Još jedan prijedlog kako obnoviti Notre Dame: Na krovu da bude bazen

biscani.net
Arhitekte imaju neobične prijedloge kako rekonstruisati parišku katedralu Notre Dame. Jedan od prijedloga je da na krovu ovog sakralnog objekta bude ni manje, ni više nego bazen, piše britanski list Daily Mail.

Arhitekte imaju neobične prijedloge kako rekonstruisati parišku katedralu Notre Dame. Jedan od prijedloga je da na krovu ovog sakralnog objekta bude ni manje, ni više nego bazen, piše britanski list Daily Mail.

Nedugo poslije požara, vlast Francuske je objavila međunarodni konkurs za arhitekte u cilju obnove ove građevine civilizacijske vrijednosti.

Premijer ove zemlje Edouard Philippe je poručio da je to prilika da se u Notre Dameu primjene tehnologije koje će odgovoriti na izazove vremena.

Da na krovu katedrale bude bazen je ideja kompanije Ulf Mejergren Architects iz Štokholma.

Iz ove kompanije su poručili da Notre Dame “nije izolovani otok u urbanoj sredini, već da pripada gradu i ljudima”.
Daily Mail je podsjetio da ovo nije jedini prijedlog kako izvršiti rekonstrukciju.

Ranije je obznanjen prijedlog arhitekte Vincenta Callebauta. Njegova vizija je stakleni krov čija će konstrukcija biti izrađena od karbonskih vlakna.

Pri tome bi na krovu bila farma na kojoj bi aktivisti dobrotvornih organizacija uzgajali voće i povrće namijenjeno socijalno ugroženim osobama i beskućnicima, navodi Daily Mail.

Pokazao još jedan talenat: Ovako to zvuči kada Zlatan Ibrahimović svira klavir

Instagram profil Zlatana Ibrahimovića prilično je zanimljiv.

Putem ove društvene mreže “Ibra” pokazuje da pored fudbalske lopte ima i brojne druge talente.

Fudbaler Los Angeles Galaxy-a, sa pratiocima je podijelio video na kojem svira klavir.

Story je snimljen u svrhu reklamiranja izbjeljivača zuba. Pogledajte kako izgleda i zvuči “Ibra za klavirom”.

Poplave nekad i sad: Jesmo li naučili iz grešaka

April i maj, pogled u nebo i strah od kiše – ono je što brine građane u ova dva mjeseca, posebno nakon katastrofalnih poplava 2014. godine.

Maj 2019. – samo je nabujala rijeka Liješnica u mjestu kod Maglaja poplavila 38 kuća. Kritično je bilo i prije pet godina, ali Hidajetina kuća tada je ostala netaknuta. Voda je sada uništila sve. Evakuisani su.

“Šteta je neprocjenjiva. Mi smo u jednoj sekundi ostali bez ičega. Imam samo dva jastuka, to mi je ostalo čitavo”, požalila se Hidajeta Međić iz Gornje Liješnice.

Štete iz 2019. tek će zbrajati. O gubicima, donacijama, kreditnim sredstvima, troškovima i učinjenom u Bosni i Hercegovini razgovara se i pet godina nakon. No, bez detaljno svedenih računa. U dokumentu dostupnom u bazi nadležnih institucija stoji da je ukupni finansijski iznos ekonomskih efekata nepogoda iz 2014. dostigao je gotovo 4 milijarde maraka.

Za Federaciju Bosne i Hercegovine ukupne posljedice – štete i gubici – procijenjene su na 2,03 milijarde, za Republiku Srpsku 1,89 milijardi, a za Brčko Distrikt – 57,89 miliona maraka.

“Naši prijatelji iz zemalja EU i šire su dolazili i tri dana su sjedili ispred gomile ljudi koji su iznosili svoje zahtjeve da bi na kraju to prošlo kroz neke sisteme koji su, po mom ličnom mišljenju, pomalo nakaradni. Danas nemamo niti jednu službenu informaciju da je Vijeće ministara BiH usvojilo – barem mi u sektoru za zaštitu i spašavanje i Ministarstvu sigurnosti nismo dobili takvu informaciju – šta je i na koji način učinjeno, te na koji način je vršena i izvšena obnova, pomoć. (N1: Dakle, ne znamo kako je ovaj novac potrošen?) Mi u Ministarstvu sigurnosti ne znamo. (N1: Znamo li da li je vraćen kredit ili se još uvijek vraća?) Kredite vraćaju oni koji se zadužuju. Opet nemamo koordinacije i nemamo informacije”, kazao je Samir Agić, pomoćnik ministra bezbjednosti BiH.

Kao pomoć Bosni i Hercegovini sredinom jula 2014. organizovana je i međunarodna donatorska konferencija u Briselu. Dostupni podaci govore da je zaključno sa oktobrom 2016., što je Savjet ministara BiH usvojio 2017., ukupna vrijednost doznačenih sredstava iznosi 764,9 miliona evra, uglavnom grantova i kreditnih sredstava, dok ukupna vrijednost isplaćenih sredstava iznosi 345,1 milion evra.

Treba pomenuti i program koji je u avgustu 2014. pokrenula Evropska unija uz učešće UNDP-a u vrijednosti 43 i po miliona evra, te posebne projekte UNDP-a. No, prije zbrajanja utrošenog bilo je evidentno da je decentralizovan sistem pokazao sve slabosti – neadekvatnu koordinaciju i reakciju.

Pojedini eksperti i danas ukazuju da ih niko ne pita za stručno mišljenje.

“Moramo računati da se sa poplavama i sušama moramo sistemski i planski boriti. Mi idemo od slučaja do slučaja što je naš problem. Desi se, onda se zakuka, čim se to smiri skrene se pažnja s tog dok se to ne zaboravi. Iz godine u godinu počeli smo gatati kakvo će stanje biti kada su periodi poplava, a i suša. Biće i suša, to su kontraefekti. Mi smo nepripremljeni totalno kada je u pitanju i aspekt vodosnabdjevanja. Sasvim sigurno nemamo adekvatnu infrastrukturu”, tvrdi Nusret Drešković sa Odsjeka za geografiju PMF Sarajevo.

Na institucionalno neefikasan sistem odbrane od poplava, ranije nenamjenske troškove i pozajmice iz sredstava namjenjenih zaštiti od prirodnih nesreća, te na političku sporost u donošenju važnih odluka i mjera, ukazivale su analize nevladinih organizacija još iz 2014. No, nema garancije da uz nivo vode više neće rasti i greške sistema.





Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...