Bilinopoljska izjava potpisana 8. aprila 1203. godine

Biscani.net

Bilinopoljska izjava je dokument u kojem su poglavari bosanske crkve, pred izaslanikom rimskog pape (Ivanom de Kazamarisom), izjavili da se odriču svoje hereze.

8.aprila 1203 godine, na lokaciji Bilinog polja je potpisana Bilinopoljska izjava. Bilinopoljska izjava je dokument u kojem su poglavari bosanske crkve, pred izaslanikom rimskog pape (Ivanom de Kazamarisom), izjavili da se odriču svoje hereze. Izjava je potpisana 8. aprila.1203 godine, na Bilinom polju kod Zenice, a izjavu su potpisali: bosanski ban Kulin, dubrovački arhiđakon Marin, kao i sedam poglavara, uključujući “djeda” Dragiča i “goste” Ljubina i Dražetu. Poslije potpisivanja izjave, Ljubin i Dražeta su otišli ugarskom kralju Emeriku i pred njim 30. aprila položili zakletvu da će se držati odluka iz izjave. Ova izjava bila je samo formalnog
karaktera, jer su se poglavari, uprkos potpisanoj izjavi, i dalje držali svoje vjere. Bilinopoljska izjava predstavlja značajan historijski izvor za poznavanje vjerskih i političkih prilika u srednjovjekovnoj Bosni.

Važna činjenica koja proizilazi iz same Bilinopoljske izjave je to da se radi o javnom istupanju bosanskih “krstjana” na Bilinom polju 1203. godine i da se u pojedinim historijskim dokumentima nazivaju bosanski “krstjani”. Javnost istupa dokazuje njihov poseban identitet, a u isto vrijeme, naklonost bosanske državne vlasti, jer je bosanski ban Kulin bio njihov zaštitnik.

Bilinopoljska izjava nije samo dokument jednog vremena već je to istovremeno svjedočanstvo višestoljetne prisutnosti dobrih Bošnjana na ovim prostorima, njihovog bivstvovanja na ovim prostorima, specifičnog kulturno-civilizacijskog kod,svega onog što se danas uzima kao odrednica postojanja kontinuiteta državnosti.

Ovaj važan dokument vezan je za našu općinu Zenica kao i ploča sudije Građeše koja je pronađena u naselju Podbrježje, koji se kao dokumenti i predmeti trebaju tretirati kao baštinici i čuvari srednjovjekovne historije. Srednjovjekovna tvrđava Vranduk kao i (predanje o Ardubi i vođi Batonu), Janjići kao sjedište bosanskog dida i druga mjesta na području općine Zenica, govore da su od davnina na ovim prostorima živjele organizovane zajednice koje su ostavili svoje tragove življenja i djelovanja. Nadamo se, da ćemo u budućem periodu kroz arheološka istraživanja saznati mnogo više o našim precima. Muzej Grada Zenice kao i nekoliko entuzijasta,,naših sugrađana koji se bave historijom i arheološkim istraživanjima našega kraja, čine određene napore u tom smjeru. .Jedan od njih je i mladi i uspješni Edin Bujak koji je prvi diplomirani arheolog i uskoro magistar arheologije sa područja općine Zenica.

Sama činjenica da je Bilino polje kao mjesto i kao toponim, opstalo kroz vrijeme, govori dovoljno o značaju historijskog lokaliteta koji je sada dom našeg voljenog Čelika, kao i dom državnoj reprezentaciji u nogometu- BiH zmajevima koji svojim igrama i pobjedama vraćaju optimizam Bosanaca i Hercegovaca i u ova ne tako lijepa vremena vraćaju ponos i osmijeh na lica i mladih i starih.





Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...