Bihaćki migranti sami sebi pronašli novu lokaciju za smještaj: Stadion Jedinstva im je najbolje rješenje?

biscani.net

Priča o migrantima u Bihaću svakog dana je dalja od svog epiloga, dok je vlast potpuno nemoćna da riješi ovaj problem. Iako je proteklih dana bilo priče i naznaka da bi se dio migranata tebao preseliti na Medeno Polje u blizini Bosanskog Petrovca, a oni sa porodicama u hotel Sedra, ipak do ispunjena svih ovih nagađanja ostaje dosta vremena, ako uzmemo u obzir da u svakog dana u Bihać stigne desetine novih migranata.

Prva lokacija za smještaj migranata bila je napuštena zgrada staračkog doma u Bihaću, a kasnije, povećanjem broja migranata nužno je bilo pronaći novu lokaciju, pa su shodno tome migranti sješteni u Đački dom. Međutim, među njima ima i onih koji sami sebi rado pronađu smještaj, pa to uglavnom bude na mjestima koja nisu namjenjena za to.

Na fotografiji koja je ustupljena portalu biscani.net, vidimo da je skupina migranata sama sebi pronašla novu lokaciju za smještaj, a to je stadion Jedinstva. Iako uskoro počinje nova sezona za bihaćko Jedinstvo u Prvoj ligi FBiH, s pravom se postavlja pitanje: “Da li će dio tribina bihaćkog stadiona pripasti migrantima, kao pravo na njihov smještaj?”

 

Migranti koji su boravili u bihaćkim parkovima prebačeni u Azilantski centar Delijaš

 

Služba za poslove sa strancima u skladu sa svojim nadležnostima, uz asistenciju pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko Sanskog Kantona i Kantona Sarajevo, sprovela je danas određene aktivnosti usmjerene na prevoz migranata sa područja Unsko Sanskog Kantona u objekat Azilantskog centra u Delijašu, kojim upravlja Ministarstvo sigurnosti BiH, saopćeno je iz Službe za odnose sa strancima.

 

 

Služba za poslove sa strancima u skladu sa svojim nadležnostima, uz asistenciju pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko Sanskog Kantona i Kantona Sarajevo, sprovela je danas određene aktivnosti usmjerene na prevoz migranata sa područja Unsko Sanskog Kantona u objekat Azilantskog centra u Delijašu, kojim upravlja Ministarstvo sigurnosti BiH, saopćeno je iz Službe za odnose sa strancima.Riječ je o 93 migranta koji su boravili u parkovima i zelenim površinama u urbanom dijelu Bihaća, te su autobusima, koje je obezbjedilo Ministarstvo sigurnosti BiH prebačeni u Azilantski centar Delijaš u Trnovu.

Navedene aktivnosti su protekle bez ijednog incidenta, posebno vodeći računa o zaštiti svih ljudskih prava migranata, naročito kada su u pitanju ranjive kategorije.

U Azilatskom centru i pored nedovoljnih kapaciteta, migrantima će biti obezbjeđen adekvatan smještaj, potrebna zdravstvena zaštita, te drugi neophodni uslovi za human boravak do rješavanja njihovog statusa u BiH po podnesenom zahtjevu za međunarodnu zaštitu – azil. Ovim aktivnostima smanjiće se pritisak na područje Bihaća koje je u proteklom periodu najviše pogođeno povećanim prilivom migranata.

Predmetom rada Službe za poslove sa strancima, od početka godine do danas, bilo je više od 8930 migranata. Služba za poslove sa strancima vrši registraciju migranata, uzima njihove biometrijske podatke, svakodnevno prikuplja operativna saznanja i informacije o mjestima ilegalnog prelaska granice, njihovog kretanja kroz BiH i postojanju elemenata krijumčarenja migranata, te razmjenom informacija sa drugim agencijama za provođenje zakona daje svoj doprinos ukupnoj bezbjednosti u BiH.

 

“Naseljavanje migranata na srpsku zemlju u Medenom polju je pokušaj etničkog čišćenja”

 

 

 

Predstavnik Odbora za očuvanje srpske imovine u Federaciji BiH (FBiH) Đorđe Radanović smatra da bi bilo kakvo naseljavanje migranata iz afroazijskih zemalja na srpsku zemlju u FBiH značilo još jedan pokušaj etničkog čišćenja i rastjerivanje i ono malo Srba što je ostalo u Federaciji.Komentarišući inicijativu da migranti budu smješteni u Medeno Polje u Bosanskom Petrovcu gdje žive Srbi povratnici, Radanović je novinarima u Banjaluci rekao da bilo kakvo smještanje migranata u Bosanski Petrovac znači direktno smještanje migranata u srpska sela.

Prema njegovim riječima, predstavnici Evropske komisije vršili su određene pritiske na načelnika opštine Bosanski Petrovac.

“Kao druga lokacija pominje se i Jasenica, između Krupe i Sanskog Mosta, koje je takođe srpsko selo, u kojem je prije rata živjelo 450 Srba. Nakon protjerivanja Srba 1995. godine ovo je novi atak kojim se želi i ostatak srpskog stanovništva, koje se vratilo u FBiH, uznemiriti i natjerati da ode”, zaključio je Radanović.

On je napomenuo da Srbi povratnici u Federaciji BiH ionako teško žive.

 

Bihać: Arapski turisti otkazuju zbog – migranta

 

 

 

„Po mojoj evidenciji u našem hotelu ima nekih 30 do 35 posto manje gostiju nego prošle godine u isto vrijeme. Prošle godine kod nas nije bilo šanse dobiti sobu, a sada ima slobodnih”, priča Šemsudin Sulejmanagić, upravnik hotela Paviljon u Bihaću.On smatra da je glavni razlog otkazivanja rezervacija to što je Bihać pun izbjeglica. Zanimljivo je da skoro isključivo otkazuju gosti iz bliskoistočnih zemalja, dok europski turisti i dalje dolaze. „Pojavom migranata u Bihaću počelo je skoro svakodnevno otkazivanje rezervacija. Moje je mišljenje da je to zbog priliva migranata. Drugog razloga ne vidim. I to nije tako samo kod nas u hotelu. Razgovaram s kolegama i iz drugih hotela”, kaže Šemsudin Sulejmanagić. On je zabrinut za egzistenciju svojih zaposlenika i ističe kako od tog hotela živi ukupno 128 osoba, tj. 31 zaposleni plus članovi njihovih obitelji.

Šemsudin Sulejmanagić ne zna točno što bi to moglo smetati bliskoistočne turiste, ali pokušava naći objašnjenje. „Pretpostavljam da ti ljudi ne žele imati kontakt s izbjeglicama. Možda oni znaju bolje od nas o kakvim se ljudima radi. Sigurno među njima ima i onih koji su ekonomski migranti ili koji su pobjegli od zakona”, kaže i dodaje: „Najgore je što mi ne možemo razlučiti kome stvarno treba pomoći.”

U hotelu Paviljon prošle je godine u prosjeku bilo oko 70 posto gostiju s Bliskog istoka. Ti su turisti počeli dolaziti u Bihać u prvom redu radi nacionalnog parka i prirode kakvu u svojim domovinama nemaju.

Broj arapskih turista u Bihaću se znatno smanjio. Oni koje smo ovdje susreli na naše pitanje smetaju li im izbjeglice odgovaraju negativno

„Problem je tu, ali to vam nitko javno neće reći”

No u Javnom poduzeću Nacionalni park Una na službeni upit tvrde kako nisu zabilježili smanjenje broja turista na ovoj atraktivnoj destinaciji, ali neslužbeno se čuje kako imaju saznanja o otkazivanju smještaja. „Svaka kriza, turbulencija, poremećaj ili nesigurnost stvara negativnu sliku za posjetitelja i mogu utjecati na image destinacije i države“, objašnjava Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una. Dodaje kako je turizam vrlo osjetljiva grana, pa bi se migrantska kriza mogla odraziti na broj posjeta.

A da je kriza prisutna potvrđuje i službenik u Vladi Unsko-sanskog kantona čiji je rad vezan za turizam. I prema njegovim informacijama je u proteklom razdoblju došlo do masovnijeg otkazivanja smještaja i aranžmana, često u posljednji trenutak.

“Prisutan je problem, ali to vam nitko neće i ne smije javno reći, jer bi tako radio protiv sebe i svog poslovanja. Morate razumjeti te ljude, oni od toga žive i uložili su silan novac u objekte i sada moraju biti jako osjetljivi što govore jer bi mogli napraviti sebi štetu.” Naš sugovornik tvrdi kako su ovdje u Unsko-sanskom kantonu prepušteni da se sami izbore s migrantskom krizom mada nemaju kapaciteta za to.

„Mi smo se povukli i prepustili im grad”

U proteklim mjesecima sve je veći priljev migranata i izbjeglica na zapadu BiH, posebno u Bihaću i Velikoj Kladuši. Kako je priopćeno iz Uprave policije MUP-a USK, radi se uglavnom o migrantima s područja zahvaćenih ratom (Sirija i Irak), ali i o migrantima iz Pakistana, Libije, Afganistana, Maroka, Tunisa i drugih zemalja. Broj migranata koji su do 16.7. evidentirani na području Unsko-sanskog kantona za sada je 4.261, od čega ih je najviše na području Grada Bihaća: 3.262. Ljudima koji bježe od rata, neimaštine, progona i u potrazi za boljim životom Bihać je samo usputna stanica na kojoj se kratko zadržavaju i nastavljaju put dalje.

Očigledno je migrantska kriza dočekala u potpunosti nespremne lokalne i državne vlasti. Ovdje ne postoji organizirani prihvatni centar za migrante nego se oni sami snalaze te spavaju u napuštenim objektima, na ulicama i po parkovima. Rezultat je humanitarna kriza, pošto svi ti ljudi nemaju krov nad glavom, potrebne lijekove i obroke. A za koji mjesec će doći zima pa bi migrantska i humanitarna kriza mogla postati još ozbiljnija.

Inače, dio izbjeglica u Bihaću sam se smjestio u jednoj napuštenoj oronuloj zgradi koja je trebala biti đački dom. Tamo su uvjeti života katastrofalni, pa zato ne čudi da većina izbjeglica po danu uglavnom boravi na ulicama i u parkovima. Svakih nekoliko metara nailazimo na grupice muškaraca. Neki su bolje, a neki lošije odjeveni. Mnogi su i po kiši i hladnoći hodali bosonogi u natikačama, omotani u deke koje su vjerojatno dobili u sklopu humanitarne pomoći.

„Mi smo možda najugroženiji hotel zbog svog položaja. Izbjeglice ovdje dolaze autobusima i okupljaju se u parku oko hotela. Mnogi domaći zaziru i ne dolaze više kod nas u restoran“, žali se Šemsudin Sulejmanagić.

U gradskim parkovima i kafićima sve je manje domaćih. „Naši mladi su se povukli i slabo ih se viđa po ulicama i kafićima. I u parku više nema majki s malom djecom koje su se prije tamo redovito okupljale. Mi smo se u stvari svi povukli i prepustili im grad“, zaključuje upravnik hotela Paviljon.



0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...