List krajiškog inata i ponosa simbolizira genocid u Bosanskoj krajini i obavezu pamćenja. Inat zločincima i zlu, te ponos i zakletvu kolektivnog napretka, piše novinska agencija Patria.

List krajiškog inata ističe se 20. jula, na dan ukopa žrtava genocida u dolinama rijeka Une i Sane, kada se prisustvuje i adekvatno obilježava 20. juli, i na dan kolektivne dženaze i ukopa u Prijedoru-Kozarcu.

Ovogodišnja kolektivna Šehidska dženaza te kolektivni ispraćaj za identifikovane žrtve genocida u Prijedoru obavit će se danas na Šehidskom mezarju u Kamičanima u 11 sati.

Među identifikovanim žrtvama je i Emira Mulalić koja je imala samo pet godina kada je svirepo ubijena

I danas se ekshumiraju tijela iz brojnih grobnica kao i masovne grobnice Tomašica, jedne od najvećih masovnih grobnica pronađenih u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Ona krije hiljade tijela i ona je simbol drugih hiljade i nešto grobnica o kojima piše Jasmin Odobašić iz Instituta za nestale, u knjizi „Hiljadu grobnica u Bosanskoj Krajini 1992. – 1995.

On dokumentuje 128 masovnih, 116 zajedničkih, 886 pojedinačnih, u kojima je do sada ekshumirano 4.697 tijela. Među njima 314 žena, 136 djece ubijenih stogodišnjaka, slijepih i gluhonijemih osoba, logoraša bačenih u jame i rudnike sa hiljadama relevantnih dokumenata, zapisnika i fotografija koji potvrđuju ekshumaciju i identifikaciju žrtava, čiji se ostaci danas ukopavaju na više različitih lokacija: Zecovi, Čarakovo, Hambarine, Rakovčani, Rizvanovići, Bišćani, Skela i Kamičani (geografski redosljed iz pravca Sanskog Mosta ka Banja Luci).

Na području Bosanske krajine bilo je preko 150 logora, a danas to svjedoči preko 1000 gorbnica. Prijedor je grad sa najvećim brojem najzloglasnijih logora i masovnih grobnica, ne samo u Krajini već i u Bosni- Omarska, Keraterm, Trnopolje….

Za zločine u Prijedoru u Haškom tribunalu i pred pravosuđem u BiH osuđeno je desetine Srba na zatvorske kazne u ukupnom trajanju više stotina godina.