Da li će odliv radne snage dovesti do rasta plaća u BiH?

Faktor.ba

Odliv radne snage iz BiH u zapadnoevropske zemlje stvorit će ozbiljne negativne posljedice kako po državu tako i po privrednike.

Jedna od posljedica će biti i da će firme na razne načine pokušati privući opadajuću kvalitetnu radnu snagu, bilo kroz veće plaće ili neke druge vrste prednosti. Situacija na terenu pokazuje da već dolazi do blagog rasta plaća, kazao je za Faktor Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

– Može se vidjeti da je došlo do rasta plaća. Jedan od razloga je svakako i odliv radne snage i pokušaj poslodavaca da motiviraju radnike da ostanu. Ono što jeste činjenica je da već u nekim sredinama odliv radne snage pravi ozbiljne probleme poslovnoj zajednici. Evo naprimjer, po anketama samo u regiji Sarajeva nedostaje oko 500 radnika iz oblasti drvoprerađivačke industrije, stolara konkretno. Da su oni sad u Sarajevu i da su voljni da rade, mogli bi sutra dobiti posao, to je definitivno. Kad kažem Sarajevo, mislim i do Fojnice i taj dio. Ovdje je došlo do rasta plaća, a ukoliko dođe do smanjenja opterećenja na plaću, doći će do još većeg povećanja. Treba doći do smanjenja poreskih i neporeskih davanja na dohodak – kazao je Egrlić.

Obrazovni sektor

Ističe da je nedostatkom radne snage pogođen i sektor prerade metala ali i turistički sektor. U slučaju turizma ne radi se samo o problemu plaća već “i o obrazovanju gdje trebaju ljudi koji su stručni da mogu raditi određeni posao. To je jedan ozbiljan problem i nedostatak raznih zanimanja od konobara do kuhara jer je došlo do rasta turizma i to prevazilazi naše kapacitete u BiH”.

– Oni koji misle da ostanu na nivou srednjeg obrazovanja, preporučujem da upišu zanate ali i da obave praktičan dio nastave da se pripreme. Ja bih se fokusirao više na sam kvalitet obrazovanja a ne samo šta da upišu. Naprimjer, ako su varioci da znaju svoj posao. Dualni princip obrazovanja je potrebno uvesti u BiH kako bi radnici kroz praksu stekli obrazovanje u praktičnom smislu. I kod visokog obrazovanja ključno je dualno obrazovanje i to je nešto što se traži. Kanton Sarajevo je pripremio zakon o dualnom obrazovanju, nadam se da će biti usvojen i to je nešto što poslovna zajednica očekuje dugi niz godina. Da ljudi kad završe svoja školovanja, da budu pripremljeni za posao u što većoj mjeri je moguće, da makar znaju 60 posto šta ih očekuje – pojašnjava Egrlić.

Vladimir Blagojević iz Privredne komore RS-a navodi da “nedostatak radne snage postaje sve veći i veći problem svakog dana. Jedan od načina borbe je povećanje primanja. Ali to nisu jedini razlozi zbog kojih ljudi odlaze”.

– Sigurno da povećanjem plaće na neki način se može bar djelimičan zaustaviti odliv radno sposobnih ljudi odavde. Ovim mjerama koje je Vlada RS-a uvela se u čitavu priču na neki način i država uključila, ali su potrebne sistemske mjere da bi se stvorile mogućnosti za značajniji rast primanja. To je upravo pravac kojim trebamo i dalje ići kako bi se smanjila opterećenja i kako bi se stvorio prostor za veće plaće – kazao je Blagojević.

Kvalitet radnika

Profesor Mehmed Jahić sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu navodi da prije svega treba povesti računa o tome kakvu ćemo radnu snagu imati.

– Mi ćemo imati prilike da živimo u vremenu kada ćemo imati ekonomista, pravnika, politologa, sociologa, imat ćemo i ljekara, zubara, mnogo različitih zanimanja visoko obrazovanih, ali nećemo imati električara, keramičara, vodinstalatera, trgovaca obrazovanih, ni konobara, ovih praktičnih zanimanja jer se to prestalo obrazovati. Ako nešto zna, ode u inostranstvo jer su veći standardi plaće i života – ističe on.

Navodi da ćemo doći u “veliku krizu radne snage praktičnih zanata tako da će se svako moći zvati majstorom. Neka samo kupi alat i bit će majstor tog zanimanja. Nećemo ga pitati ima li šta od kvalifikacije, doći ćemo u krizu da nećemo imati ni radne snage koja će znati svoj posao stručno obaviti”.

– Blagodat je da danas imamo sahadžiju koji može popraviti sat jer nema svako para da kupi nov. Mislim da taj odnos zanimanja, posla i plaćanja će ulaziti u sve veću krizu. Radne snage nema. Onaj ko ga primi, traži veću plaću. Ako ga ne možeš platiti, ode na drugu bauštelu gdje će ga platiti više. A vi ga ne možete platiti, a ako ne možete onda ćete doći u krizu kao firma. Ne možete sve troškove ukalkulisati u prodajnu cijenu svoje usluge i nećete imati koga angažovati. Veće plaće zahtijevaju i veće doprinose. To je jedna opća nebriga. Mi se samo brinemo da se digne dnevnica, a ne pitamo da li iza te dnevnice stoji stručan posao radnika, majstora i slično – zaključuje Jahić.



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...