Delegat u Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamentrane skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović (SDP) upozorio je na današnjoj hitnoj sjednici da ni jedan pravni akt u BiH ne predviđa blokadu rada državnih institucija.

Na sjednici koju je na zahtjev pet delegata uz Bećirovića podnijeli delegat Kluba Hrvata Zlatko Miletić te delegati Kluba Bošnjaka Amir Fazlić, Munib Jusufović i Asim Sarajlić, predsjedavajućem Domu naroda PSBiH Draganu Čoviću (HDZ), danas prisustvuju delegati Kluba Srba.

Zahtjev za hitno održavanje sjednice

Bećirović je potcrtao da je početkom oktobra uputio javni poziv dopredsjedavajućem Doma Bakiru Izetbegoviću, koji je tada obavljao dužnost predsjedavajućeg, da sazove sjednicu Doma, a potom i početkom novembra Čoviću nakon rotacije na mjestu predsjedavajućeg.

Kako do sazivanja sjednice nije došlo, Bećirović je obavio razgovore s drugim delegatima zbog čega ih je pet, što je trećina Doma, u skladu s Poslovnikom podnijelo zahtjev za održavanje hitne sjednice.

– Dejtonskim mirovnim sporazumom, nijednim aneksom niti odredbom nije predviđena blokada najvišeg zakonodavnog organa. Ustav BiH također to ne predviđa, naš poslovnik jasno propisuje da moramo imati sjednice jednom mjesečno. Na kraju tu je Etički kodeks koji nalaže da izvršavamo svoje dužnosti zato smo pokrenuli inicijativu i predložili sazivanje hitne sjednice – pojasnio je Bećirović.

Pozitivan signal

Upitao je stoga na bazi kojeg pravnog akta u BiH je moguće blokirati najviši zakonodavni organ zatraživši konkretan odgovor na to pitanje.

Budući da današnjoj sjednici prisustvuju delegati Kluba Srba, koji odbijaju raditi u državnim institucijama od kraja jula kada su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, Bećirović kaže da je to pozitivan signal.

Ipak naglašava da je 16 članova Poslovnika o radu Doma prekršeno u ovom mandatu što je situacija koja nije zapamćena od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma te smatra da je danas prilika da se izađe iz toga i vrati u okvire ustavnosti zakonitosti jer delegati nemaju samo prava nego i dužnosti, a kao prva je prisustvo na sjednicama

(avaz)