Vršilac dužnosti zamjenika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju Filip Riker (Phillip Reeker) izjavio je da drugi ne mogu uraditi posao za Bosance i Hercegovce, već da oni sami moraju početi rješavati probleme. 

To je kazao u Atlantskom vijeću u Vašingtonu tokom konferencije čiji je fokus bio na odnosima Sjedinjenih Država (SAD) i zemalja Centralne Evrope. S obzirom da se veliki broj učesnika i prisutnih eksperata također bavi – ili se ranije bavio – Bosnom i Hercegovinom (BiH).  

Riker je također u svom govoru kazao da Srbija i Kosova moraju zajedno odlučiti da se vrate za pregovarački sto, što bi mogao biti primjer za druge u regiji. Kao primjer države koja ima brojna neriješena pitanja naveo je upravo BiH, dodajući da međunarodna zajednica može pomoći ali da mora postojati volja svih umiješanih strana. 

U više navrata prisutni eksperti i diplomate ponovili  su tu poruku.  

Izvršni direktor “McCain” Instituta za međunarodno liderstvo i nekadašnji saradnik Ričarda Holbruka (Richarda Holbrooka), Kurt Volker, rekao je da je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio rat, ali nije učinio državu funkcionalnom, te je njom nemoguće upravljati.

– Ljudi iz Bosne i Hercegovine moraju biti u stanju da to prevaziđu. Sigurno da treba biti i međunarodne pomoći, ali ljudi moraju početi graditi državu koja funkcionira, vladu koja funkcionira, koja integrira umjesto da razdvaja – kazao je.  

Potpredsjednica za Evropu “Albright Stonebridge” grupe, koja je ranije radila za Bijelu kuću i State Department Moli Montgomeri (Molly Montgomery) kaže da je za BiH u ovom trenutku ključna uspostava funkcionalne vlade koja može služiti građanima.

– Za to su potrebni političari koji imaju volju da rade za svoje birače, a ne za sebe. A to je nešto što odavno nedostaje – poručila je. 

Dugogodišnji diplomata i bivši zamjenik američkog državnog sekretara za Europu i Euroaziju Daniel Frajd (Fried)  iz Atlantskog vijeća također navodi da SAD mogu uraditi dio posla, ali da ljudi u BiH moraju odlučiti kakvu budućnost žele za sebe. 

– Odgovor je ili u povratku uskogrudnom nacionalizmu koji je doveo do ratova, ili u pristupu Evropskoj uniji. Svjestan sam da Francuzi i ostali nisu zainteresirani za proširenje EU, ali odgovor leži u tome da Bosanci i Hercegovci moraju napraviti svoj kapital kroz rješavanje vlastitih problema. I onda iskoristiti taj kapital kako bi išli prema EU – rekao je Frajd.

Iako pristup EU u ovom trenutku izgleda daleko ili čak i nemoguće, učesnici se ipak slažu da je angažman međunarodne zajednice po tom pitanju veoma važan.

– Voljela bih da se više pažnje posveti BiH, i iz Vašingtona i iz Brisela. Bilo bi od ključne važnosti da se nova Evropska komisija ponovo posveti zapadnom Balkanu i mislim da postoji dobra prilika za partnerstvo između SAD i EU kad je riječ o zapadnom Balkanu. Još puno toga mora biti urađeno, posebno u Bosni – kaže Montgameri, koja je dio karijere provela i u Američkoj ambasadi u Sarajevu. 

Izrazila je nadu da će EU na jesen ponuditi početak pregovora Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, jer bez toga bi za cijelu regiju mogla nastupiti teška vremena, pošto bi bez evropske perspektive nestali i poticaji za reforme.

Volker, koji je ujedno i bivši ambasador SAD u NATO savezu, također naglašava važnost integracija, bez kojih za BiH postoje i druge opasnosti. 

– Rusija iskorištava vakum. Kada EU nije jače angažirana, kada Amerika nije jače angažirana, kada ljudi u regionu ne rješavaju vlastite probleme, Rusija to koristi. Oni igraju ulogu kreiranja podjela, širenja nacionalizma, onemogućavanja upravljanja, usporavajući tako region. Nadam se da ljudi tamo to vide. I nadam se da će SAD, EU i NATO zadržati fokus i angažman, te pokušati natjerati region da se bavi ovim pitanjima i što je više moguće okrene NATO-u i EU – zaključio je Volker.



Izvor vijesti: Avaz.ba / azra.ba