Da bi izbjegle osude majke u BiH se još uvijek sakrivaju od očiju javnosti da bi nahranile bebe

klix.ba
Dojenje treba biti normalna stvar, kao ručanje u restoranu

Svjetska sedmica dojenja obilježava se od 1. do 7. augusta, a problemi s kojim se majke i njihove bebe susreću u javnosti još uvijek se ne rješavaju na adekvatan način.

Da li dojiti na javnom mjestu ili ne, pitanje je koje svaka majka postavlja sebi. Da bi izbjegla osude javnosti, svoju dojenčad vrlo često hrane u toaletima ugostiteljskih objekata, ali i zdravstvenih ustanova, ili bilo gdje dalje od očiju javnosti.

Dok drugi ističu kako im je neugodno biti u blizini majke koja doji dijete, ne postavljaju sebi pitanje kako je majkama? Komentari poput: “Majkama s bebama nije mjesto ovdje”, “Neka ide kući i neka doji”, su svakodnevnica s kojom se susreću bh. majke. Upravo zbog toga se pitaju gdje im je mjesto?

Samo dva objekta u Zenici imaju kutak za dojenje

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica kroz razne aktivnosti promovira značaj dojenja s ciljem podizanja svijesti, unapređenja i pružanja podrške majkama koje doje svoju djecu. Na području Zenice samo dva objekta imaju prostor za dojenje, i to u Predškolski dispanzer JU Dom zdravlja Zenica i Family centar Ekran.

U svakom drugom objektu, majka, ako želi nahraniti svoje dijete, mora biti spremna na osude javnosti s obzirom na to da je svijest pojedinaca o dojenja još uvijek na niskom nivou.

“Ova kampanja podrazumjeva saradnju sa svim zainteresiranim subjektima, koji ustupanjem prostora za dojenje unutar svojih objekata i učestvovanjem u opremanju prostora pokazuju društvenu odgovornost. Prostori su namjenski opremljeni i prilagođeni, označeni naljepnicom koja asocira na dojenje, a planirani su i stacionirani na mjestu čestog boravka majki dojilja, odnosno cjelokupnih porodica. Kutak za dojenje ima optimalnu kvadraturu, osnovni namještaj (fotelja, stolić) kao i popratni pribor (korpa za smeće, maramice), a opremljen je i zdravstveno edukativnim materijalom o značaju i prednostima dojenja”, kazali su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica te dodali da su spremni za saradnju s pravnim subjektima, organizacijama i kompanijama koje izraze želju za formiranje, otvaranje i opremanje prostora za dojenje.

Dojenje treba biti normalna stvar, kao ručanje u restoranu

Značaj majčinog mlijeka za bebu predstavlja najbolji imunogen u prvim mjesecima i godinama života. Ono štiti bebu od alergija i smanjuje vjerovatnoću pojave anemije, respiratornih i drugih infekcija, upale uha, bakterijskog meningitisa, žutice, astme, dijabetesa i brojnih drugih bolesti.

Dojenje novorođenčadi se preporučuje do šest mjeseci života, a nastavak dojenja uz dodatak dohrane do dvije godine.

Zeničanka Leja Salčinović-Sačirović je prije nekoliko dana po drugi put postala majka. U razgovoru za Klix.ba je kazala da je dojenje novorođenčadi na javnom mjestu sasvim normalna stvar.

“Oni koji se čude takvoj pojavi moraju znati da je to jednako čuđenju kada neko jede u restoranu. Prirodna je pojava da dijete zadovolji svoju primarnu potrebu za hranom gdje god da se nalazi jer je to osnovno u ljudskom razvoju. Apsolutno sam za dojenje gdje god da se majka zadesi s bebom, s tim da naravno, za to postoje marame ili drugi odjevni predmeti koji mogu prekriti dojku. Bar je danas odjeća za dojilje napravljena tako da bez ikakve brige majka može dojiti na javnom mjestu”, kazala je Salčinović-Šačirović.

Dodala je kako bi u Zenici trebalo biti više objekata s kutkom za dojenje te da je razočarana izgledom kutka u Domu zdravlja.

“U takvoj ustanovi kutak za dojenje treba da ima i mjesto za presvlačenje bebe i vodu. Tek tada bi on imao smisla jer majci pruža sve što joj je potrebno za boravak s bebom”, dodala je.

“Toples je uredu, a dojenje u javnosti nije?”

Pogledi, komentari, a zatim i nervoza te uznemirenost djeteta je ono s čime se majke susreću u javnosti ako žele nahraniti bebu. Lejla Dizdarević je ponosna majka dvoje djece i nisu je zaobišla loša iskustva s dojenjem u javnosti.

“Ako se odlučim da nahranim svoje dijete vani osjećam se neprijatno zbog raznih pogleda i komentara, a onda to stvara nervozu kod mene pa i kod bebe, što na kraju rezultira plačem. Beba treba biti opuštena, koliko-toliko u mirnoj sredini da bi sve prošlo bez problema. Generalno mi imamo problem s našim mentalitetom i sredinom gdje većina ljudi osuđuje dojenje djeteta na javnim mjestima. Dok je to u ostatku svijeta sasvim normalno. Na moru veliki broj žena bez stida, straha i osuđivanja doji djecu. I zašto je nekome uredu da vidi ženu u toplesu, a dojenje nije uredu? Kako se na te dvije pojave gleda različito?”, pita se Dizdarević.

Pojašnjava kako je veliki problem što se žene osuđuju zbog dojenja beba u javnosti, dok su nedolično ponašanje i provokativna odjeća normalni i prolaze bez osude.

“Kutak za dojenje je odlična stvar, ali trebalo bi više pažnje posvetiti tome u smislu proširenja objekata koji imaju prostor za dojenje”, dodaje Dizdarević.

BiH ima još prostora da napreduje, a da li ima volje?

Dojenje u zemljama regije, ali i u svijetu se nalazi daleko ispred Bosne i Hercegovine.

Zagreb je 2015. godine pokrenuo Program promocije i unapređenja dojenja u zajednici s ciljem približavanja svih pozitivnih aspekata dojenja i upućivanja na zdravlje djeteta i majke. U sklopu tog program povećali su broj dostupnih savjetovališta za majke i djecu na području grada, a postavili su i klupe za dojenje i presvlačenje beba, a mnogi objekti su opremljeni i sa “Breastfeeding” sigurnom zonom gdje majke u miru mogu nahraniti svoju djecu.

Do kraja godine u Hrvatskoj bi trebala biti otvorena i prva banka humanog mlijeka koja će omogućiti rezerve za prijevremeno rođenu djecu i bolesnu novorođenčad.

Idaho i Utah dvije su savezne američke države koje godinama nisu imale zakon koji štiti majke koje doje u javnosti, no sada je i to riješeno jer je zakon na strani žena u svih 50 američkih saveznih država.



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...