Armin Halitović za Biscani.net: Stvaranje dobre poslovne klime naš je konstantan posao

E. Hasanagić / biscani.net

Armin Halitović je jedan od najuspješnijih načelnika u Bosni i Hercegovini, a njegov mandat u općini Bosanska Krupa traje od 2008. godine.

Od početka načelničkog mandata pa do danas, urađeno je mnogo na razvoju općine Bosanska Krupa – od privlačenja stranih investitora pa do stvaranja poslovnog brenda “Poslovne zone Pilana”. U kojem smjeru se razvija turizam, o mladima u ovoj Općini i iseljavanju stanovništva razgovarali smo sa gospodinom Arminom Halitovićem.

Za portal Biscani.net govori: Armin Halitović, načelnik općine Bosanska Krupa; razgovaro: Elvedin Hasanagić

 

Poštovanje, gospodine Halitoviću. Prije svega, u ime Portala Vam želim mnogo uspjeha u tekućoj godini i hvala Vam na izdvojenom vremenu za razgovor.

Hvala, iskrene želje vama i vašim čitaocima, mnogo sreće i zadovoljstva kako na privatnom tako i poslovnom planu. I hvala vam za interes svakako, mogućnosti da govorim o Bosanskoj Krupi.

Krenut ćemo redom; od 2008. godine traje Vaš mandat. Kakvo ste tada stanje zatekli u Općini? Da li možete uporediti tadašnje i današnje stanje?

Nije jednostavno napraviti kratak sažetak onoga što se radilo, ipak govorimo o više od deset godina. Meni je ovo treći mandat na čelu Bosanske Krupe i mogu reći da je svaki obilježen na poseban način. U prvom sam morao stvari staviti na njihovo mjesto, podvući crtu i vidjeti gdje se zaista nalazimo, a onda definirati prioritete i krenuti u „borbu“. Trebalo je prije svega urediti administraciju, ustrojiti službe, a zatim raditi na projektima i uporedo graditi povjerenje, kako kod svojih sugrađana tako i kod viših nivoa vlasti i organizacija od kojih smo očekivali pomoć. Uspjeli smo u tome pa su se počeli, a u drugom mandatu nastavili, raditi konkretni, vrlo krupni i skupi projekti. Sve ono što smo radili moji saradnici i ja rezultiralo je certifikacijom Bosanske Krupe kao općine sa povoljnim poslovnim okruženjem (BFC).

Teško je nabrojati sve ono što je urađeno, ali evo nastojat ću izdvojiti one najbitnije projekte. Osim izgradnje Poslovne zone „Pilana“ koju uvijek s ponosom ističem i o kojoj ću posebno govoriti, spomenut ću vodosnabdijevanje općine u šta smo uložili nekoliko miliona KM. Tu svakako mislim na primarnu mrežu za naselja Pištaline, Jezerski, Mahmić Selo, Ljusina, kao i proširenje gradske vodovodne mreže za naselja Zalin, Podkrš i Gornji Petrovići. Završetkom ovog vodovoda, zajedno sa novoizgrađenim vodovodom do Velikog Radića, više od 95% stanovnika općine Bosanska Krupa imat će mogućnost da pije vodu iz sanitarno kontrolisanog vodocrpilišta Ada. Započet je i jedan od većih projekata iz Strategije razvoja, a to je regulisanje odvodnje otpadnih voda Bosanske Krupe i Bosanske Otoke. Završena je prva faza i utrošeno oko 1.5 milion KM. Ovo je vrlo ozbiljan projekt kojim ćemo poboljšati sanatacione mreže, sprječavanje ispuštanja netretiranih voda i rijeku Unu i njene pritoke, odnosno uklanjanje zagađenja iz gradskih područja. Urađena je i sanacija deponije Krivodol za šta smo preko Svjetske banke obezbijedili milion eura. Završen je projekt „Zeleni otoci“, uređene Male ade, kao i energetska učinkovitost obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih objekata, izgradnja zgrade Opće gimnazije. U rekontrukciju i asfaltiranje puteva od 2013. uložili smo preko 4 miliona KM. Privodi se kraju regulacija potoka Kalender sa izgradnjom fekalnih kolektora za šta smo do sada izdvojili 1.5 milion maraka. Izgrađena je rasvjeta u skoro svim dijelovima općine. Uređena su brojna izletišta, kao i svi vodotoci. Izvršena je sanacija i konzervacija Starog grada. Uređen je plato „Zanatskog centra“. U sklopu projekta „Razvoj inovacija i privlačenje investicija u Unsko-sanskom kantonu – BINOVA” rekonstruisan je objekt u Poslovnoj zoni „Pilana” – Centar za podršku poduzetništvu koji kroz programe pruža podršku malom i srednjem poduzetništvu u Bosanskoj Krupi, ali i u ostalim općinama Unsko-sanskog kantona. Posljednjih nekoliko godina dosljedno smo radili na strateškim opredjeljenjima i ciljevima u različitim područjima, realizovano je dakle niz projekata u oblasti infrastrukture, ali su učinjeni i novi koraci u osposobljavanju i osavremenjavanju općinskih službi, usluge javnog sektora su sve bolje i efikasnije, lokalni organi vlasti su sve bliže poduzetnicima i građanima, što samo po sebi podstiče lokalni razvoj. Stvorena je povoljna poslovna klima, uslovi za nove investicije kroz formiranje i razvoj poslovnih zona, generalno bolji ambijent za život građana, realizovani su projekti razvoja Bosanske Krupe kao respektabilne turističke destinacije, modernizirani su školski objekti, stipendirani su svi studenti sa područja općine i povećana je efikasnost u radu općinske administracije. Nadam se da nakon svih ovih taksativno nabrojanih projekata i aktivnosti možete stvoriti sliku kakvo je to stanje bilo 2008. godine a kakvo je danas.

Jedan ste od najsupješnijih načelnika u BiH. Šta ste konkretno uradili 2018. godine u ovoj općini? Novi mandat Vam traje već dvije godine, možete li kazati koliko je od obećanih stvari ustvari ispunjeno?

U prošloj godini mi smo nastavili istim tempom, djelovali koliko smo mogli u svim oblastima. Investicije u 2018. iznose blizu 4 miliona KM. Najveći dio smo utrošili na rekonstrukciju i asfaltiranje lokalnih cesta, skoro 1.850.000 KM. Radili smo na izgradnji kanalizacionog sistema, odnosno kolektora u ulici Dana nezavisnosti i regulaciji potoka Kalender, zatim na izgradnji vodovodnog sistema tj. zamjeni dotrajalog cjevovoda, rekonstrukciji školskih objekata, sanaciji klizišta. Naravno, ulagali smo u poslovne zone, u internu saobraćajnicu i objekt Centra za podršku poduzetništvu u PZ „Pilani“ uložili smo više od 200 hiljada KM, a u čišćenje odnosno uklanjanje starih objekata u PZ „Vatreni mlin“ preko 100 hiljada. Gradili smo javnu rasvjetu, rekonstruisali drvene pješačke mostove. To su konkretne stvari u prošloj godini, naravno uz realizaciju dva vrlo značajna projekta milionskih vrijednosti a to su: Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini (ILO) i Projekt općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG). Ukupna vrijednost ILO projekta je 466.070 KM, a sredstva za ovaj projekt su osigurali Evropska unija, Međunarodna organizacija rada (ILO), Općina Bosanska Krupa i PLOD Centar. Implementiraju ga Općina Bosanska Krupa, PLOD Centar, MSŠ “Safet Krupić“ Bosanska Krupa, Služba za zapošljavanje USK, te 5 firmi partnera koji su zajedno definirali potrebe lokalnog tržišta i koji rade na jačanju konkurentnosti radne snage: ZAH, Bosankar, Krupa Kabine, ACMA Group i Novi Most d.o.o. Projekt će uspostaviti sistem za povećanje konkurentnosti radne snage i njeno osposobljavanje u skladu sa potrebama poslodavaca kroz izgradnju lokalnog partnerstva za zapošljavanje (LPZ), unapređenje regulatornog okvira za praktičnu nastavu, te provođenje programa edukacije za 80 nezaposlenih lica od kojih će 76 biti zaposleno. Uspostavom ovog sistema, te redovnim odgovaranjem na potrebe firmi koristeći resurse obrazovne ustanove MSŠ „Safet Krupić“ i Općine Bosanska Krupa, stvorit će se održivi mehanizam koji će usklađivati ponudu i potražnju na tržištu rada u sektoru metala u općini Bosanska Krupa.

A MEG je nova inicijativa Vlade Švicarske vrijedna 36 miliona KM koju će u narednih 12 godina provoditi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Projekt se realizuje u tri četverogodišnje faze. Cilj projekta je podržati decentralizaciju i lokalnu samoupravu u Bosni i Hercegovini, unaprijediti održivo i pravično pružanje lokalnih usluga i doprinijeti širenju mogućnosti ekonomskog razvoja putem fokusiranja na lokalne samouprave kao nivo vlasti koji je najbliži građanima i koji ima značajne nadležnosti nad pružanjem lokalnih usluga kao i ključnu ulogu u stvaranju povoljnog poslovnog okruženja i poticanju privrednog rasta.

Bosanska Krupa, ako se ne varam, sve kocke baca na metalnu industriju, što je ovu Općinu dovelo na sami vrh u našem Kantonu, kada je u pitanju ta grana privrede. Kakvi su planovi za naredni period po ovom pitanju?

Istina je da smo najviše ulagali razvoj metalne industrije. Na sve ono što je urađeno ja sam ponosan, međutim, Poslovna zona „Pilana“ je, uvijek to kažem, svojevrsni pečat moga djelovanja do sada. „Pilana“ je ono po čemu smo prepoznatljivi posljednjih godina. U njoj danas radi 15 privrednih subjekata s područja naše općine, kantona, Bosne i Hercegovine i inostranstva koji su kroz nekoliko godina u izgradnju novih poslovnih kapaciteta uložili oko 30 miliona konvertibilnih maraka što u svakom slučaju daje za pravo da i dalje očekujemo veliki broj novih radnih mjesta. Da bi se stvorili uslovi investitorima, odnosno da bi to sve izgledalo kao što danas izgleda, Općina je morala uraditi mnogo. Sve parcele i objekti snabdjeveni su s odgovarajućim elektroenergetskim priključkom, telefonskim linijama, kanalizacionom i vodovodnom mrežom, uređene su saobraćajnice, prilazni put, izlaz na magistralnu saobraćajnicu, a izgrađena je i javna rasvjeta. Ono što je privuklo investitore zasigurno su i povlastice i beneficije koje im pružamo. U prve tri godine u 100 postotnom iznosu oslobođeni su komunalnih dažbina, sljedeće tri godine plaćaju samo 50 posto, a potom tri godine plaćaju minimalnu komunalnu naknadu u zavisnosti od proizvodne djelatnosti i broja radno angažiranih građana bosanskokrupske općine. Dobre uslove, dakle, stvaramo kroz smanjenje naknada, olakšanje i skraćenje postupaka za izdavanje različitih odobrenja, olakšan pristup informacija. Planovi po ovom pitanju su čišćenje zemljišta „Krupatransa“ koje smo skoro kupili i pripremanje za nove investitore. Već ima zainteresiranih tako da ja vjerujem da ćemo na tom području koje se također nalazi na „Pilani“ već u prvoj polovini godine imati novog investitora. Tu je svakako i Poslovna zona „Vatreni mlin“. I nju ćemo kada završimo sa izgradnjom neophodne infrastrukture staviti na raspolaganje. Mislim da se imamo čemu nadati, da ćemo u ovoj godini uspjeti još više osnažiti metalnu industriju, privredu uopšte.

Kao i svaka općina, pa i grad u Kantonu i državi i Bosanska Krupa  se susreće sa velikim brojem emigracija stanovništva. Da li po Vašem mišljenju postoji plan suzbijanja ovog, mogu slobodno kazati, problema?

Mislim da sve lokalne zajednice u našoj zemlji i u regionu dijele sudbinu, u većini problema pa i u ovom. U manjim sredinama taj odlazak stanovništva se više primijeti i osjeti. Odlazak mladih u evropske zemlje je posljedica nedostatka finansijskih sredstava, nedovoljnog broja radnih mjesta, općenito loše klime. Sve ono čemu svjedočimo svaki dan, o čemu slušamo ili čitamo, a to su politička neslaganja, prepucavanja, mlade obeshrabruje i čini ih nesigurnim, ostavlja bez nade da će u skorije vrijeme biti bolje. Te se stvari moraju rješavati na državnom nivou. Na lokalnom nivou se može raditi na sprječavanju odlaska mladih, ali bojim se da se ne može mnogo postići. Sve ono što je u mojoj moći, ja sigurno činim. Uz stvaranje poslovne klime, privlačenje investitora i otvaranje radnih mjesta, ulažem i mnoge druge napore da mladima pomognem, olakšam i maksimalno izađem u susret. Bojim se da o drugačijem planu suzbijanja ne možemo govoriti. Volio bih da mi neko kaže da postoji taj plan ozbiljna namjera o njegovom provođenju.

Svjedoci smo da u Bosanskoj Krupi nije aktivno nijedno udruženje mladih. Kolika je zainteresiranost mladi za lokalnu zajednicu, te  koliko Općina stoji ovoj populaciji na raspolaganju?

Smjene generacija i naravno problem odlaska o kojem smo maločas govorili, rezultirali su time da danas nemamo aktivnih omladinskih udruženja. Međutim, raduje me činjenica da postoje vrlo aktivni omladinci koji djeluju kroz neka druga udruženja i programe poput „Omladinske banke“ koju provodimo zajedno sa Fondacijom Mozaik iz Sarajeva. O tome koliko su mladi u Bosanskoj Krupi aktivni govori podatak da smo posljednjih nekoliko godina po broju realiziranih projekata prvi u Fedeaciji, a u drugi u BiH. I to me zaista raduje, mladi društvo čine živim, ljepšim, privlačnijim. Zbog toga se maksimalno trudim da im izlazim u susret. Općina Bosanska Krupa sufinansira prevoz učenika, podržava sve ideje i projekte mladih, finansira start-up biznise, stipendira sve studente za šta je od 2009. godine utrošeno preko milion KM, dodjeljuje školske udžbenike djeci izražene socijalne potrebe, vrši prijem volontera i pripravnika radi sticanja radnog iskustva i usavršavanja, podržava programe i projekte poput, zatim gradi ili rekonstruira školske objekte i na taj način stvara bolje uslove za obrazovanje. To je ono što smo u mogućnosti bili do sada i što će se, nadam se, nastaviti u budućnosti.

Koliko je bogatsvo Une iskorišteno u prošloj godini, tj. Koliko je pridonijela Općini, kada je turizam u pitanju?

Blagodati rijeke Une sve se više koriste u turističke svrhe, posljednjih godina najviše kroz rafting, ribarenje… Sve više ljudi uviđa njenu iznimnu ljepotu i jedistvenost te dolazi uživati u svemu onome što nudi. Mi to vidimo, međutim, ne baratamo još uvijek nikakvim brojkama kada je turizam u pitanju. Mislili smo da će ove godine situacija konačno biti drugačija s obzirom da je usvojen Zakon o turizmu USK, ali nažalost nije. Zakonom je predviđeno i osnivanje lokalnih turističkih zajednica što smo priželjkivali ali su njime propisane neke stvari koje je gotovo nemoguće provesti. Prvenstveno ovdje mislim na uslove za odabir članova nadzorng odbora i odabir i imenovanje direktora. Mi smo formirali turističku zajednicu ali evo nekoliko puta bezuspješno objavljujemo konkurse za izbor članova nadzornog odbora koji je neophodan da bismo počeli s radom. Zaista nam je želja da ova priča zaživi, da imamo službu koja će predano raditi na razvoju turizma, provoditi projekte, voditi evidenciju itd. Prije nekoliko dana po drugi put smo podnijeli inicijativu Vladi USK, resornom ministarstvu, za izmjenu tog Zakona, šta će se desiti i mene zaista interesuje.

Migrantska kriza je zaobišla ovu općinu, ali ste, kao i svi drugi, bili uključeni u pronalaženje rješenja. Kakvo je Vaše mišljenje o cjelokupnoj situaciji i kakvi su Vaši prijedlozi za rješavanje bili?

Bosanska Krupa koja graniči sa Republikom Srpskom i jednim dijelom sa Republikom Hrvatskom postajala je glavni tranzit za priliv migranata, mahom onih koji dolaze iz pravca Bosanskog Novog. Nekolicina njih se i zadržavala na teritoriji naše općine. Zbog svega toga smo održali vanrednu sjednicu Općinskog vijeća i donijeli određene zaključke. Između ostalog dali smo punu podršku Vladi USK i komesaru MUP-a USK u provođenju aktivnosti u cilju suzbijanja migrantske krize na području USK; zahtijevali da nadležne državne institucije odmah poduzmu potrebne mjere i aktivnosti u cilju rješavanja priliva i boravka migranata na području USK; zahtijevali od nadležnih državnih i međunarodnih institucija da konačno utvrde tačan broj smještajnih kapaciteta za migrante na području kantona; apelovali na građane općine Bosanska Krupa da odmah po saznanju ilegalnog prevoza migranata, te uočavanju migranata na području općine, isto prijave Policijskog stanici Bosanska Krupa; apelovali smo i na JP „Željeznice FBiH“ d.o.o. Sarajevo da privremeno ukine voznu liniju Sarajevo – Bihać – Sarajevo; pozvali smo medije da plasiraju samo provjerene informacije, a sve u cilju smanjenja napetosti i straha među građanima. Migrantska kriza je jedan od najvećih problema s kojim se naš kanton suočio u posljednje vrijeme, još jedna situacija gdje je država zakazala i krajišnicima pokazala da za njih nema dovoljno brige i sluha. Neizvijesno je zaista kako će se stvari odvijati i kako će se sve završiti. Znam samo da je potrebna sinergija svih relevantnih institucija i organizacija, ozbiljan i predan pristup državnih organa. Guranjem od sebe nećemo ništa napraviti, možemo samo pogoršati stanje i dovesti se u bezizlaznu situaciju. Ne želim biti pogrešno shvaćen, više puta sam o tome govorio, nama ne smetaju ljudi. Mi problem vidimo u nemogućnosti da im obezbijedimo humane, dostojanstvene životne uslove što za posljedicu ima nesigurnost po naše građane i njihovu imovinu.

Kakva je saradnja izneđu Bosanske Krupe i ostalih općina i gradova u Kantonu?

Saradnja između općina i gradova je uvijek postojala, doduše češće između onih lokalnih zajednica koje graniče jer imaju više zajedničkih interesa, poput recimo dobre putne komunikacije i ekološki zdrave sredine. Bosanska Krupa je u posljednje vrijeme najviše projektnih aktivnosti imala sa Cazinom i Bužimom. Uz podršku mještana sa Cazinom smo izgradili put Hadžići, sa Bužimom kroz projekt IFAD put Priki potok – Konjodor, a sa obe općine zajedno imamo namjeru uspostaviti zajednički centar ili preduzeće za održivo upravljanje otpadom, već smo potpisali sporazum. Ima tu još nekih manjih projekata u oblasti kulture i turizma, zajedničkih inicijativa proisteklih iz dobre komunikacije. Ne sarađujemo samo sa organima uprave, tu su i organizacije, udruženja itd. Nekoliko vrlo značajnih projekata smo radili i trenutno radimo sa PLOD Centrom iz Bihaća. Uglavnom, saradnja postoji i bit će je u budućnosti, ne samo sa pomenutim lokalnim zajednicama nego i drugim s prostora kantona.

Novi budžet je usvojen, to ste uradili prije 2019. godine, među prvima rekli bismo. Evo za one koji ne znaju, koliki je budžet i koliko je predviđeno za koju instituciju u ovoj općini?

Tako je, budžet je za 2019. godinu usvojen krajem decembra. Ukupno planirani prihodi, primici i finansiranje iznose 9.292.357 KM. Drago mi je da su vijećnici prepoznali potrebu da se ovaj finansijski dokument, najvažniji za lokalnu zajednicu, donese na vrijeme. Za razliku od nekih ranijih godina nismo išli sa odlukom o privremenom finansiranju. To svakako znači efikasniju lokalnu samoupravu, otvorenu za svaki vid saradnje, naročito sa privrednicima, eventualno novim investitorima. Smatram da je budžet vrlo korektan, skrojen po mjeri svih građana Bosanske Krupe, da ima sve neophodne komponente, i razvojnu i socijalnu. Da se razumijemo, nije on ispunjenje ni svih mojih očekivanja, ali s obzirom na vrijeme i situaciju, budžet je i više nego dobar. Predvidjeli smo za sve kategorije kao i do sada, u budžetu su zastupljeni privrednici, posebno poljoprivrednici, učenici, studenti, mladi, penzioneri, socijalno ugroženi, trudnice, naravno radnici organa uprave, javnih ustanova i preduzeća, i da ne nabrajam dalje, reći ću svi građani koji ga pune i čiji on ustvari jeste.

Kakvi su planovi za naredne dvije godine Vašeg mandata, koja obećanja data građanima ćete nastojati ispuniti?

Stvaranje dobre poslovne klime naš je konstantan posao s tim da se te aktivnosti nekad manje a nekad više kroz veće i vrijednije projekte primijete. Razvoj poslovnih zona je nešto na šta smo usredotočeni. Nastavljamo sa proširenjem „Pilane“ i uređenjem „Vatrenog mlina“ te dovođenjem novih investitora. Ono na čemu ćemo raditi u skorijoj budućnosti svakako je nastavak izgradnje kanalizacionog sistema, završetak zgrade gimnazije, odnosno uređenje unutrašnjosti objekta. Naravno, tu je putna infrastruktura, mnogo putnih pravaca, izgradnja treće trake prema naselju Krčana, izgradnja kružnog toka na spoju ulica 511. slavne bbr. i 5. korpusa, sanacija i uređenje deponije „Meždre – Vlaški Do“. Jedan od većih zalogaja je svakako i izgradnja sportske dvorane, ali sam stavio ispred sebe to kao zadatak i učinit ću sve da ostvarim ono što sam zacrtao i ispunim davno dato obećanje. Ukoliko se ostvari ovo što sam nabrojao, a težit ću tome, bit ću zadovoljan.

Načelniče, još jednom Vam se zahvaljujem na izdvojenom vremenu za intervju, i naravno, mnogo dobrih rezultata u ostatku mandata Vam želim!

Bila mi je čast. Hvala vama. Sretno u budućem radu.

 



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...