Grad heroja; Viteški Bužim obilježava svoj dan

Biscani.net

Bužim je općina na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinom Bosanska Krupa, gradom Cazinom, općinom Velika Kladuša, te na sjeveroistoku sa Republikom Hrvatskom.

Ovo, pretežno brdovito područje, ima površinu od 129 km2 i u njoj živi 20.000 stanovnika. Današnje područje Općine čini 14 mjesnih zajednica.

Bužim kroz historiju

Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. U srednjem vijeku ovo je područje bilo naseljeno Hrvatima i nalazilo se u sastavu Hrvatskog i Ugarskog kraljevstva. Stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, te trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. vijeku govori da je trgovina bila razvijena. Bužim je bio središte trgovine ovog područja, pa i kasnije, sve do vladavine Omer-paše Latasa.

Osmanlije pod zapovjedništvom Ferhad paše Sokolovića zauzimaju Bužim 1576, grade prvu džamiju u starom gradu i postavljaju posadu od 150 pješaka i 50 konjanika. Gradom je upravljao dizdar. U sastavu je krupske kapetanije i Bihaćkog sandžaka. Grad je napušten 1851. Industrijske pogone dobija tek u drugoj polovini 20. vijeka. Tokom 19. i 20. vijeka administrativno pripada općini Bosanska Krupa, a od februara 1995. je samostalna općina.

Stari grad

Naselje je nastalo u podnožju srednjovjekovnog grada. Stari grad se sastoji iz dva dijela; unutrašnji, stariji dio grada ima trapezoidan oblik s četvrtastom kapi-kulom na istočnom zidu i sa četiri okrugle kule na uglovima. Vanjski grad je trapeznog oblika, sa četiri višeugaone tabije i ulazom.

Predstavlja zanimljiv primjer starije tvrđave, zidane u vrijeme hladnog oružja, koja je dograđena i učvršćena novim bedemima i kulama. Građena je od lijepo otesane sedre i kamena ljutca ili bihacita. Na ovoj velikoj srednjevjekovnoj utvrdi ističu se kule, puškarnice, odaje, tamnice, bastioni, bedemi i tabije.

Stari grad Bužim ranije se nazivao Čava ili Čavski grad. Prema glagoljskom natpisu koji je stajao na ulazu, vanjski grad je sazidan u doba Juraja Mikuličića krajem 15. st. Ugarski kralj Karlo I Robert darovao je Bužim Grguru Gallesu čiji ga potomci posjeduju do 1425, a onda do 1429. pripada knezovima Blagajskim. Dalje su gospodari Bužima bili Celjski grofovi, Frankapani, Juraj Mikuličić 1479-1494. i Keglevići (Bužimski). U Čavskom gradu 1334. pominje se crkva sv. Klimenta. Početkom 16. st. u doba Petra Keglevića, jajačkog i hrvatskog bana, započela je rudarska djelatnost i kovanje novca u bužimskom kraju.

Na Starom gradu u Bužimu se nalazila i srednjevjekovna nekropola stećaka. Stećci su ugrađivani u zidine ovog grada. Na ulazu u vanjski grad u zidinama su bili uklesani slijedeći simboli: oklopljena ruka sa buzdovanom i nadžak, vojnik sa zastavom, polumjesec, nekoliko zvijezda, ostve i dvije ptice. Navedeni simboli su vjerovatno dio heraldičkih predstava vladara bužimskog grada.

Ispod staroga grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. vijeku, a koja se smatra najstarijom drvenom džamijom na Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna biblioteka vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih alima, gazija, šehida.

Bužimski natpis

Ulaz u grad je na zapadnom zidu, uz sjeverozapadnu tabiju. Sve do Austro-Ugarske okupacije iznad lučno zasvedenih vrata je postojala kamena ploča, ispisana glagoljicom, na kojoj je bio sljedeći natpis:

“Ovaj grad sazidao je iz temelja, izabrani knez Juraj Mikuličić. U ono vrijeme u Hrvatskoj boljega čovjeka nije bilo. Kod kralja Matijaša bio je poznat po velikom poštenju. Kod cara turskoga poznat kao čovjek koji je cijeloj Ugarskoj zemlji mir našao. I car rimski dobrim ga čovjekom nazivaše. I svaki od tih poglavica ga darivaše, a Hrvati ga na zapovijed herceg Ivaniša pogubiše. Ko se hoće takvim čovjekom zvati neka takav grad iz temelja sazida…”

Natpis se odnosi na gradnju vanjskoga grada koji je dao izgraditi Juraj Mikuličić 1484. godine. Za vrijeme okupacije, jedan austrougarski oficir je tu ploču, kao vrijedan spomenik kulture prenio u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu. Danas se ova ploča nalazi u lapidaru Povijesnog muzeja Hrvatske.

Stari grad danas

Danas se ovaj srednjovjekovni grad nalazi u vrlo lošem stanju. Pod zaštitu države je stavljen 1951., a u Registar nepokretnih spomenika kulture upisan je 1961. godine.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u julu 2003. godine kompleks Starog grada Bužima proglasila je nacionalnim dobrom. Na taj način, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je preuzela odgovornost za njegovu zaštitu, konzervaciju i rehabilitaciju.

Nekada centralno mjesto vojne i civilne vlasti u Bužimu, ova oronula i napuštena srednjovjekovna tvrđava danas željno očekuje povremene posjetioce. I dalje je prisutno veliko interesovanje za posjetu Starom gradu, kako lokalnog stanovništva, tako i drugih građana BiH, ali i šire.

Viteški grad

U davnoj prošlosti bio je kraljevski grad. Bužim je dao veliki doprinos tokom agresije na BiH, u odbrani, kako Krajine, tako i Bosne i Hercegovine.

Grad koji je iznjedrio najveće heroje tog vremena. Jedan od takvih heroja je i rahmetli komandant Izet Nanić. Legendarni komandant 505. bužimske viteške brigade 5. korpusa Armije RBiH Izet Nanić poginuo je 5. avgusta 1995. godine. Nanić je bio jedan od najhrabrijih i najboljih boraca Armije RBiH tokom agresije na našu zemlju. Posthumno mu je dodijeljeno priznanje „Orden heroja oslobodilačkog rata“ 1998. godine i unaprijeđen je u čin brigadnog generala. Krajišnici su njemu i njegovom poginulom bratu Nevzetu podigli spomenik u njihovoj rodnoj Nanića Dolini pokraj Bužima.

Status općine

Bužim je nekada davno bio općina, ali mu je taj status oduziman i vraćan nekoliko puta. Prvi put Bužim je status općine imao od 1928. do 1945. godine. Drugi put od 1952. do 1959., a treći put je osnovan na današnji dan 1995. godine i taj status ima i danas, kada se obilježava Dan općine.

I danas, nakon 24 godine, ovaj “Viteški grad”, kako ga mnogi nazivaju, obilježava svoj dan. Povodom obilježavanja Dana općine, danas će biti organiziran prijem za djecu, prijem za nosioce izvršne i zakonodavne vlasti od osnivanja Općine, te prijem za zvanice. U okviru obilježavanja, planirana je i posjeta turbetu generala Izeta Nanića i boraca 505. viteške bužimske brigade, a svečana sjednica i akademija Općinskog vijeća Bužim je zakazana za 13 sati.

Ekipa portala Biscani.net svim Bužimljanima čestita njihov dan!



11

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...