Zenica: Studenti obilježili Dan bijelih traka

Anadolija
Sjećanje na 31. maj 1992. godine, kada su odlukom tadašnje opštinske vlasti građani nesrpske nacionalnosti bili obavezni da na svojim kućama ili stanovima u znak lojalnosti izvjese bijele zastave, a pri izlasku iz njih da stave bijele trake oko ruku

Sjećanje na 31. maj 1992. godine, kada su odlukom tadašnje opštinske vlasti građani nesrpske nacionalnosti bili obavezni da na svojim kućama ili stanovima u znak lojalnosti izvjese bijele zastave, a pri izlasku iz njih da stave bijele trake oko ruku

Studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici obilježili su danas mirnom šetnjom i polaganjem cvijeća na Spomen-obilježje Kameni spavač Dan bijelih traka, kada je stanovnicima nesrpske nacionalnosti u Prijedoru u maju 1992. godine naređeno da na svoje kuće ili stanove izvjese bijele zastave, a pri izlasku iz svojih domova oko ruke stave bijelu traku, javlja Anadolija.

Studenti Pravnog fakulteta u Zenici, s trakama na svojim rukama, te natpisima da se nikada nikome ne ponovi, ali i ne zaboravi ovaj datum, te sa otiscima 102 ruke kao podsjetnika na 102 djece ubijene u Prijedoru, održali su mirnu šetnju od zgrade fakulteta do Spomen-obilježja Kameni spavač gdje su položili cvijeće te minutom šutnje i učenjem Fatihe podsjetili se na stradanje Prijedorčana.

Vinko Stjepić, student prve godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, rekao je kako je bitno obilježavati ovakve datume te kompliciranu historiju Bosne i Hercegovine izučavati onakvu kakva je ona zaista bila.

“Danas smo tu da obilježimo Dan bijelih traka, odnosno dan stradanja žrtava Prijedora 31. maja 1992. godine. Na taj tužan dan, kao što znamo kroz historiju Bosne i Hercegovine, da je došlo do naređenja o stavljanju bijelih traka od strane srpskog štaba, da svi nesrpski građani stave bijele trake na ruke, a simbol te bijele boje je simbol predaje i ugnjetavanja. Tužno je što se i danas, nakon 20 i nešto godina, taj isti genocid, da ga tako nazovemo, ugnjetava, odnosno negira od strane tadašnjih okupatora. Historija Bosne i Hercegovine je komplicirana i svako priča svoju priču, a mi je trebamo učiti onakvu kakva jeste da se ne bi ponovila. U postratnom periodu, BiH živi u tom periodu i još uvijek se liječi od rata i fašizma i nacionalizma”, rekao je Stjepić.

Ajdin Husejnspahić, docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, rekao je kako je u Prijedoru stradalo više od 3.000 ljudi, od čega 102 djece.

“Danas smo se okupili da se sjetimo nevino stradalih u Prijedoru 31. maja 1992. godine, kada je počeo egzodus na svirep način. Mislili smo da se nakon Drugog svjetskog rata trake neće ponoviti u onom smislu u kojem su se ponovile 1992. godine. Bio je to bolan čin kada ste morali bijelim čaršafom označiti svoju kuću ili morali staviti bijelu traku na svoje rame kako bi se označili kao meta, a znamo čega. Preko 3.000 nevino stradalih, od toga 102 djece ukazuje na genocidnu namjeru koja nažalost nije presuđena”, rekao je Husejnspahić.

On je naglasio kako je bitno što su obilježavanje datuma u Zenici pokrenuli studenti koji nisu ni doživjeli ratna dešavanja.

“To je presuda Dušku Tadiću, i ono što boli je da je to bio lokalni čovjek, gospodin, sve do 1992. kada je prestao biti i čovjek i gospodin. Taj Duško Tadić osuđen je na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, ostat će negativni simbol tih komšijskih odnosa. Tada su mnoge komšije činile ove zločine nad nesrbima u Prijedoru,ali isto tako su i mnoge komšije Srbi spašavali Bošnjake i Hrvate. Meni je ovdje teško konstatovati, ali ti ljudi i ne smiju glasno govoriti da su spašavali Bošnjake. Mi upućujemo poruku suživota, tolerancije, mira, ali uz parolu da ovo nikada ne smijemo zaboraviti. Današnji skup je važan jer su ga organizovali studenti rođeni 1998. i 1999. godine, i oni i ne znaju kako je bilo, ali njihova inicijativa i pored svih ispita i obaveza koje imaju, došli su i to pokazuje kolika je svijest studenata koji žele gledati naprijed”, rekao je Husejnspahić.

On je kazao kako je poruka tim jača, jer su se događaja sjetili studenti koji se ne sjećaju proteklog rata.


0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...