Nekoliko zemalja Evrope potresla je informacija koju je nedavno saopćila holandska policija o tome da bande širom Starog kontinenta prisiljavaju 300 djece da dnevno ukradu najmanje 1.000 eura. Otkriveno je da četiri mreže rade u Holandiji, Španiji, Austriji, Hrvatskoj i BiH. Tužioci kažu da se radi o modernoj vrsti ropstva.

Ekonomska situacija

I u BiH je primjetan veliki broj djece koja prose i kradu, naročito u ljetnim mjesecima, kada ulice vrve turistima i bh. građanima iz dijaspore. Iza svega stoje organizirane grupe trgovaca ljudima. Također, organizirane grupe koje zloupotrebljavaju djecu znaju da se ne smiju dugo zadržavati na jednom mjestu. I posljednji izvještaj Stejt departmenta traži od BiH da poduzme snažnije mjere u borbi protiv trgovine ljudima.

Kako nam je rekla Andrea Žeravčić, direktorica „Save the Childrena“, ne postoje sveobuhvatni podaci za BiH o tome koliko se na ulici nalazi djece koja su prisiljena na prosjačenje ili krađu. Ova organizacija omogućila je uspostavljanje i rad sedam dnevnih centara za djecu koja obavljaju rad na ulici ili su u riziku u BiH, a od kojih i danas podržava njih pet, i to u Mostaru, Banjoj Luci, Bijeljini, Brčkom i Bihaću.

– Prema izvještaju Regionalne mreže, broj djece obuhvaćene dnevnim centrima u BiH je 1.835. Treba imati na umu da ovo nisu samo djeca koja žive i rade na ulici nego su ovim brojem obuhvaćena i djeca u riziku. Većina ove djece redovno koristi usluge dnevnih centara, gdje se prati njihov razvoj i provodi individualni plan rada – rekla je Žeravčić.

Prema njenim riječima, najučestaliji uzroci koji dovode do dječijeg prosjačenja jesu prinuda, najčešće od roditelja, i nefunkcionalna porodica. Utjecaj siromaštva, pripadnost vršnjačkoj grupi na ulici, odsustvo adekvatnog roditeljskog staranja i upotreba psihoaktivnih supstanci zauzimaju, također, svoje mjesto u rangiranju faktora rizika.

– Glavni razlog prosjačenja jeste ekonomska situacija, odnosno siromaštvo, a posljednjih godina imamo sve više djece koja prosjače, a koja nisu iz reda romske populacije. Zbog nedostatka redovnih primanja, roditelji se sve više okreću prosjačenju kao izvoru prihoda – istakla je Žeravčić.

Nadležnost policije

Mirsada Poturković, stručna saradnica za komunikaciju i informiranje u Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo, rekla nam je da oni ne mogu govoriti o organiziranom prosjačenju, niti o trgovini djecom, jer su to pitanja koja su u nadležnosti policije i pravosuđa. No, mogu govoriti o sumnjama i zloupotrebi djece.

– U svim situacijama u kojima naš mobilni tim reagira, koji je prvi u kontaktu s djecom koja se zatječu na ulicama Sarajeva, identificiraju ih, pokušavaju prikupiti sve informacije od važnosti. O svim podacima obavještavaju nadležnu službu općinske socijalne zaštite na čijem područje dijete živi ili gdje je zatečeno. Prilikom rada s djecom kolege dolaze do informacija koje upućuju na sumnju da se radi o organiziranom prosjačenju. Sve te podatke mobilni tim koji je svakodnevno na terenu obavještava MUP – kazala je Poturković.

Roditelji nisu upoznati

Kako je navela Poturković, članovi mobilnog tima pokušaju utvrditi sve razloge boravka djece na ulici i mogućnost participacije roditelja u tome.

– U svim tim situacijama, uglavnom roditelji tvrde da nisu upoznati s prosjačenjem – kazala je Poturković.

KS: Prijave za prosječanje

2011. godina – 2.501

2012. godina – 1.701

2013. godina – 2.333

2014. godina – 2.869

2015. godina – 3.442

/avaz