Danas, godinu dana nakon izbijanja pandemije koronavirusa životi mlion ljudi ovise o vkcinisnju protiv koronavirusa.

I dok mnogi širom svijeta to jedva čekaju, manja skupina stanovništva boji se da će na vakcinisanje biti prisiljena.

Legitiman razlog
U Njemačkoj je, primjerice to teoretski moguće jer vlada ima zakonsko uporište da nametne obvezno vakcinisnje, no čini se da zasad ne kani to i provesti.

– Dajem vam svoju riječ, neće biti obveznog vakcinisanja u ovoj pandemiji – izjavio je nedavno njemački ministar zdravstva Jens Spahn.

U Sjedinjenim Državama ta opcija nije isključena, ali takva se odluka ne može donijeti na nacionalnoj razini nego je u nadležnosti svake savezne države.

Njujorška advokatsk komora u novembru je usvojila rezoluciju kojom će se preporučiti obvezno vakcinisanje ako dobrovoljan odaziv ne bude dovoljno velik.
Takve se mjere, primjerice mogu pojačati tako da se nevakcinisanim ljudima zabrani ulazak u barove i restorane. Stručnjaci kažu da poslodavci mogu potaknuti zaposlenike na vakcinisnje sve dok za to imaju legitiman razlog.

Australski premijer Scott Morrison još je u augustu izjavio da želi da vakcinisanje bude obvezno za sve građane čim vakcina bude dostupna.
Nacionalna aviokompanija Qantas želi uvesti obvezno vkcinisnje za sve svoje putnike na interkontinentalnim letovima. Čim vakcina bude na raspolaganju, bit će usvojeni novi opći uvjeti putovanja kompanijom, rekao je njezin izvršni direktor Alan Joyce.

U Europi dobrovoljno
U Švicarskoj je izvedivo parcijalno obvezno vakcinisanje.

– Zakon to dopušta, ali samo za posebne grupe ljudi koje brinu o ranjivim skupinama, poput zdravstvenih radnika – rekla je čelnica saveznog ureda za javno zdravlje Anne Levy.

No većina ostalih evropskih zemalja oslanja se na dobrovoljno vakcinisanje.
– Vakcinisanje neće biti obavezno – rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u nedavnom obraćanju naciji.

Španjolska je saopćila da će u toj zemlji vakcinisnje biti dobrovoljno, ali besplatno.
U Češkoj nacionalna strategija vakcinisanje nalaže da ono bude dobrovoljno. I talijanski premijer Giuseppe Conte kazao je da favorizira dobrovoljnu odluku.

U Hrvatskoj, gdje je obvezno vakcinisanje protiv 11 bolesti, poput tetanusa, dječje paralize, ospica, tuberkuloze, hepatitisa B, dužnosnici zasad nisu isključili mogućnost da tako bude i protiv koronavirusa.
Po istraživanju agencije Valicon, objavljenom sredinom studenoga, kad je dnevni broj mrtvih od covida bio dvostruko manji nego danas, čak 57 posto Hrvata izjavilo je da se ne namjerava vakcinisti.

U Sloveniji je taj broj i veći i iznosi 60 posto. Razlozi su uglavnom nepovjerenje i strah da će se vakcinisti zaraziti, a ne zaštititi.
S obzirom na popularnost teorija zavjera, među kojima neke podržavaju vlada i mediji pod njezinom kontrolom, ne čudi da je i o Mađarskoj više od 50 posto onih koji odbijaju vakcinisanje.

U Rusiji, zemlji koja se prva pohvalila proizvedenom vakcinom, oko 60 posto ispitanika u anketi agencije Levada izjasnilo se da se nema namjeru koristiti njime.

Obavezan program
U dvjema najvećim južnoameričkim zemljama Argentini i Brazilu, gdje je program obaveznog vakcinisanja sličan hrvatskom, zasad ne planiraju narediti vakcinisanje protiv koronavirusa. Posebno se to odnosi na Brazil gdje je snažan otpor prema vakcinisanju. Argentinci ne isključuju mogućnost da se ova vakcina, pokaže li se sigurnim i učinkovitim kasnije doda na popis obveznih.

Po studiji kanadskog sveučilišta McGill, program obaveznog cijepljenja protiv najmanje jedne bolesti postoji u otprilike pola zemalja u svijetu, a u 62 države svijeta za odbijanje vakcinisanje postoji neka vrsta sankcija, od novčanih kazni do zatvorskih.
– Programi vakcinisanja najučinkovitije su oruđe javnog zdravlja. U pandemiji je visoka procijepljenost na globalnoj razini posebno važna – kazala je vodeća autorica studije Katie Gravagna.

Izvor: Avaz.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
  • Ukoliko neki drugi medij želi preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor portal Biscani.net, dužan je navesti portal Biscani.net kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na foto i video materijale kojima je autor portal Biscani.net, ili fotografije koje su portalu date na korištenje.
  • U skladu sa Članom 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH napominjemo: Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.