Članovi Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH danas su, razmatrajući izvještaje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTS) BiH za 2017. i 2018. godinu, ocijenili da u BiH treba provesti reformu pravosuđa.

– Do danas nemamo odgovor zašto nema reforme pravosuđa – konstatirao je zamjenik predsjedavajućeg Komisije Sredoje Nović, podsjetivši da je do sada formirano više komisija koje su se bavile tim pitanjem, a koje se nisu pomakle dalje od početka.

Istaknuo je da se u javnosti sve više stvara negativna klima o ulozi pravosuđa i da javnost nema povjerenja u ovaj stub vlasti, zbog čega je potrebno hitno pristupiti strukturalnoj reformi pravosuđa tamo gdje se stalo.

Drugi zamjenik predsjedavajućeg Komisije Asim Sarajlić smatra da Parlament mora imati neku vrstu nadzora nad VSTV-om.

Član Komisije Lazar Prodanović ocijenio je kao nerazumne istupe nosilaca pravosudnih institucija i njihove stalne medijske prepiske.

– Poslanici i delegati u Parlamentu BiH donose zakone i šizofreno je reći da Parlament nema nadležnost nad VSTV-om – rekao je Prodanović.

Predsjedavajući Komisije Bariša Čolak upozorio je da se VSTV u javnosti, kao regulator pravosuđa, doživljava negativno i dodao da ima mnoštvo razloga za to.

– Percepciju je teško promijeniti bez promjene Zakona o VSTV, između ostalog u vezi s imenovanjem sudija i tužilaca – rekao je Čolak.

On je ponovio svoje zalaganje da se uspostavi apelacioni sud BiH, konstatiravši da za to treba politička odluka.

Predstavnik VSTV-a Admir Suljagić informirao je članove Komisije o izvještajima o radu ove institucije u 2017. i 2018. godini, najavivši da bi u petak, 24. januara, trebalo da bude održana sjednica grupe koja radi na novom zakonu o VSTV.

Prilikom glasanja o godišnjim izvještajima o radu VSTV, svi članovi Komisije bili su suzdržani.

Bez podrške izmjeni Izbornog zakona

Komisija nije podržala principe Prijedloga zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, kojim se ukida pravo da na izborima budu birane osobe koje su izdržale kaznu Haškog tribunala ili domaćeg suda za ratni zločin.

Nović je iznio stav da ne treba ulaziti u parcijalne izmjene Izbornog zakona u vrijeme kada se vode politički razgovori o donošenju novog zakona, dok je Prodanović predložio da Prijedlog dopune Izbornog zakona bude upućen Interresornoj radnoj grupi, koja radi na Izbornom zakonu.

S ovim stavovima saglasio se i Čolak, koji je izrazio uvjerenje da će vrlo brzo biti dogovorene i usvojene izmjene Izbornog zakona.

Članovi Komisije primili su k znanju više izvještaja institucija BiH, među kojima izvještaj o zaštiti ličnih podataka u BiH za 2017. godinu te izvještaje o provođenju općih izbora i o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH za 2018. godinu, dok informacija o radu Tužilaštva BiH nije dobila podršku.

Komisija nije podržala inicijativu da se Vijeće ministara zaduži da pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi amandmane na Ustav BiH kojima se osigurava potpuna i dosljedna implementacija četiri presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima “Sejdić i Finci”, “Azra Zornić”, “Ilijaz Pilav” i “Samir Šlaku”.

Odbijene inicijative

Nisu podržane ni inicijative da Vijeće ministara pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi informaciju o usklađivanju nastavnih planova i programa Republike Srpske i Srbije sa posebnim osvrtom na usklađenost ovih planova i programa s Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH te da Vijeće ministara pripremi izmjene relevantnog zakonodavstva radi provođenja presude Evropskog suda za ljudska prava po tužbi Irme Baralije protiv BiH zbog neodržavanja izbora u Mostaru.

Nakon što je Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH zaključio da se od Vijeća ministara zatraži stav da li stoji iza prijedloga zakona koji je u proceduru uputilo prethodno Vijeće, s dnevnog reda skinuto je razmatranje više zakonskih prijedloga utvrđenih u prethodnom mandatu. 


Više saznajte na izvornom linku: Avaz.ba – BiH treba provesti reformu pravosuđa / (avaz.ba).
– Ovo je čitanje RSS vijesti.