Svi smo srećni što je napolju napokon lijepo vrijeme. Međutim, ni velike vrućine nisu dobre za naše zdravlje. Evo šta sve, ako ne pazimo, može da nas snađe i šta možemo da radimo ako se nekome ili nama samima napolju sloši.
Za većinu ljudi, ljeto je omiljeno godišnje doba. Ali, često se zanemaruje opasnost koja proizlazi iz dugih i ekstremno toplih ljetnjih dana, kakvi se najavljuju za jun, jul i avgust. Prema globalnoj statistici, više ljudi svake godine umre od posledica vrućine, nego na primjer od tornada, poplava i drugih elementarnih nepogoda.
Problem se javlja jer se simptomi uočavaju prekasno, a mogli su se sprečiti odlaskom u hlad, pijenjem vode ili držanjem hlada. Najugroženiji su djeca, stariji ljudi i hronični bolesnici, koji se ne bi smjeli da se izlažu direktnom suncu.
Evo kako sve može vrućina da nam naudi:
Toplotna iscrpljenost
Ovo je prva faza uticaja vrućine na organizam, posebno nakon dužeg vremena izlaganja direktnom suncu. Karakterišu je bolovi u mišićima, grčevi u želucu, rukama i nogama, osećaj slabosti i znojenje. Kako biste spriječili da se iscrpljenost razvije u gore stanje, prekinite telesnu aktivnost, otiđite u rashlađen prostor i pijte tečnost.
Toplotni udar
Ovo je druga faza iscrpljenosti vrućinom, a može biti opasna i po život. Do nje dolazi usljed kombinacije faktora: pada pritiska, dehidracije, promene na krvnim sudovima i u radu srca. Simptomi su bledilo i znojenje, ubrzani otkucaji srca, slabost, podrhtavanje mišića, vrtoglavica, glavobolja, povraćanje i nesvijest. Hitno treba premjestiti bolesnika u hladan prostor, skinuti mu odeću, natopiti kožu vodom, poleći ga, osloboditi disajne puteve i nazvati ljekara.
Pad šećera
Oboljeli od šećerne bolesti imaju veći rizik od uticaja sunca na nivo šećera u krvi. Uzrok tome je njihova smanjena mogućnost znojenja, koja utiče i na druge procese u tijelu. Samim time se kod njih brže javlja dehidracija i velike oscilacije u nivoima šećera. Simptomi poput drhtavice, ubledelosti i osjećaja slabosti znak su upozorenja, posebno ako su rezultat neredovnih obroka. Hitno izmjerite nivo šećera u krvi, pojedite nešto i sklonite se sa vrućine.
Dehidracija
Voda čini više od 70 odsto ljudskog tela, a već kod malih gubitaka javljaju se problemi. U letnjim mesecima je pojačana zbog znojenja. Blaga dehidracija se definiše kao gubitak od jedan do dva odsto ukupne tečnosti, kod umerene je taj gubitak pet posto, a kod teške čak 10 posto. Simptomi su glavobolja, suva koža i usne, povećana tjelesna temperatura, ubrzani otkucaji srca i mučnina. Jedina prevencija je uzimanje velikih doza tečnost, a najvažnije vode – u ljetnjim mesecima, oko 2,5 l na dan, pa čak i više usljed fizičkih aktivnosti.
Pad krvnog pritiska
S povećanjem vlažnosti vazduha i porastom temperatura dolazi do naglog proširenja krvnih sudova. Bilo da je reč o zdravim ljudima ili bolesnicima, pad krvnog pritiska svojstven je svima, a naročito opasan za ljude sa slabim srcem, ali i oboljele od hipertenzije koji već uzimaju lekove za snižavanje pritiska. Simptomi su zamagljen vid, teška vrtoglavica, preskakanje srca, stalan osećaj žeđi, nesvjestica i kratak dah. Prevencija su redovni obroci s većom količinom soli, sklanjanje sa jakog sunca i uzimanje dovoljno tečnosti.
Sunčanica
Takođe je jedan od oblika toplotnog udara, nastaje kao rezultat direktnom izlaganju suncu glave i potiljka, a ne samoj vrućini. Simptomi su joj povišena tjelesna temperatura, crvena koža lica, ubrzani rad srca i kratak i ubrzani dah. U lakšim slučajevima javlja se glavobolja, problemi sa vidom, vrtoglavica i pospanost, a u težim, proširenje zenica i gubitak svijesti. Prva pomoć su hladni oblozi, puno tečnosti i potpuni mrak, a ako dođe do nesvijesti treba pričekati hitnu pomoć i oboljelog postaviti da leži na boku.
//24sata
