Krajišnicima je dosta krize i merhametluka

oslobođenje.ba
U Unsko-sanskom kantonu situacija sa imigrantima iz bliskoistočnih zemalja izmiče kontroli. Sve ih je više i lokalne vlasti su zabrinute.

U Unsko-sanskom kantonu situacija sa imigrantima iz bliskoistočnih zemalja izmiče kontroli. Sve ih je više i lokalne vlasti su zabrinute.

Ne postoje tačni brojevi, podaci o kretanjima, nema adekvatnog odgovora države, a obični građani više ih ne mogu ni hraniti.

Osuda dobročinstva

– Sve je počelo zimus kada je njih petero prenoćilo u džamiji, jer su ih policajci vratili sa hrvatske granice. Mi smo između sebe sakupili nešto para i kupili im karte za Sarajevo, da idu u azilantski centar. Od tada nisu prestali da dolaze, a evo sad ih ima 500 po gradu, ispričale su nam džematlije gradske džamije u Velikoj Kladuši.

Glavni imam Muamer ef. Ćatić kaže da su džamiju počeli navečer da zaključavaju.

– Ne može Islamska zajednica rješavati problem imigrantske krize, uostalom, to i nije naš posao, rekao nam je efendija Ćatić. Jedno vrijeme su bili u džamiji, ali sada više nisu. Kaže da se ljudi ne mogu držati u 200 džamijskih kvadrata, gdje nema ni toaleta.

Spavaju po klupama, baš ispod džamije u gradskom parku. Spavaju i po stubištima, ulaze u prazne objekte i kuće. Dok ne pronađu put preko granice, preživljavaju kako se snađu. Dobri ljudi iz Velike Kladuše se sažale i prime ih u kuće. Ne mogu ih dugo gostiti, a nakon što se i mediji dočepaju tog čina dobročinstva, moraju pod hitno smještaj zatvarati. Ono što takve građane očekuje jeste policija na vratima, ali i osuda dobrog dijela zajednice. Naime, mnogo je građana koji imaju strah od nepoznatih i stranih mladića koji se kreću u grupama. Ni taj aspekt se ne može zanemariti.

Na sjednici Općinskog vijeća Velike Kladuše vodila se duga rasprava. Zaključak je bio da kriza nije prilika da se sami Krajišnici dokazuju u merhametluku, nego je prilika da se država pokaže na djelu, radeći svoj posao. No, to se još nije desilo.

Sve vreći broj migranata treba evidentirati, zdravstveno pregledati i eliminisati mogućnosti zaraznih bolesti. Oni spavaju i dijele hranu sa lokalcima. Zatim se od države očekuje strateška odluka o njihovom boravku ili tranzitu, te provođenje akcije u djelo.

– Mi smo 13. februara poslali dopis svim medijima i svim nadležnim zvaničnim institucijama i niko nije reagovao. Stiče se dojam da neko na vrhu države misli da će ignorisanjem problema – problem riješiti. Ovo se ne može pomesti pod tepih. Općinsko vijeće je čekalo nepuna dva mjeseca od policije da se očituje zaključkom, da bismo imali informaciju da je 300 imigranata evidentirano kod njih i Granične policije. A broj neevidentiranih je daleko veći, te je očigledno da neprestano pristižu novi, saznali smo od Edine Abdić-Pleho, šefice kabineta općinskog načelnika.

U gradskom parku ispred Općine kampuju brojne grupice Sirijaca, Alžiraca, Pakistanaca, Libijaca i Palestinaca. Od Abdulrahmana i Ragiba iz Alžira saznajemo da su na putu već tri mjeseca. Stigli su iz Srbije. Žale se na hrvatsku policiju, da ih u pokušajima prelazaka hapsi, uzima im novac i baterije iz telefona, te ih potom vraća u BiH.

Abdulrahman nam kaže da ima ženu i djecu koji ga čekaju u Francuskoj, da u Alžiru radi za bijednu platu od 300 eura mjesečno.

U parku su, jer im tu donose hranu. Stiže Asim Latan Latić i doziva ih “manđare”, pokazujući praznom rukom kao da drži kašiku pored usta.

– Kod mene su u restoranu Teferič koji više ne radi, okrenuo sam tablu naopako i radim samo za njih. Bilo ih je 257 na ručku, policija kod mene dolazi i uzima mi brojno stanje, haha, priča nam Latan, otkrivajući imena desetak kolega koji pomažu i pripremi hrane.

A ko god da im ukaže gostoprimstvo, vjerovatno će i sa policijom razgovarati. Drugi dio građana se plaši ovih mladića. Ne znaju odakle dolaze niti na šta su spremni, a život ilegalnog imigranta je stanje očajnika.

U Velikoj Kladuši sad se uveliko iščitavaju zakoni o azilu i kretanju stranaca. Pišu se apeli odgovornim državnim institucijama, prvo Ministarstvu sigurnosti, pa Vijeću ministara, Službi za poslove sa strancima i Graničnoj policiji.

Niko od njih nema odgovora za Kladuščane. Poslanik u Skupštini USK-a iz Kladuše Mirvet Beganović je pokrenuo poslaničku inicijativu da se Kanton hitno očituje o problemu imigranata.

Elma Đogić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, inicirala je održavanje tematske sjednice “Migraciona kriza u Bosni i Hercegovini”.

Krizni štab

– Činjenica je da je država BiH po ovom pitanju zakazala i ne može se očekivati da jedinice lokalne samouprave rješavaju ovu problematiku, jer to nije u njihovoj ingerenciji. Policijska tijela su već zabilježila krivična djela koja su počinili imigranti, što je izazvalo uznemirenost kod građana USK-a. Zbog više hiljada imigranata čiji je dolazak najavljen u BiH, tražimo tematsku sjednicu Parlamenta FBiH kako bismo skrenuli pažnju javnosti i pružili zaštitu građanima Federacije, kazala nam je zastupnica Đogić.

A problem iz Velike Kladuše već se prelijeva i na grad Bihać, gdje su posljednjih desetak dana uočene desetine migranata u rejonu Žegarske aleje.

Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić za danas je sazvao sastanak na koji su pozvane sve nadležne kantonalne, federalne i državne institucije, kako bi oformili “krizni štab”, koji bi problem imigranata stavio pod kontrolu.

– Pokušavamo da se organiziramo, da uspostavimo kontakt sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, Ministarstvom sigurnosti i ostalim nadležnim institucijama, kazao je gradonačelnik Fazlić, naglašavajući da ni on nema informaciju koliko ima imigranata u Bihaću.



0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...