Hrvatska traži sezonske radnike: Zašto je atraktivna za bh. radnu snagu

vijesti.ba

Bosanci i Hercegovci odlaze da rade u susjednu Hrvatsku prvenstveno zbog nesređene ekonomske i političke situacije u njihovoj domovini, ali i zato što im je ta zemlja blizu i nalazi se u Evropskoj uniji (EU), ističu ekonomski stručnjaci.

Sasvim logičnim smatraju da se bh. radna snaga, usljed nemogućnosti zaposlenja u rodnoj grudi, “trbuhom za kruhom” bez mnogo promišljanja zapućuje ondje gdje ima posla.

A najbliža im je upravo Hrvatska, koja svake godine potražuje desetine hiljada turističkih, građevinskih, ali i radnika iz raznih drugih oblasti. Stoga nas i ne treba čuditi kada na Jadranu kod nekog konobara čujemo čisti bosanski jezik.

Ekonomski ekspert Željko Šain u razgovoru za Vijesti.ba ističe da je odlazak radne snage izvan granica države veliki gubitak za BiH, te da na tom planu treba nešto hitno poduzeti.

– Nažalost, u našoj zemlji nemamo organizovanog ekonomskog i poslovnog sistema, pa dio radno sposobnih odlazi tamo gdje lakše mogu zaraditi za život – ističe Šain, naglasivši da nam je zakazala ekonomska propaganda radnih mjesta.

S osmišljenijom ekonomskom politikom u BiH, nastavlja, može se naći dovoljno posla koji je nasušno potreban da bi se ti ljudi mogli zaposliti.

Šain napominje kako se naši ljudi zavaravaju odlaskom u Hrvatsku, misleći da će na taj način dobiti radnu dozvolu, a samim tim i priliku za zaposlenje u bilo kojoj drugoj državi članici EU.

Upozorava kako je ponižavajuće, ali i sasvim očekivano da radnici iz BiH nisu u ravnopravnom položaju s domicilnom radnom snagom u Hrvatskoj.

Zlatko Hurtić, također ekonomski ekspert, u izjavi za Vijesti.ba ističe kako posljednji podaci ukazuju na to da veliki broj građana iz naše zemlje obavlja sezonske poslove u Hrvatskoj, posebno u toku turističke sezone.

– Uglavnom se radi o nezaposlenoj radnoj snazi koja nema posebnog iskustva i ima poteškoća ne samo zaposliti se u BiH, nego i ostvariti nivo zarade koja se nudi u Hrvatskoj – riječi su Hurtića.

Prema izvorima iz Hrvatske, naglašava, u protekloj godini broj radnih dozvola za stranu radnu snagu iznosio je oko 9.000, a u ovoj se popeo na čak 15.000.

– Hrvatska je nedavno kvotu za rad stranaca sa 9.000 povećala na 31.000, tako da je sasvim izvjesno da će u ovoj godini biti izdat toliki broj radnih dozvola. Sami hrvatski izvori navode da se uglavnom radi o radnoj snazi koja dolazi iz BiH. Međutim, taj broj mora biti daleko veći ako se zna da jedan dio radne snage u Hrvatskoj radi bez papira – dodaje Hurtić.

Navodi da je u Hrvatskoj iz naše zemlje najviše angažirano tzv. građevinskih radnika, njih oko 10.000, dok ih je u turizmu oko 4.000.

– Nema sumnje da će, kako sezona bude odmicala, broj uposlenih u turizmu iz naše zemlje rasti – poručio je Hurtić.

Čini se da je dnevnica građevinskog radnika u Hrvatskoj, dodaje, skoro za 50 posto veća u odnosu na onu u BiH, te je stoga razumljivo da se ova radna snaga sve više seli u Hrvatsku.

Saglasan je sa Šainom kada su u pitanju prava bh. radnika u Hrvatskoj.

– Naravno da su najugroženiji oni koji rade “bez papira”. Međutim, tu je odgovornost naše Ambasade i konzulata u Zagrebu da prate situaciju i u svakom momentu reagiraju ukoliko dođe do ugrožavanja njihovih osnovnih prava. Naravno, to zahtijeva i veliki angažman Ministarstva vanjskih poslova BiH kako bi se osiguralo da radnici koji odlaze u Hrvatsku u svakom momentu znaju kome mogu da se obrate radi zaštite – zaključuje Hurtić.



0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...