Donošenje zakona borci tražili i na protestima
Borački registar na čišćenju

Spisak će biti dopunjen podatkom kojoj je vojnoj jedinici pripadao borac, a sada u registru ima više od 100.000 umrlih, kaže Krkalić

Autor: M.R.S.

U registru boraca nekadašnje Armije RBiH i HVO-a trenutno se nalazi više od 600.000 osoba, među kojima je i više od 100.000 umrlih, ali i veći broj onih koji nisu bili na linijama i u rovovima, već su pripadali logistici i Civilnoj zaštiti.

Izborne svrhe

Donošenjem zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, koje se očekuje narednih mjeseci, taj registar konačno će biti objavljen te se prvi put očekuje da na njemu ostanu samo imena onih koji su pripadali borbenom sektoru.

Na nelogičnosti su dugo ukazivali borci, ističući da ih je na kraju rata bilo oko 270.000, ali da je u „izborne svrhe“ registar nakon rata povećavan sve do 600.000.

Hamza Krkalić, jedan od predstavnika boraca iz kampa u Sarajevu i član Radne grupe koja je usaglasila zakon, očekuje da se registar iskristalizira u roku od šest mjeseci od početka primjene zakona.

S obzirom na to da borci traže da zakon stupi na snagu već 1. jula, tako očekuju i da registar u kojem će biti odvojen borbeni od neborbenog sektora bude završen početkom naredne godine.

Umrli na spisku

– Registar će biti dopunjen podatkom kojoj je vojnoj jedinici pripadao borac. Sada u registru ima više od 100.000 umrlih, a oko 170.000 je onih koji su u oružanim snagama bili manje od godinu. Dakle, ima i onih koji su bili tri dana. Prvo će se oni razdvojiti. Ostaje oko 150.000 ljudi koji nemaju nikakva prava. Onda će se ići u razdvajanje borbenog od neborbenog sektora – istakao je Krkalić.

Realno je da primjena zakona počne od 1. jula, umjesto od 1. oktobra, kako je predviđeno, ako vlast bude radila, kazao je Krkalić.

Zakonom o pravima demobilisanih boraca, čije je donošenje traženo i na protestima, predviđa se i boračka naknada u iznosu od pet maraka po mjesecu provedenom u ratu. U startu će se ona isplaćivati za nezaposlene borce starije od 57 godina, koji su duže od godinu bili u ratu, a naknadno će se tražiti načini za zbrinjavanje i ostalih.

Ko se smatra braniocem

Prema tekstu budućeg zakona, demobilisanim braniocem smatra se pripadnik Armije RBiH, HVO-a i policije nadležnog organa unutrašnjih poslova koji je učestvovao u pripremama za odbranu ili u odbrani BiH od 18. septembra 1991. do 22. aprila 1996. godine.

Njima i članovima njihovih porodica zakonom se daje 16 prava, između ostalog na zdravstvenu zaštitu, liječenje u inozemstvu, prioritet pri zapošljavanju, prijevremeno povoljnije penzionisanje, duži godišnji odmor, stambeno zbrinjavanje, besplatna pravna pomoć.

(Autor: Avaz)