Uzgaja se i konzumira kao hrana, ali i kao lijek Ilustracija
Artičoka – za apetit i zdravu jetru

Ona je povrće Mediterana koje se od davnina uzgaja i koristi kao hrana, ali i kao lijek koji potpomaže probavu, poboljšavaju protok žuči, snižava loš holesterol

Autor: “Zdravlje u kući”

Artičoka je višegodišnja zeljasta biljka koja raste u primorskim krajeva Europe. Današnja je artičoka kultivirani oblik te divlje biljke latiskog naziva Cynara cardunculus i uzgaja se većinom u mediteranskoj regiji, na obalama Atlantskog oceana i u Kaliforniji. U Italiji artičoka često raste u maslinicima kao dodatna kultura.  

To je snažna biljka, visoka do dva metra. Listovi su joj dugi do 80 cm, na naličju dlakavi, bez bodljika. Ima veliku cvjetnu glavicu (8-15 cm) s mesnatim, sočnim cvjetištem, crjepasto je ovijena mesnatim ovojnim listovima i sočnom bazom. Ti su sočni dijelovi zapravo omiljeno povrće.

Kako se priprema

Sirova se ne jede jer je teško probavljiva. Cvate od aprila do augusta zadivljujućim plavim ili ljubičastim cvjetnim vjenčićem do četiri centimetra. Bere se u junu i julu, kad dozriju cvjetne glavice.

Nije poznato njezino tačno porijeklo, ali vjeruje se da je kao divlja rasla najprije na Mediteranu. Od davnina se uzgaja i konzumira, kao hrana, ali i kao lijek.

Artičoke se mogu kuhati u vodi ili na pari, uz dodatak soli ili bez nje. Ako se ne poklopi lonac u kome se kuhaju, organske kiseline iz njih ispare. U poklopljenom loncu artičoke prilikom kuhanja mogu promijeniti boju u smeđu zbog utjecaja enzima i oksidacije hlorofila.

Ali ako se u lonac stavi malo sirćeta ili soka od limuna, boja artičoka tokom kuhanja neće se promijeniti. Kuhana artičoka u 100 g daje 50 kilokalorija, a sastav joj je sljedeći:

 Vitamini i minerali

– ukupno sadrži 11,39 g ugljenih hidrata – od toga šećera samo jedan gram, vlakana 8,6 g, masti 0,34 g, bjelančevina 2,89 g.

– sadrži mnogo vitamina A, vitamine B kompleksa, vitamine C i K te nešto malo vitamina E,

– Od minerala tusu željezo, kalcij, magnezij, mangan, fosfor, kalij, natrij i cink.

– Artičoke sadrže mnoštvo fitonutrijenata (kvercetin, rutin, antocijanini, luteolin i cinarin) koji djeluju kao antioksidansi i u tome je artičoka prva među povrćem.

 Kupovanje i čuvanje

Svježe artičoke mogu se kupiti na tržnicama od marta do maja, dakle prije cvjetanja biljke. Dolaze u različitim veličinama. Od malih, tzv. Baby artičoka koje teže od 50-80 g, do velikih artičoka koja svaka može težiti i do 500 g.

Prilikom kupovine treba birati zelene, čvrste i kompaktne primjerke kod kojih su unutarnji listovi čvrsto priljubljeni oko središnjeg dijela artičoke.

S obzirom da vrlo brzo gube vlagu, artičoke treba pripremiti odmah ili najdulje 2-3 dana nakon kupovine. Čuvaju se u pretincima za povrće unutar frižideri kako bi dulje sačuvale svježinu. Ukoliko ih ne pripremate odmah, poprskajte ih s malo vode i stavite u plastičnu vrećicu kako bi održali potrebnu vlažnost.

Lijek narodne medicine

Stoljećima je bila cijenjena kao skupocjena delicija za bogate i privilegirane.

Vrlo dugo, čak do početka 20. stoljeća, smatrano je kako je artičoka jak afrodizijak.

Artičoka potpomaže probavu, poboljšavaju funkciju jetre i žuči, snižava loš holesterol čime smanjuje rizik od arterioskleroze i srčanih bolesti. Kod oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva poboljšava stanje, kao i uporne bolove u stomaku – dispepsiju.

Koristila se i za liječenje hroničnih upala jetre, vodenih bolesti, a poslije i kod šećerne bolesti (dijabetesa) i ateroskleroze. Tridesetih godina prošloga stoljeća već je bilo poznato da ekstrat lišća artičoke utječe na nivo holesterola u krvi.

U spisima tradicionalne medicine govori se da čaj lišća artičoke vraća apetit, pomaže pri probavi masti, stimulira mokrenje, liječi jetru i žučni mjehur, odstranjuje iz krvi mokraćnu kiselinu (ureu), otrovni produkt poremećene izmjene tvari u tijelu, liječi žuticu, kongestiju i cirozu jetre.

Pomaže i u slučaju oboljele slezene, pijeska u bubrezima, gihta, reume, podagre i oteklina od vodene bolesti. Starijim ljudima pomaže osobito u slučaju azotemije, tj. trovanja otrovima vlastitog tijela koje uzrokuju oboljeli bubrezi, zastoj mokrenja i slično.

 Nauka potvrđuje stoljetnu ljekovitost

Intenzivna znanstvena klinička ispitivanja potvrdila su ljekovito djelovanje ekstrakta artičoke i produbila spoznaje o toj dragocjenoj biljci.

Devedesetih godina prošloga stoljeća provedena su brojna znanstvena istraživanja na sveučilišnim klinikama u Tibingenu i Hamburgu koja su potvrdila dotadašnja mišljena o djelotvornosti te iznimne biljke i utvrdila da njena ljekovitost potječe od gorkih specifičnih tvari u lišću i korijenu, koje imaju posebnu aromu i sadrže djelotvorne materijekoje djeluju na jetru.

Neke naučno potvrđene koristi od artičoke:

1. snižava nivo LDL-a ili lošeg holesterola na račun nivoa HDL-a ili dobrog holestrola,

2. djeluje kao diuretik pa je korisna kod oboljenja bubrega,

3. poboljšava protok žuči i funkcije jetre i korisna je kod ciroze jetre,

4. pomaže kod žgaravice, osjećaja kruljenja u crijevima, osjećaja nadutosti, bolova u trbuhu,

5. pomaže kod mučnine, povraćanja, proljeva,

6. ima snažan antioksidativni učinak,

7. mobilizira energetske rezerve, 

8. štiti jetru od toksina i infekcija,

9. djeluje protektivno (zaštitno) na jetrene ćelije,

10.stimulira regeneraciju (obnavljanje) jetrenih ćelija.

Značenje artičoke još je važnije danas kada mnogi ljudi pate od loše probave, osobito nakon teških jela. Najčešći su uzroci smetnji loše prehrambene navike, nedostatak svakodnevne rutine u prehrani, život opterećen brigama i stresom, nedostatak tjelesne aktivnosti.

Posljedice su sve češći pritisak u gornjem dijelu trbuha, osjećaj nadutosti, bučan rad crijeva, a u nekim slučajevima i grčevi. Blagotvoran učinak artičoke pomoći će vašem tijelu u probavi teških obroka lagodno i potpuno prirodno.

Kako artičoku pripremiti za jelo

Prije termičke obrade najprije oštrim nožem artičokama odrežite stabljike i donje listove kako bi vam artičoka stajala. Zatim makazama ili nožem odstranite oštre vrhove listova te očišćene artičoke dobro operite pod mlazom tekuće vode.

Kuhajte ih u kipućoj vodi 35-45 minuta s dodatkom limunova soka. Artičoke su kuhane kad im se listovi lagano odvajaju. Ocijedite ih tako da im vrhove okrenete prema dolje. S obzirom da središnji dio artičoka nije jestiv, možete ga nakon kuhanja odmah odstraniti kašikom ili ga odbaciti prilikom jela.

Od Egipa do Grčke i Rima

Od pamtivijeka je artiučoka bila iznimno cijenjena hrana. Pronađena je još na slikama starih Egipćana u grobnicama njihovih faraona.

Prvi detaljan opis ove biljke potječe od Aristotelova učenika Theophrastusa s Lezbosa 371. godine prije naše ere. 

Čini se da je biljka otud prenesena u Rim, a tokom vremena iz Rima u zapadnu Europu.

(Autor: Avaz)