Borovac: Suosjećam s migrantima, istinski me bole slike djece na graničnim prijelazima

Klix.ba

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac u intervjuu za Klix.ba otvoreno je komentarisala migrantsku krizu u BiH koja je posljednja dva dana dodatno eskalirala. Ona ističe kako će već na narednom sastanku Operativnog štaba za pitanja migracija tražiti da se pitanje zaštite djece migranata stavi kao prioritet u daljnjim aktivnostima.
Posljednjih dana dodatno je eskalirala situacija u vezi s migrantima u BiH. Kakav je vaš komentar povodom toga?

BiH je od početka godine suočena s prilivom migranata u BiH preko teritorije naših istočnih susjeda. Taj trend traje i dalje. Od početka godine registrirano je blizu 20.000 ilegalnih ulazaka u BiH, a riječ je o stranim državljanima koji žele što prije napustiti teritoriju BiH i domoći se neke od zemalja Zapadne Evrope.

Uprkos svim sigurnosnim izazovima, jednako važnim smatram humanitarni aspekt migrantske krize. Tu prvenstveno mislim na ljudsku obavezu da osiguramo minimum humanitarnih uslova migrantima tokom njihovog tranzita kroz našu zemlju, a pogotovo ranjivim kategorijama, kao što su djeca i žene, stare, bolesne ili iznemogle osobe.

Bosna i Hercegovina poduzima sve raspoložive mjere i radnje kako bi osigurala smještaj i minimum humanitarnih uslova za sve migrante koji izraze namjeru ili podnesu zahtjev za azil, ali apsolutna većina ni to ne želi učiniti.

Mediji su posljednjih dana prenijeli zastrašujuće vijesti o tretmanu migranata u BiH. Naprimjer, građani u Bihaću upadali su u autobuse i tražili migrante. Kako biste ocijenili stanje ljudskih prava migranata koji se nalaze u BiH?

Sveobuhvatan izvještaj o njihovom položaju i tretmanu se uskoro očekuje od ombudsmana za zaštitu ljudskih prava BiH na osnovu sveobuhvatnih analiza stanja i koordinacije sa svim institucijama i partnerima koji su uključeni u aktivnosti vezane za migrante u našoj zemlji. Tek na osnovu jednog takvog dokumenta možemo davati ocjene o stanju ljudskih prava migranata na našoj teritoriji.

Danima se djeca nalaze na bh. graničnim prijelazima. Kakvu sliku šaljemo iz BiH?

Suosjećam s njima i njihovim porodicama i istinski me bole takve slike. Već sam rekla kako je jedini način da im pomognemo osiguravanjem smještaja i osnovnih potrepština. S tim ciljem je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice omogućilo kapacitete za smještaj 400 osoba koje izraze namjeru ili podnesu zahtjev za azil u Izbjegličko-prihvatnom centru Salakovac koji je prvenstveno namijenjen porodicama s djecom te starijim i iznemoglim osobama. Tu danas boravi 212 osoba, od čega 88 maloljetnika.

Ova pomoć nije značila puko otvaranje vrata centra u Salakovcu, nego smo morali osnažiti menadžment centra, obaviti registraciju korisnika i ustrojiti evidenciju, osigurati dovoljan broj kreveta, dušeka, posteljne, opreme, osigurati hranu i higijenske potrepštine, osigurati odvoz enormno povećanih količina smeća, pokrivenost režijskih troškova koji su se udesetorostručili, osigurati pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osigurati kutak za djecu gdje se mogu igrati, pokrenuti neformalne oblike obrazovanja, vakcinaciju 35 djece, liječenje u kojem jedna žena koja je teški onkološki bolesnik dobiva redovnu terapiju, jedno dijete je operirano, dvije žene su se porodile…

Bili bismo zadovoljni kada bi migranti prihvatili smještaj u smještajnim kapacitetima, jer bi tada sigurno slali drugačiju sliku iz BiH, kao što šaljemo iz Salakovca.

Može li išta konkretno učiniti Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u segmentu zaštite ljudskih prava?

Naša uloga bi bila dosta aktivnija u smislu zaštite ljudskih prava u slučaju da se migrantima dodijeli status izbjeglice ili supsidijarna zaštita. Time bi oni postali naša briga, odnosno tek time potpadaju u našu nadležnost.

Uprkos tome, Ministarstvo ostvaruje saradnju s domaćim i međunarodnim partnerima u cilju osiguravanja minimuma humanitarnih uslova za migrante koji iskažu potrebu za tim.

S obzirom na to da je nastupio hladniji period, Ministarstvo se fokusiralo na zaštitu i smještaj žena s djecom, a pogotovo djece bez pratnje roditelja. To su najosjetljivije kategorije migranata i obaveza naše države u skladu s Konvencijom o pravima djeteta je da im pružimo skrbništvo.

Tu očekujemo nastavak uspješne saradnje i podršku UNICEF-a, koja je potvrđena i na jučerašnjem sastanku koji sam imala s Laurentom Chapuisom, savjetnikom za migracije iz Regionalnog ureda za Evropu i Srednju Aziju Fonda Ujedinjenih naroda za djecu UNICEF-a. Već na prvom narednom sastanku Operativnog štaba za pitanja migracija tražit ćemo da se ovo pitanje stavi kao prioritet u daljnjim aktivnostima.

Imaju li organi vlasti (kantonalni) pravo ograničavati kretanje migranata u BiH?

Sloboda kretanja se ne smije dovoditi u pitanje. Međutim, određene restrikcije su neminovne u sferi ilegalnih migracija te činjenice da smo itekako svjesni opasnosti mreže krijumčarenja i kriminalnih grupa koje u ovoj nesreći vide priliku za sticanje profita protivno i zakonima i moralnim načelima.



0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...