Dva značajna događaja desila su se u maju, a koja bi direktno trebala uticati na okolnosti spram migrantske krize na balkanskoj ruti. Prvi je bila sjednica Gradskog vijeća Bihać, na kojoj je usvojen prijedlog lokacije Vučijak kao privremenog prihvatnog centra za migrante i izbjeglice.

Zatim smo imali tematsku sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj je bila samo jedna tačka i to “Humanitarno-sigurnosna situacija na području Unsko-sanskog kantona vezano za migrantsku krizu”. Parlament je usvojio pet zaključaka. Iako su od te sjednice prošla samo tri dana, a od one Gradskog vijeća sedmica, danas se rijetko koji migrant da primijetiti na ulicama Bihaća.

Dnevni priliv

Naravno, razlog nisu aktivnosti nadležnih organa, nego kiše i poplave koje su zahvatile sjeverozapadni dio naše zemlje.

Migranti nisu nigdje nestali ili otišli, posakrivali su se u razne objekte koji ne prokišnjavaju, od privremenih migrantskih centara do privatnih kuća, gdje noćenje plaćaju po pet eura, pa sve do napuštenih objekata u koje, prema policijskim izvještajima, migranti sve češće provaljuju.

Zbog svega toga teško je ocijeniti koliko ih ima, ali direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić smatra da ima približno tačne podatke koje je prikupio sa terena.

– U prihvatnim centrima boravi oko 4.000 ilegalnih migranata. U pokretu ili privatnom smještaju uvijek ih je 1.500 do 2.000. Ukupno u BiH boravi od 5.000 do 6.000 ilegalnih migranata, a dnevni priliv je oko stotinu osoba. Oni koji ulaze u BiH, kod sebe nemaju nikakve identifikacione dokumente, kaže Ujić.

Služba za odnose sa strancima, ako ima dokaze iz koje zemlje ulaze u BiH, pokušava ih kroz proces readmisije vratiti u te države.

– Ove godine oko 410 osoba je uspješno vraćeno. Prošle godine oko 1.240 i to najčešće u Srbiju i Crnu Goru. To je dosta dobar prosjek u odnosu na broj ulazaka u BiH. U prva četiri mjeseca ove u odnosu na isti period prošle godine za 100 posto je povećan priliv migranata. S poboljšanjem vremenskih uslova očekuje se i povećanje broja migranata, napominje Ujić.

Služba za odnose sa strancima od Vijeća ministara je zatražila jačanje kapaciteta Granične policije BiH. Čeka se odgovor i Vijeća ministara i Predsjedništva BiH. S njihovim zahtjevom podudara se i jedan od pet usvojenih zaključaka Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

– Apsurdno je da naša Granična policija pojačano čuva granice sa Hrvatskom, dok nam migranti u značajnom broju dolaze sa druge strane, bio je stav većine parlamentaraca tokom diskusije.

Na Gradskom vijeću je prvi čovjek Bihaća Šuhret Fazlić kazao kako je stekao dojam da se u Ministarstvu sigurnosti nadaju da će migranti “da iscure” preko granice. Usvojena nova lokacija Vučijak mnogo je bliža granici, te smo nekolicinu migranata u Bihaću pitali hoće li im to bolje odgovarati.

– Da, čuli smo da hoće da nas izmjeste iz Bire. Moj rođak i ja smo sedam mjeseci u Bihaću, desetak puta smo pokušali preći granicu Hrvatske, ali to je veliki problem, kazao nam je Imad iz Afganistana.

Priznaje da im je jako loše stanje i u privremenom centru Bira pod upravom IOM-a, nisu zadovoljni ni zahvalni, jer su očekivali nešto više.

Rokovi

– Da samo prođe ova kiša, eto lijepog vremena i malo ko će ostati u Biri. Mi više volimo napolju spavati, na čistom i otvorenom. Čuli smo za tu novu lokaciju, ali ne znam ništa o njoj niti kako će tamo biti, govori Iman sliježući ramenima.

Ni mnogim građanima Bihaća, uključujući same vijećnike, to nije najjasnije, ali su zadovoljni time što će migranti biti van grada. Sudeći i po diskusijama u Parlamentu, sve glasnije se traže kontrola, kućni red, pa čak i žilet-žica za migrante. Rok za izmještanje migranata pod Plješevicu, te zatvaranje Bire i Mirala iznosi tri mjeseca. Ljeto, lijepo vrijeme i priroda migrantima odgovaraju, ali šta poslije?