Mesić je bio jedan od rijetkih u Hrvatskoj politici koji je pozdravio izbor Željka Komšića za hrvatskog člana bosanskohercegovačkog Predsjedništva.

„Predsjednik neće komentarisati izjave ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske“, navodi se iz kabineta Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da prokomentariše izjavu ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana kako „službeni Zagreb nije spreman i neće primiti Željka Komšića u službenu posjetu“.

Grlić Radman je ovo izjavio gostujući na RTV Herceg- Bosne u nedjelju, 22. novembra povodom 25 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

On je kazao i da Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda u BIH, te kako je njegova dužnost hrvatskog člana Predsjedništva BiH ‘papirna iluzija’.

Željko Komšić je na Općim izborima 2018. godine izabran za člana Predsjedništva BiH. Prema Izbornom zakonu BiH, građani u Federaciji BiH (jednom od dva entiteta) biraju članove Predsjedništva BiH, s tim da jedan mora biti iz reda bošnjačkog, a jedan iz hrvatskog naroda. To praktično znači da biraju ili jednog ili drugog, odnosno ne mogu birati obojicu.

Građani u Republici Srpskoj (RS) biraju člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.

Izjava miješanje u unutrašnje poslove BiH

Željko Komšić u Zagrebu se, nakon osvajanja mandata u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, 2018. godine susreo sa bivšim predsjednikom Hrvatske Stjepanom Mesićem. Iako su u Demokratskoj fronti, čiji je Komšić predsjednik, tada posjetu nazvali službenom, hrvatska javnost je nije tako definisala.

Mesić je bio jedan od rijetkih u Hrvatskoj politici koji je pozdravio izbor Željka Komšića za hrvatskog člana bosanskohercegovačkog Predsjedništva.

Dvije godine kasnije, Mesić za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje kako je izjava šefa hrvatske diplomatije ‘miješanje u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine’.

„Željko Komšić je izabran na isti način, po istom zakonu, po kojem je nekada bio izabran Dragan Čović. Tu nema nikakve razlike. Čović je mogao biti primljen na svim nivoima, a sada najednom Komšić ne može“, smatra Mesić.

Bivši hrvatski predsjednik navodi i kako Komšić nije zastupnik Hrvata, kao što ni Milorad Dodik nije zastupnik Srba, a Šefik Džaferović Bošnjaka.

„Ako neko ne želi komunicirati sa jednim članom Predsjedništva BiH, on onda ne može komunicirati niti funkcionirati sa Predsjedništvom BiH, jer oni samo kao trojica predstavljaju ovu instituciju. I Hrvatska i Srbija tu griješe, kada pozivaju samo jednog člana“, smatra Mesić.

Bivši šef bh. diplomatije, Igor Crnadak, podsjeća da Željko Komšić, do izbora 2018.godine, nije bio nepoželjan u zvaničnom Zagrebu.

„Ja sam uvijek za to da su vrata otvorena i da se razgovara. Pa, čak i ovo što slušamo od zvaničnika Hrvatske prema Komšiću, bilo bi bolje da se sa njim vide, sretnu i da mu to kažu i da se iz tih razgovora pokuša doći do nekog rješenja“, ocjenjuje Crnadak za RSE.

On dodaje da je u Bosni i Hercegovina specifična situacija, jer ‘dijelovi Bosne i Hercegovine, gdje je na vlasti HDZ i gdje dominantno žive Hrvati, ne doživljavaju gospodina Komšića kao svog člana Predsjedništva’.

„S druge strane, gospodin Komšić je izabran u skladu s Ustavom i izabran je na način koji je prihvaćen od hrvatske strane, uključujući i zvanični Zagreb na pregovorima u Dejtonu. Dakle, jedna vrlo, vrlo čudna situacija“, smatra Crnadak.

HDZ traži izmjene Izbornog zakona BiH

Hrvatska demokratska zajednica uputila je 2017. godine u parlamentarnu proceduru izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ova politička partija nastoji da se zakon promijeni, prvenstveno, u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U izmjenama se traži da člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine bira isključivo hrvatski narod.

Željko Komšić je u Predsjedništvu BiH osvojio tri mandata. Prvi 2006. godine, drugi 2010.godine i treći na Općim izborima 2018. godine.

HDZ tvrdi kako je Komšić pobjeđivao glasovima bošnjačkog naroda i kao takav izabran u Predsjedništvo BIH.

„Ne možemo dozvoliti da županijama (kantonima, op.a.) u kojima uopće nemate Hrvata neko bira Hrvata. Da bi izbjegli ovo prelijevanje glasova i da sutra ne bude da Sarajevo sa tri stotine tisuća glasova može izabrati Matu iz Tuzle“, izjavio je prije 2017. godine Dragan Čović, lider HDZ-a.

Za profesora sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Envera Kazaza, zahtjev HDZ-a nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

„Nemoguće je da Dejtonski sporazum definira izborno pravo na rasistički način kako ga tumači gospodin Dragan Čović. On promjene Izbornog zakona tumači na način da sa žutim trakama izlazimo na izbore, on pravo biranja građana svodi na našu nacionalnu pripadnost, a ostali koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, po Čoviću, ne bismo imali pravo glasa“, kaže profesor Kazaz.

Hrvati iz BIH se oslanjaju na pomoć Hrvatske

Nakon održavanja Općih izbora 2018.godine, na kojima je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pobijedio Željko Komšić, a protukandidat mu je bio Dragan Čović, Hrvatski narodni sabor (HNS), koji okuplja političke stranke sa hrvatskim predznakom iz BiH, usvojio je Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH.

U toj Deklaraciji, HNS se uglavnom oslanja na pomoć Republike Hrvatske.

„Deklaracija poziva institucije Republike Hrvatske da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini“, navodi se u Deklaraciji.

Podršku predstavnicima Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini do sada su pružali čelni ljudi u vlasti u Hrvatskoj. Posljednji u nizu je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović koji je u septembru izjavio kako Komšić ‘parazitira na hrvatskom biračkom tijelu’.

Nakon toga je u posjetu pozvao Milorada Dodika, ali ne kao člana Predsjedništva BiH, već predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Nakon sastanka je rečeno da su Milanović i Dodik, 16. septembra razgovarali o situaciji u Bosni i Hercegovini, problemima u provođenju Daytonskog sporazuma, te o položaju i pravima sva tri konstitutivna naroda – Hrvata, Srba i Bošnjaka.

Navedeno je i da je interes Republike Hrvatske “stabilna i funkcionalna Bosna i Hercegovina”, kao i osiguranje “jednakih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda”.

Dodik se u Zagrebu susreo i sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.

Za bivšeg predsjednika Hrvatske Stipu Mesića, nije sporno da se Milorad Dodik i Andrej Plenković sastanu, ali da se radi o ‘pomanjkanju saznanja o međunarodnim odnosima’.

„Ne možemo mi mijenjati zakone Bosne i Hercegovine. To bi međunarodna zajednica jednom trebala dati na znanje hrvatskom vodstvu da se drže međunarodnog prava“, napominje Mesić.

Inače, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u posljednjem sazivu- Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik, od početka mandata, nisu bili ni u jednoj službenoj posjeti Hrvatskoj.

Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nalaze se i među prioritetima u Mišljenju Evropske komisije za BiH.

Pored toga, Bosna i Hercegovina dobila je zadatak i da provede presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”, koji bi omogužio nacionalnim manjinama da se mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH i biti izabrani u Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine.

Prema postojećem Ustavu, samo tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) mogu se kandidovati za člana Predsjedništva BiH i biti izabrani u Dom naroda bh. parlamenta.

Dom naroda Parlamenta BiH je jedan od dva parlamenta na državnom niovu. Čini ga 15 delegata, od kojih su dvije trećine, po pet Bošnjaka i Hrvata, delegati iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna trećina, pet Srba, delegati iz Republike Srpske.

Nominirane bošnjačke, odnosno hrvatske delegate iz Federacije BiH biraju bošnjački, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH, dok delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske.

Ovaj dom potvrđuje zakone koje donosi Zastupnički dom Parlamenta BiH i u okviru njegovog rada, delegati imaju pravo da se pozovu na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, kojim im je omogućeno da se ni jedna odluka “od vitalnog nacionalnog interesa” ne donese protivno interesima bilo kojeg konstitutivnog naroda.

Izvor: oslobodjenje.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
  • Ukoliko neki drugi medij želi preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor portal Biscani.net, dužan je navesti portal Biscani.net kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na foto i video materijale kojima je autor portal Biscani.net, ili fotografije koje su portalu date na korištenje.
  • U skladu sa Članom 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH napominjemo: Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.