Hrvatska do sada nije primila nijednog migranta koje brodovi pokupe iz Sredozemlja, no, to bi se s preuzimanjem predsjedavanja Vijećem EU u prvoj polovini sljedeće godine moglo promijeniti.

Hrvatska će, najvjerovatnije, morati uzeti u obzir da su i druge države koje su predsjedavale, poput Bugarske, Rumunije ili Finske, primale migrante s brodova iz Mediterana. 

Riječ je o simboličnoj gesti – jedan ili dva migranta, i to ne sa svakog broda, već se raspodjela među državama dogovara za svaki pojedinačni slučaj, tako da konačan broj ne premašuje deset. 

Ovakav se scenarij u Hrvatskoj službeno još nije razmatrao, ali se u Evropi uveliko raspravlja o načelu solidarnosti. 

Jučerašnji neformalni sastanak ministara vanjskih i unutrašnjih poslova u Parizu, na kojem je Hrvatska bila zastupljena na nivou državnih sekretara, nastavio se na prošlosedmični sastanak u Helsinkiju, gdje se učesnici nisu uspjeli dogovoriti o predloženom dobrovoljnom mehanizmu za raspodjelu tražitelja azila koji pristižu na obale Evropske unije, piše ”Večernji list”. 

– Hrvatska je dosad smatrala važnim da se primjenjuje načelo solidarnosti. Posljednjih nekoliko godina preselili smo 192 migranta i to je model po kojem se dosad na Hrvatsku gledalo kao na odgovornu članicu EU koja se istovremeno čvrsto postavila u borbi protiv ilegalnih migracija i zaštiti granica. Također, vrlo je važno razlikovati ljude koji su u stvarnoj potrebi i ekonomske migrante – ističu iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske. 

O tome kako će se Hrvatska službeno postaviti oko mehanizma raspodjele kažu da će konačno mišljenje dati tek kad vide prijedlog, koji još nije finaliziran. To se, prema najavama, očekuje krajem ljeta na sastanku na Malti.



Izvor vijesti: Avaz.ba / azra.ba