Iako je davno stekao uvjete za odlazak u penziju, Stjepan Mikić tek jučer je podnio ostavku na mjesto člana Centralne izbore komisije BiH.

Za dobro upućene u dešavanja u i oko CIK-a, ovaj Mikićev potez nije iznenađenje. Mikić je početkom marta također podnosio ostavku, ali je povukao.

Međutim, sada i to samo dva dana prije nastavka sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi se trebalo raspravljati o imenovanju člana CIK-a iz reda hrvatskog naroda, Mikić se odlučio na podnošenje ostavke.

Podsjećamo, na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH reimenovani su Ahmet Šantić i Suad Arnautović, a novoizabarni su Vanja Bjelica-Prutina i Jovan Kalaba.

Dva su razloga za ovakav Mikićev potez. Jedan da ne bi ostao bez otpremnine u iznosu od 35.000 KM (šest prosječnih mjesečnih plaća), a drugi to što je istovremeno i član Komisije za izbor i imenovanje članova CIK-a.

U članu 2. stav 5 tačka 8 Izbornog zakona BiH navedeno je:

– U slučaju da član Centralne izborne komisije BiH ne može obavljati funkciju, iz razloga utvrđenih članom 2.15 ovog Zakona, Centralna izborna komisija BiH obavještava Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u tom slučaju imenuje novog člana iz reda istog konstitutivnog naroda, uključujući i ostale, iz kojeg je bio prethodni član. Novi član imenuje se sa kandidatske liste koju je dostavila komisija za izbor i imenovanje.

Ako članu CIK-a mandat prestane u izbornom periodu, raspisuje se konkurs. Predsjednica Komisije za izbor i imenovanje je Borjana Krišto. Postoje sada dvije mogućnosti nakon što je Mikić podnio ostavku, a to je da se razmatraju kandidati koji su se prijavili na prethodni konkurs ili da se donese odluka o raspisivanju novog konkursa.

Na stari konkurs prijavio se Željko Bakalar, koji bi trebao biti potvrđen za novog člana CIK-a. Međutim, riječ je o “sarajevskom Hrvatu”, koji za Krišto i njenog stranačkog šefa Dragana Čovića nije legitiman i nije pravi Hrvat, te se nastoji progurati Monika Mijić, članica VSTV-a.

U februaru je imenovana sedmočlana Komisija za izbor i imenovanje. Dva člana imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća iz reda članova Vijeća (imenovani Milan Tegeltija i Berina Alihodžić), tri imenuje Administrativna komisija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz reda članova Komisije iz Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (imenovani Borjana Krišto, Nebojša Radmanović i Safet Softić) i dva imenuje predsjednik Centralne izborne komisije BiH iz reda članova Centralne izborne komisije BiH (imenovani Irena Hadžiabdić i Stjepan Mikić).

I za Čovića, ali i za SNSD Milorada Dodika novoizabrani članovi CIK-a su nelegitimni.

Čović bez Mikića, a Dodik bez Branka Petrića i Novaka Božičkovića ostaju bez političke kontrole nad CIK-om.

Stoga je Krišto, kao predsjednica Komisije za izbor i imenovanje, preko ministra pravde BiH Josipa Grubeše 6. aprila poslala zahtjev za provođenje nadzora u CIK-u, nastojeći na taj način osporiti četiri nova člana CIK-a, kao i imenovanje petog iz reda hrvatskog naroda.

Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH je 7. aprila zaprimio podnesak Krišto, kojim se traži vršenje inspekcijskog nadzora u CIK-u, zbog kako je navedeno, kršenja odredbi Zakona o upravnom postupku.

– CIK i dalje nastavlja s opstrukcijom javnog konkursa kojeg je, ponavljam, u skladu sa Izbornim zakonu BiH raspisala Komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a, koje je također osnovano u skladu sa Izbornim zakonom BiH te na svojoj internet stranici 3.aprila 2020. godine i u odgovoru koji mi je dostavljen 6. aprila 2020, objavljuju i odgovaraju da “nisu u mogućnosti zaprimiti prijave na javni konkurs” i isti dan odbijaju zaprimiti prijavu na javni konkurs čime se grubo krši član 58. Zakona o upravnom postupku, načelo zakonitosti i zaštite sloboda i prava građana tj. kandidata koji se prijavljuju na javni konkurs. Zahtijevam od vas kao nadležnog tijela za provođenje nadzora nad primjenom Zakona o upravnom postupku da hitno izvršite upravni nadzor nad radom CIK-a i ispitate gore navedene činjenice, poduzmete zakonom propisanje mjere i o istim me blagovremeno obavijestite – navela je, između ostalog, u zahtjevu Borjana Krišto.

Izvor: Faktor.ba