Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obratio se povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, podsjetivši da je prošlo 78 godina otkako je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, na historijskom zasjedanju u Mrkonjić-Gradu, obnovilo državnost naše domovine.

Priznanje partizanskih snaga
Kako je kazao, radi se o datumu, koji ima nezamjenjiv značaj u bosanskohercegovačkoj historiji jer taj dan sa sobom nosi najvažnije moguće poruke, kada je u pitanju država Bosna i Hercegovina.

– Nažalost, zbog pogoršane epidemiološke situacije ni ove godine nismo u prilici da organiziramo tradicionalni svečani prijem u zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ali, kao i svaki 25. novembar u godini, i ovaj dan moramo iskoristiti za podsjećanje na značaj Dana državnosti i jačanje svijesti o supstancijalnoj važnosti države BiH, kao najboljeg okvira naše sigurnosti i slobode – dodao je.

Da bi se razumio značaj ZAVNOBiH-a, važno je uvijek podsjetiti na okolnosti u kojima je održan, naglasio je Džaferović, kao i sve ono što mu je prethodilo u teškom historijskom periodu uoči i tokom Drugog svjetskog rata.

ZAVNOBiH je održan u prelomnoj 1943. godini. Tada su Savezničke snage konačno uspjele zaustaviti fašističku ofanzivu i okrenuti stvari u svoju korist, a njihovo napredovanje dalo je nadu narodima širom svijeta da će poraziti fašizam i ugledati svjetlo slobode.

Istih dana kada je održan ZAVNOBiH, krajem novembra 1943, održana je i čuvena Teheranska konferencija, na kojoj su se prvi put okupili vodeći saveznički lideri da bi, pored ostalog, razmatrali i poslijeratno uređenje Evrope.

– Jedna od ključnih odluka tog događaja bilo je priznanje partizanskih snaga, koje je i ZAVNOBiH odražavao, kao jedine antifašističke vojske u tom periodu na našem podneblju – podsjetio je.

ZAVNOBiH je bio jasan i odrješit odgovor
Ta činjenica jasno govori da je obnova državnosti BiH usko vezana za sveukupnu borbu protiv fašizma, te da su suverenitet i teritorijalni integritet ponovo uspostavile one snage koje su se našle na pravoj strani historije, na strani civilizacije koja se borila za svoj opstanak pred nasrtajima barbarstva, kazao je.

Napominje da je drugi važan kontekst za razumijevanje ZAVNOBiH-a ono što se zbivalo s Bosnom i Hercegovinom u periodu prije 25. novembra 1943. godine.

– Od podjele na banovine 1929. godine, preko sporazuma Cvetković-Maček, pa do pripajanja teritorije Bosne i Hercegovine NDH, uništavan je suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Ona je komadana i dijeljena između Beograda i Zagreba. Pravo njenih ljudi da odlučuju o vlastitoj sudbini bilo je poricano i uskraćivano – istaknuo je.

Međutim, Džaferović naglašava da je ZAVNOBiH bio jasan i odrješit odgovor Bosne i Hercegovine da ne prihvata podjelu i da ne prihvata da bude podijeljena između susjednih država. Poručeno je da je Bosna i Hercegovina cjelovita i nedjeljiva država, prirodna geografska, politička i kulturalna cjelina.

– Druga ključna poruka ZAVNOBiH-a bila je potvrda multietničkog i inkluzivnog karaktera Bosne i Hercegovine. Kroz svoje višestoljetno postojanje, Bosna i Hercegovina se izgradila kao država svih naroda i svih ljudi koji žive u njoj. Deklaracija ZAVNOBiH-a podcrtala je njenu multietničku prirodu, uz čuvenu formuli da Bosna i Hercegovina ne pripada nijednom od svojih naroda ponaosob, već svima podjednako. I to na svakom dijelu bosanskohercegovačke teritorije – podvukao je član Predsjedništva BiH.

Naglasio je da je to princip koji će ostati temeljni princip ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine sve do danas. Nijedan dio Bosne i Hercegovine nije ekskluzivno vlasništvo bilo kojeg naroda, već pripada svima podjednako.

Drugo zasjedanje u Sanskom Mostu
Spomenuta formula s prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, koja naglašava da je Bosna i Hercegovina i bošnjačka, i srpska, i hrvatska, dopunjena je na drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu.

Tada je usvojena Deklaracija o pravim građana Bosne i Hercegovine. Njome je podcrtano da ljudi, koji žive u Bosni i Hercegovini, nisu samo pripadnici naroda, već su i građani sa svojim individualnim, građanskim pravima koja su, u političkom smislu, fundamentalno obilježje modernog doba.

– Upravo će balans nacionalnog i građanskog postati formula, zahvaljujući kojoj će se Bosna i Hercegovina izgrađivati kao moderna država, koja će 1992. godine steći nezavisnosti i postati međunarodno priznata država, članica Ujedinjenih nacija – kazao je.

Dodao je da se nikada ne treba zaboraviti da je, upravo na ustavnim i institucionalnim temeljima ZAVNOBiH-a, proveden referendum 1. marta 1992. godine i ostvarena nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Još jedno epohalno naslijeđe ZAVNOBiH-a je u tome što je predstavljao prvu suverenu i samostalnu instituciju vlasti u Bosni i Hercegovini, nakon jako dugog perioda.

Neka vječno živi naša domovina
Kao najviši predstavnički i zakonodavni organ u Bosni i Hercegovini, ZAVNOBiH predstavlja institucionalni temelj na osnovu kojeg će kasnije biti formirana institucionalna struktura moderne države Bosne i Hercegovine, dodao je.

– Ipak, 26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat, i brojnih reformi kojima je reintegrirana institucionalna struktura Bosna i Hercegovine narušena tokom agresije, ponovo svjedočimo nasrtajima na institucije ove države. Aktuelne prijetnje i unilateralni potezi vlasti entiteta Republika Srpska predstavljaju jedan od bezbrojnih pokušaja da se naruši suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, s konačnim ciljem secesije. To nikada neće uspjeti – poručio je.

Stoga je, kaže Džaferović, osnovna poruka današnjeg dana da se bezrezervno čuva državnost, da se čuvaju institucije i da se nastavi boriti za Bosnu i Hercegovinu, u kojoj će svi narodi i građani imati jednaka prava, na svakom dijelu Bosne i Hercegovine.

– Brojni ljudi u Bosni i Hercegovini danas ne mogu ostvariti svoja prava, tu prije svega mislim na povratnike i građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Svi moraju imati jednaka prava i ne smijemo odustati sve dok svaki čovjek ne bude bio ravnopravan na svakome pedlju ove države – stava je Džaferović.

Kaže da je obaveza prema historijskoj generaciji, koja je iznijela ZAVNOBiH, da se nastavi graditi Bosna i Hercegovina, kao demokratska, moderna i funkcionalna država, državu koja će imati snage da se odupre svim izazovima i da ostvari punopravno članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu.

– U time, još jedanput svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine čestitam Dan državnosti. Neka vječno živi naša domovina, Bosna i Hercegovina – zaključio je obraćanje povodom 25. novembra Dana državnosti član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

(avaz)