Tržište krijumčarenja migranata na balkanskoj ruti vrijedno je 50 miliona eura, stoji u izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala koji je jučer objavljen.

Anesa Agović, terenski koordinator Globalne inicijative za Bosnu i Hercegovinu, za Klix.ba kaže kako je u okviru najnovijeg izvještaja otkriven modus operandi o krijumčarenju migranta, trgovine droge, kao i pranja novca.
“Zapadni Balkan kao raskrsnica za trgovinu mnogim ilegalnim robama i sam geografski položaj umnogome omogućava profit krijumčarima. Ovim izvještajem smo obuhvatili rute i načine krijumčarenja, cijenu koju plaćaju migranti i identificirali smo mjesta na kojima dolazi najčešće do ilegalnog prelaska granica”, kaže ona.

Dodaje kako treba naglasiti da veliki dio krijumčarenja migranata na Zapadnom Balkanu se čini se relativno malog obima, dok su najorganiziraniji i najunosniji oblici krijumčarenja oko granica koje je najteže prijeći: između Grčke i sjeverne Makedonije; Sjeverna Makedonija i Srbija; Srbija i Mađarska; i Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

“To je zato što su ovi ključni granični prijelazi su relativno dobro zaštićeni i stoga su rizičniji za prijelaz. To ga čini unosnim za krijumčare da ljudima naplati siguran prolaz. Prema našim saznanjima kriminalne grupe na ovim lokacijama jesu mješavina lokalnog stanovništva koje poznaju teren i kretanje policije, kao i državljani zemalja iz kojih potječu azilanti i migranti (poput Afganistana, Pakistan, Maroko i Sirija). Shodno svom opisu i načinu funkcionisanja, odgovoraju specifikaciji grupe organizovanog kriminala, a ponekad i sa prekograničnim kriminalnim mrežama. Neki krijumčari dobro su opremljeni i dobro povezani, uključujući kontakte u policiji i graničnim službama. Čak i pandemija koronavirusa nije mnogo poremetila krijumčarske tokove, s obzirm da su pronašli načine da dođu do migranata i nastave krijumčarenje”, izjavila je.

Prema rezultatima istraživanja cijena koju migranti iz Irana ili Afganistana plaćaju da bi stigli do tla EU, kreće se od 3.000 EUR do 3.500 EUR po osobi. Intervjuisani migranti iz Pakistana koji se trenutno nalaze u Bosni i Hercegovini koji pokušavaju da se domognu Hrvatske, rekli su da su svoje putovanje platili oko 6 000 eura.

“Iako je jako teško precizno odrediti profit krijumčara migranata, ipak godišnji promet od najmanje 50 miliona eura veliko je ilegalno tržište krijumčarenja migranata, posebno u ekonomski nepovoljnim pograničnim regijama. Međutim, veliki novac za krijumčarenje migranata kroz Zapadni Balkan odlazi negdje drugdje. Potrebno je naglasiti da je putovanje kroz Zapadni Balkan ipak dijelom duža niskobudžetna ruta, a da se dodatni novac zarađuje uzvodno i nizvodno od zapadnog Balkana. Ljudi s više mogućnosti traže druge rute i načine prijevoza, na primjer brodovima iz Turske ili Grčke do zapadnoevropskih zemalja (posebno Italije)”, kazala je.

Dodaje kako osim krijumčarenja migranata, zemlje zapadnog Balkana i dalje su glavna tranzitna regija za promet kanabisa i heroina, a sve više i kokaina i sintetičkih droga.

“Nedavne zapljene pokazuju kako se droga unosi u regiju, skladišti (obično u blizini logističkih čvorišta), reže, prepakira i distribuira na dalje tržište. Dok se kanabis kreće na istok iz Albanije, heroin kreće na zapad iz Turske, presijecajući Sjevernu Makedoniju i Kosovo prije nego što je poslan na sjever u zapadnu i centralnu Evropu. Ocijenjeno je da su regionalni trendovi koji su u porastu, kao veliki protok kanabisa iz Zapadnog Balkana u Bugarsku (EU) i povećan uzgoj kanabisa (posebno u zatvorenom) u zemljama, osim Albanije, poput Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije. Takođe zapažen je i priliv kokaina iz nekoliko pravaca, uključujući Hrvatsku, Grčku i luke na Crnom moru u Bugarskoj i Rumuniji. Zabrinjavajući trend je i sve veća proizvodnja i upotrebe sintetičkih droga”, kazala je.

Naglašava i kako o nivou zarade trgovine i krijumčarenja droge na Zapadnom Balkanu teško je reći, već okvirno možemo reći da se radi o milijardama. No, glavno pitanje je gdje taj novac ide i kako se stavlja u legalne tokove ekonomije.

(klix)