U PROTEKLIH dvadesetak godina brojne su hrvatske tvrtke ulagale u Bosni i Hercegovini. No trendovi se sada mijenjaju pa sve više bosanskohercegovačkih tvrtki ulaže u Hrvatsku.

Jedna od takvih tvrtki je SocialNet iz Sarajeva. Tu su kompaniju prije sedam godina pokrenuli Alija Velagić iz Livna i Zejd Bilalović iz Dubrovnika, a sjedište joj je u Sarajevu. Velagić i Bilalović ranije su radili u različitim branšama, a 2013. godine našli su se na jednom manjem projektu, čime je i započela njihova poslovna suradnja. Uočili su tržišnu nišu u segmentu pružanja usluga call centara, shvativši da ti centri nadopunjuju „klasičnu“ prodaju, pružaju podršku kupcima i, općenito, dinamiziraju tržište. Interes za njihovim uslugama nije izostao.

Fokusirali se na njemačko tržište kojeg pokrivaju iz BiH i Hrvatske

“SocialNet je naša matična tvrtka, u kojoj moj partner i ja imamo jednak vlasnički udio. Dosad smo se fokusirali na pružanje usluga call centara za njemačko govorno područje, a samo u BiH zapošljavamo 180 ljudi”, kaže za Index 30-godišnji Bilalović.

Na popisu klijenata njihove tvrtke su, među ostalima, RWE, Vodaphone, O2 & OHG, SAP i Normfest. Od početka su se, ističe Bilalović, vodili logikom da je jak partner, odnosno snažna kompanija, ujedno i dobar partner u poslovanju. Te su partnere pronašli uglavnom na njemačkom tržištu.

SocialNet je 2016. godine zakoračio i na hrvatsko tržište. U Zagrebu su, naime, osnovali tvrtku ProCall, u kojoj radi do 25 zaposlenika. Shvatili su da im je s tvrtkom registriranom u Hrvatskoj lakše poslovati na tržištu EU, čiji je Hrvatska dio.

Preko hrvatske tvrtke lakše dobivaju projekte jer je Hrvatska u EU

“Neke smo projekte jednostavno lakše dobivali s tvrtkom koja je osnovana u Hrvatskoj jer je Hrvatska članica EU. Ipak, u Hrvatskoj nam je problem radna snaga. Za rad u našoj tvrtki potrebno je odlično poznavanje njemačkog jezika jer uglavnom radimo s tvrtkama na njemačkom tržištu. U Hrvatskoj, doduše, ne nedostaje ljudi koji znaju njemački, ali gotovo svi žele raditi u turizmu. U BiH je drukčija situacija”, žali se za Index 32-godišnji Velagić.

Unatoč tome, zadovoljni su poslovanjem ProCalla i kažu da imaju velike planove s tom tvrtkom. U krizi koju je izazvala pandemija koronavirusa ovi mladi poduzetnici nisu tražili potporu države, nisu otpuštali radnike i nisu smanjivali plaće koje iznose do 9000 kuna. Štoviše, kaže nam Bilalović, namjeravaju povećavati broj zaposlenih, i to za 30 do 50 ljudi.

Iskorak na američko tržište

Nov adut u njihovom poslovanju je tržište SAD-a, na koje su zakoračili prošle godine. U najvećoj ekonomiji svijeta Bilalović i Velagić pružaju usluge call centra za jednu američku logističku tvrtku koja ima oko 1600 kamiona i bavi se prijevozom robe diljem SAD-a.

“Pokrivamo ih u isporukama narudžbi i organiziramo punjenje kamiona koji su dostavili robu kako se ne bi vraćali prazni. Lani smo u taj posao krenuli s 10 ljudi, sada ih već imamo gotovo 30, a do kraja godine računamo da ćemo ih imati 50. Usluge pružamo iz naših call centara u Sarajevu i Zagrebu”, napominje Velagić.

Upravo u daljnjem širenju na američkom tržištu vide novu priliku za jačanje poslovanja, a veliku ulogu u tome trebao bi imati upravo njihov zagrebački ured. Razlog je raširenost engleskog jezika u Hrvatskoj. Na ruku u tim planovima ide im i slaba turistička sezona kakva se ove godine, zbog koronavirusa, očekuje u Hrvatskoj, što znači da će im na raspolaganju biti i veći broj radnika koji govore engleski i njemački jezik.

SAD će im u budućnosti biti u fokusu

“Najveći interes nam je za američkim tržištem, za što smo se dugo pripremali. Tržište SAD-a u budućnosti će nam biti u fokusu”, zaključuje Bilalović, koji vjeruje da bi usluge call centra, ovoga puta na engleskom jeziku, u budućnosti mogao nuditi i u drugim zemljama.

Dvojica mladih poduzetnika u call centrima vide dobru poslovnu priliku. Riječ je, poručuju, o spoju novih tehnologija i komunikacijskih vještina, što se traži svuda u svijetu. Call centri posebnu važnost imaju u vrijeme pandemije koronavirusa, kada je kretanje ljudi ograničeno, a ekonomija mora funkcionirati. Stoga je to posao za koji smatraju da je vrijedan truda i ulaganja.

(index.hr)

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
  • Ukoliko neki drugi medij želi preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor portal Biscani.net, dužan je navesti portal Biscani.net kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na foto i video materijale kojima je autor portal Biscani.net, ili fotografije koje su portalu date na korištenje.
  • U skladu sa Članom 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH napominjemo: Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.