Izbori u Turskoj: Da li je Erdgoanova pobjeda zaista sigurna?

TRT
U Turskoj se 24. juna održavaju opći izbori s kojima se uvodi izvršni predsjednički sistem ali predsjednik Recep Tayyip Erdogan, dominantna figura na turskoj političkoj sceni u protekloj deceniji i po, ne može biti siguran u apsolutnu pobjedu, smatraju svjetski mediji.

U Turskoj se 24. juna održavaju opći izbori s kojima se uvodi izvršni predsjednički sistem ali predsjednik Recep Tayyip Erdogan, dominantna figura na turskoj političkoj sceni u protekloj deceniji i po, ne može biti siguran u apsolutnu pobjedu, smatraju svjetski mediji.

Tako Washington post piše da se sa njegovim rastućim autoritarizmom Erdogan prije nekoliko mjeseci doživljavao kao nepobjediv kada se odlučio za raspisivanje prijevremenih izbora za 24. juni.

“Njegova oštra taktika u slučaju pobjede najavljivala je još više neprijateljstva prema Zapadu i represiju kod kuće. Ali sada postoje signali da se Erdogan i njegova partija suočavaju sa suprotstavljenim vjetrovima,“ piše list.

Ključna prekretnica dogodila se nedavno kada su se razjedinjene opozicione stranke okupile u savezu, ocjenjuje Post.

“Formiranjem jedinstvenog fronta, opozicioni savez mogao bi da nadjača većinu Erdoganove Partije pravde i razvoja (AKP) i njenih saveznika u parlamentu – i da na taj način blokira njegove ambicije,” navodi vošingtonski dnevnik i dodaje da ankete pokazuju da je ovaj ishod moguć.

List tvrdi i da ankete pokazuju da Erdogan možda neće pobijediti u prvom krugu i morat će da ide u drugi krug.

“Erdogan je najutjecajniji turski političar tokom nekoliko decenija i ne treba ga potcjenjivati, već treba reagovati. To su dobri razlozi za zapadne Vlade, uključujući i administraciju američkog predsjednika Donald Trump, da ne otpisuju unaprijed turske izbore, već da ih pažljivo prate“, zaključuje se u tekstu.

Turska opozicija miriše na uspjeh protiv Erdogana

Prema pisanju britanskog sedmičnika Economist, turska opozicija je u zamahu snage i pronašla je prave kandidate.

“Muharem Ince, kandidat Republikanske narodne stranke (CHP), popularni je podstrekač i jedan od rijetkih sekularnih političara sposobnih da se povežu s vjerskim glasačima. Rođen u konzervativnoj porodici, redovno se moli i brani pravo ženskih državnih službenika da nose islamsku maramu, ali izgleda da povremeno uživa u piću,“ piše list.

Economist dodaje i da je Meral Aksener, bivša ministrica unutrašnjih poslova, izvukla sebe i njenu Iji (Dobru) stranku iz mraka na nacionalnu scenu, kao i da joj nedavne ankete daju 20 posto glasova u prvom krugu.

Sedmičnik navodi i da su opozicione stranke obećale da će u slučaju pobjede odustati od Erdoganovog novog ustava, koji je jedva prošao na referendumu 2017. godine, zbog nepravilnosti i navodnih prevara.

“Ince ovaj Ustav opisuje kao recept za režim “jednog čoveka” i obećava da će ponovo promijeniti ustav kako bi vratila parlamentarnu vladavinu što prije,” piše u tekstu.

Londonski sedmičnik zaključuje da je za sada najveća Erdoganova glavobolja valutna kriza kojoj je u velikoj mjeri i sam doprinio.

Tri razlike između turskih predsjedničkih izbora 2014. i 2018. godine

Prvi direktni predsjednički izbori u Turskoj održani su u august 2014. godine. Erdogan, dotadašnji premijer i šef Stranke pravde i razvoja, pobijedio je na izborima uz podršku 52 posto glasača protiv njegova dva rivala, piše Hurriyet daily news.

Postoje značajne razlike između izbora održanih 2014. i 2018. godine, što bi moglo predstavljati prednosti, ali i štetu za kandidate. Prva razlika je u odnosu na broj kandidata.

Naime, kako piše Hurriyet, Vrhovni izborni odbor 9. maja objavio je da su prihvaćene prijave šest kandidata.

“Vjeruje se da će većina kandidata koji će se naći u izbornoj utrci biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na Erdogana – kao najjačeg kandidata – koji želi da pobijedi u prvom krugu, osiguravši najmanje 50 posto plus jedan glas”, navodi list.

Druga razlika između izbora 2014. i 2018. godine je da će se posljednji održati istovremeno s parlamentarnim izborima, u skladu sa prošlogodišnjim ustavnim amandmanima.

Jedna od ideja za održavanje ova dva skupa izbora bila je da se poguraju glasači da glasaju za Erdogana i njegovu AKP partiju zajedno, kako ne bi oslabili predsjednika na njegovoj poziciji.

Treća razlika je u tome što će se ovi izbori održavati pod vanrednim okolnostima, nametnutim nakon pokušaja državnog udara u julu 2016. godine. Vladini zvaničnici i provladini krugovi tvrde da vanredna pravila ne predstavljaju prepreke za poštene i jednake izbore, ali istina je prilično drukčija.

Ukratko, najvažniji izbori u Turskoj 24. juna izgledaju otvoreni za bilo koji scenario. Nema sumnje da će svi kandidati i njihove političke partije raditi do posljednjeg trenutka kako bi postigli najbolji rezultat.

Da li turska opozicija ima šansu da pobijedi Erdoganovu AKP partiju?

Nakon 15 godina u vladi – pogotovo nakon pokušaja državnog udara u julu 2016. godine koji su ga okrunili posebnim izvršnim ovlastima – turski predsjednik nikada nije bio moćniji, piše vošingtonski The Brookings institut.

Ipak, kako se približavaju prijevremeni izbori, postoje sve veći pokazatelji da bi političke vještine koje su dugo dozvoljavale Erdoganu da odredi tok turske politike mogle oslabiti.

Ova organizacija navodi da turskim anketama treba pristupiti s oprezom, iako mnoge od njih sada sugerišu da će predstojeći predsjednički izbori biti odlučeni u drugom krugu i da Erdoganova AKP neće uspjeti zadržati većinu u parlamentu.

To bi stvorilo sasvim novu i izazovnu političku sliku u kojoj bi opozicija mogla imati veći značaj u kreiranju politike.

U tekstu se navodi kako na izborima koji slijede, Erdoan i njegovi protukandidati imaju jednake realne šanse za pobjedu u onome što bi mogla postati najspornija izborna utrka Turske u novijoj historiji.



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...