U Boga vjeruje 66 posto Bosanaca i Hercegovaca.

Pokazalo je to najnovije istraživanje američkog „Pew Research Centra“. Istraživanje pod nazivom „Religiozna uvjerenja i nacionalna pripadnost u srednjoj i istočnoj Evropi“ provedeno je u 34 evropske države.

Religioznost ovog istraživanja definirali su kroz četiri kategorije: važnost religije, pohađanje vjerskih službi, učestalost molitve i vjera u Boga. U odgovorima koje su dobili, otkrivaju da su najreligiozniji Rumuni, građani Bosne i Hercegovine su na šestom, Hrvatske na sedmom, a Srbije na desetom mjestu u Evropi.

Najčešći je odgovor „ima nešto“

– Dvije trećine ljudi u BiH, 66 posto, kaže da s apsolutnom sigurnošću vjeruje u Boga. U Srbiji 59 posto ljudi vjeruje u Boga s apsolutnom sigurnošću. Sličan je postotak u Hrvatskoj, njih 57 posto – navodi se u istraživanju.

Biti vjernik nije isto kao i izjašnjavati se kao religiozna osoba. Naime, jedno je dosljedno prakticirati vjeru, vršiti sve obaveze, živjeti po propisima, ići u džamije, crkve, ne činiti drugom zlo, drugo je reći da si vjernik, što može biti pro forme ili radi interesa. Takvih „vjernika“ je, nažalost, dosta u BiH. Takvog su mišljenja predstavnici vjerskih zajednica koje djeluju u našoj zemlji.

Protojerej-stavrofor Vladimir Stupar, starješina Saborne crkve, kaže da ga ne iznenađuje podatak da dvije trećine ljudi u BiH vjeruju u Boga. No, ističe da je pitanje vjere, ipak, kompleksno.

– Možda bi čak 90 posto ljudi kad biste ih pitali da li vjeruju da postoji neko ili nešto, odgovorilo potvrdno. Najčešći je odgovor „ima nešto“. No, kad je u pitanju praktikovanje vjere, onda je taj broj daleko manji. Dakle, čovjek kao religiozno biće ima potrebu da uspostavi vezu s Bogom. Tako gledajući taj odnos na nivou psihologije, reći će da vjeruju. No, veoma je teško doći do vjere koja je zasnovana na ličnom znanju Boga. Treba čovjek da uloži ogroman napor da bi mogao da dostigne taj nivo – napominje Stupar.

Ističe i da se broj vjernika mijenja. Neki kroz vrijeme postaju još boljim vjernicima, dok se drugi hlade prema vjeri.

– To je pitanje, ne samo vjere, nego odnosa čovjeka s Bogom. Ako čovjek pronađe Boga i prepozna Boga u drugim ljudima kroz svoj odnos s Bogom, onda čovjek postaje mnogo vredniji, on je Božije biće, a ne proizvod nekog slučaja, nekog kretanja materije ili elemenata u kosmosu, kao što to ateisti tumače. Oni smatraju da je ovaj svijet nastao slučajno, da nema svog tvorca, onoga ko promišlja o njemu, ko brine o čovjeku. Ako tako pristupamo, onda je pitanje života i smrti potpuno beznačajno. Međutim, ako znamo da je Bog stvorio čovjeka i da je čovjek biće koje je slično Bogu, u tom smislu da je stvoren po obrazu i podoblju Božijem, onda sasvim drugačije vrednujemo i samog čovjeka, unutar ovoga svijeta i vrednujemo naš odnos i prema Bogu i prema ljudima – pojašnjava Stupar.

Problem je što nekome smeta vjernik

Muhamed Velić, sarajevski imam, stava je da su bh. građani u velikoj mjeri religiozni.

– Ipak, moramo da razgraničimo šta je vjerovanje, a šta je religija. Vjera je nešto privatno. To je iman kod nas, muslimana. S rezervom uzimam brojku da je dvije trećine ljudi u BiH religiozno. Ono što je sigurno jeste da vjera koristi i vjerniku i nevjerniku. Vjernika čini dobrim čovjekom koji će valjati svim ljudima. No, problem su lažne vrijednosti pa se neko postavlja da je vjernik, a on je zapravo lažni vjernik, lažni patriota, lažni čovjekoljubac. To su problemi. Vjera je takve ljude označila kao licemjere. Danas imamo na djelu licemjerstva i lažne vrijednosti. Bukvalno smo preplavljeni lažnim vrijednostima – poručuje ef. Velić.

Ističe da je dobro što ljudi sada mogu javno da ispoljavaju vjeru. Prije, podsjeća, to nije bilo moguće.

– Moram podsjetiti da smo dugo bili pod jednom „pritisnutom torturom“ javnog nevjerovanja. Ljudi su potiskivali vjeru, u tom dugom komunističkom periodu, vjera je bila zanemarena, gurnuta u deseti plan, ne u drugi. Ne samo da nije bilo popularno biti vjernik, nego nije bilo dobro biti javno vjernik. To je bilo kontraproduktivno u društvenom smislu. Sada je došlo do oslobađanja, otvaranja društava, kidanja tih komunističkih okova, te su ljudi svoju vjeru počeli pokazivati. Dakle, problem nije što su ljudi vjernici. Problem je što je to nekome smetalo i smeta da je neko vjernik i religiozan – kaže ef. Velić.

U skladu s onim što vjera uči

Glavni sekretar Biskupske konferencije BiH, monsinjor Ivo Tomašević na ovo istraživanje gleda s rezervom. Kaže da se vjera ne da ni izmjeriti, niti izvagati.

– Koliko mi je poznato, većina stanovnika BiH su vjernici. Duhovne stvari teško je mjeriti pa su se i organizatori ove ankete poslužili određenom mjerom kako bi mogli doći do nekih okvirnih brojki. Vjernik ne znači samo, iako je i to važno, redovito ići na molitvu, nego i svakodnevno življenje u skladu s onim što vjera uči. Čovjekovu nutrinu savršeno poznaje samo Bog. Na svakom je vjerniku, a posebno na nama koji druge učimo vjeri, da nastojimo živjeti u skladu s tom vjerom – navodi Tomašević.

Osvrnuo se Tomašević i na položaj vjernika u BiH.

– Vjera je trajno traženje u smislu da u svakom danu vjernik treba nastojati ostvariti ono što Bog uistinu želi. Rat je donio poremećaj vrijednosti i ranio brojne duše, bilo da je riječ o onima koji su pretrpjeli zlo ili o onima koji su zlo nanosili. Potrebno je na svim razinama učiniti da te rane zacijele i da idemo putem dobra. A put dobra jeste Božiji put. To je put na kojem u drugome prepoznajemo svoga brata i sestru. Mislim da se većina nije izgubila s toga puta, iako je svatko od nas svakoga dana pozvan vraćati se na pravi put – poručio je Tomašević.

Visoko religiozne osobe

46 posto u BiH

44 posto u Hrvatskoj

32 posto u Srbiji

Religija mi je vrlo važna u životu

54 posto ljudi u BiH – drugo mjesto

42 posto u Hrvatskoj – šesto mjesto

34 posto u Srbiji – deseto mjesto

Odlazak u vjerske objekte jednom mjesečno

40 posto u Hrvatskoj

35 posto u BiH

19 posto u Srbiji

3 posto ateista

Prema objavljenim podacima o vjerskoj strukturi stanovništva, u BiH se 50,7 % stanovnika izjašnjava muslimanima, 15,19 % katolicima i 30,75 % pravoslavcima.

29 % građana smatra da im religija ne predstavlja bitan faktor u život

3 % stanovnika na popisu iz 2013. godine izjasnila su se kao ateisti

Najveći broj ateista popisan je u sarajevskoj općini Novi Grad – 3.195, zatim u sarajevskoj općini Centar – 3.175, Tuzli – 3.020, Banjoj Luci – 2.685, Mostaru – 1.670, a u nekoliko općina nije prijavljen nijedan ateista.

(Avaz.ba)