Evropski parlamentarci uputili su danas pismo visokom predstavniku EU za vanjsku politiku i sigurnost Žozefu Borelju (Josep Borrell) i Johanu Satleru (Johann Sattler), šefu Delegacije Evropske unije i specijalnom predstavnik EU u Bosni i Hercegovini.

Potpisnici pisma su Tineke Strik, Majkl Galer (Michael Gahler), Tonino Picula, Hilde Vautmans, Rajnhard Butikofer (Reinhard Bütikofer), Paolo Rangel, Dietmar Koster (Köster), Klemen Grošelj i Romeo Franz.

“Avaz” se nalazi u posjedu istog i prenosimo ga u cijelosti.

Podrška Rusije i Srbije

– Poštovani,

Kao što vam je sigurno poznato, Bosna i Hercegovina se suočava sa najtežom političkom krizom od kraja rata, direktno izazvanom djelovanjem srpskog člana tročlanog Predsjedništva Milorada Dodika i njegove stranke SNSD. Partijski neustavni bojkot legitimnih državnih institucija, koji je uveden prošlog jula zbog zakonitog usvajanja Zakona o negiranju genocida, pokazao se kao prvi korak u konkretizaciji njegove secesionističke agende za Republiku Srpsku (RS).

U posljednjih mjesec dana Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) izglasala je jednostrano istupanje iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a predviđeno je i slično glasanje koje bi također jednostrano povuklo RS iz federalnih nadležnosti u oblasti poreza, pravosuđa i Armije BiH, čime je narušen ustavni poredak BiH.

Nedavna najava stvaranja vojske entiteta Republike Srpske i provokativne paravojne vježbe koje su snage policije RS izvele u blizini Sarajeva pokazale su da gospodin Dodik ne odustaje i da je voljan da koristi silu za ostvarenje svojih ciljeva, osjećajući se osnaženim direktnom i indirektnom podrškom Srbije i Rusije, kao i izostankom odgovora od strane EU.

26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je i dalje u velikoj mjeri pod međunarodnim nadzorom, s visokim predstavnikom i vojnim snagama EUFOR-a koje su, nažalost, još uvijek potrebne za nadgledanje implementacije Mirovnog sporazuma.

Posljedice za kršenje Dejtona
Međutim, ovaj međunarodni nadzor nosi veliku odgovornost. Odgovornost aktivnog i direktnog angažmana u BiH kako bi se pomoglo zemlji na njenom putu ka odgovornoj i dobro funkcionirajućoj demokratiji.

To uključuje i potrebu reagovanja i vraćanja odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, u slučaju da postoji prijetnja miru kroz uništavanje teritorijalnog integriteta i uspostavljenih zajedničkih struktura zemlje. Posljednjih mjeseci međunarodna zajednica, a posebno EU, kolektivno nisu ispunili ovu odgovornost i do sada nisu donijeli bilo kakve posljedice za teška kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma od strane političkog rukovodstva RS.

Situacija u BiH razmatrana je prošlog ponedjeljka na Vijeću za vanjske poslove, ali bez konkretnog i snažnog rezultata. Zaključcima je krajnje nedostajao osjećaj hitnosti, pa čak nisu mogli ni navesti odgovorne političare i uzroke trenutne krize. Gospodin Dodik se očito osjeća ohrabren ovakvim nedjelovanjem EU, što dokazuje i činjenica da je na sam dan FAC-a potvrdio nastavak ranije navedenih glasanja u NSRS.

Nametanje sankcija Dodiku

Očigledno je da gospodin Dodik nije zainteresiran za izgradnju demokratskih institucija i inkluzivne, jedinstvene i mirne BiH. Potreban je ozbiljan međunarodni otpor kako bi se zaustavio u potrazi za njegovom secesionističkom etnonacionalističkom agendom.

Stoga vas pozivamo da podržite nametanje čvrstih sankcija gospodinu Dodiku i svim drugim osobama bliskim rukovodstvu RS odgovornim za kršenje ili podržavanje kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovo je jedini održiv način očuvanja mira i teritorijalnog integriteta BiH. Jednostavnim nastavkom dijaloga sa ovim liderima, od kojih jedan otvoreno prijeti secesijom, bez odgovarajućih posljedica, EU de facto dozvoljava kršenje Dejtona, a time i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

Hitno vas pozivamo da iskoristite Odluku Vijeća (CFSP) 2021/543 od 26. marta 2021. o izmjeni Odluke 2011/173/CFSP o restriktivnim mjerama s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, koja je stvorena da sankcioniše pojedince čije aktivnosti podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine, kao i da sankcioniše osobe povezane s njima.

S obzirom da postupanje rukovodstva RS-a i njihovih pristalica ispunjava sve gore navedene kriterijume, pozivamo Vas da postupite i predložite Vijeću za vanjske poslove utvrđivanje liste odgovornih za nastalu krizu, kao i fizičkih ili pravnih lica povezana s njima, uključujući na primjer službenike, političare, osoblje sigurnosti, kompanije, sportiste i sportske saveze, na koje se primjenjuju sankcije utvrđene prethodno navedenom Odlukom Vijeća – zaključili su EU parlamentarci u svom pismu.

(avaz)