trbuha, pretakanja i nadutosti u trbuhu, flatulenciju (čestu emisiju smrdljivih plinova).

Važni nalazi

Proljevi se javljaju povremeno sa po nekoliko kašastih stolica na dan, koje su ponekada sluzne, ali bez primjesa krvi. Proljevi se nekada smjenjuju sa zatvorom, a i hronični zatvor nije rijetka pojava.

Postoji palpatorna osjetljivost duž čitavog kolona. Kolonoskopski se otkrije normalna ili minimalno upalno promijenjena sluznica kolona. Dijagnoza se postavlja nalazom vegetativnih i cističnih oblika histolitične amebe u stolici u toku tri uzastopna dana. U tečnoj stolici se nađu vegetativni, a u tvrdoj cistični oblici amebe.

Endoskopski nalaz debelog crijeva upućuje na amebnu infekciju. Nalazi laboratorije, ultrazvuka, CT, magnetne rezonance i drugi su veoma značajni.

Liječenje amebne infekcije provodi se intraluminalnim i tkivnim amebicidima. Izbor je stručnost onoga koji liječi ovu tešku bolest. Mjesto hirurgije u liječenju amebne infekcije je rezervirano samo za slučajeve komplikacija. 

Preventivne mjere

* Pranje ruku prije svakog obroka i poslije obavljanja nužde.

* Racionalno uklanjanje izmeta i drugih izlučevina.

* Voditi brigu o besprijekornoj vodi za piće i životnim namirnicama.

* Ukloniti muhe i druge insekte koji prenose amebe.

* Pravilna ishrana i stvaranje povoljnih higijenskih uvjeta života od izuzetne su važnosti.

(dnevniavaz)