Mještani Sanice ljubomorno čuvaju rajsku varošicu

nezavisne.ba

U živopisnoj zelenoj kotlini ispod obronaka Grmeča, na području koje je izdašno vodom, šumom i kvalitetnom zemljom, prosula se Sanica. Ova živopisna varošica udaljena je 17 kilometara od Ključa, a u bivšoj Jugoslaviji postala je poznata kao prvo turističko selo, ali je ovaj zanimljiv projekat naprasno zaustavio protekli rat.

Sanica danas broji oko hiljadu stanovnika, što je upola manje u odnosu na broj mještana koji je živio na tim prostorima u prijeratnom periodu. Veliki broj Saničana danas živi i radi u nekoj od zapadnoevropskih zemalja, a zavičaj posjećuju nekoliko puta godišnje kako bi kod kuće proveli praznike ili godišnje odmore. Sanica je komunikacijski izolovana od ostatka opštine Ključ, u čijem se sastavu kao mjesna zajednica nalazi. Putni pravci su prohodni i održavaju se, ali su zbog konfiguracije terena kojim prolaze veoma teški za saobrćaj.

Ako bismo mogli birati put kojim ćemo doći do Sanice, svakako bismo izabrali trasu nekadašnje željezničke pruge koja zmijoliko vijuga kanjonom istoimene rijeke i prati njen tok sve do ušća u Sanu. Pruga je povezivala Sanicu sa Sanskim Mostom i Prijedorom, a izgrađena je 1914. godine kako bi se omogućila što lakša eksploatacija bogate grmečke šume. Pružnu trasu izgradila je austrijska firma “Štajnabajs”, koja je obavljala ove poslove, a posjedovala je i vlastitu željeznicu. Na nekadašnjeg “ćiru”, koji je s mukom i brektanjem odvozio kompozicije pretovarene najkvalitetnijom grmečkom bukvom ili hrastom, danas sjećaju živopisni tuneli izdubljeni prije više od stotinu godina u čvrstoj kraškoj stijeni. Legenda kaže kako je austrougarski car Franjo Josif graditeljima plaćao kilogram zlata po metru izbušenog tunela, jer se tvrda stijena nije dala lako savladati.

Posjetioci koji prolaze ovim putem dive se ljepoti kanjona kojim huči Sanica praveći prelijepe brzake, kaskade i slapove. Inače, ova desna pritoka Sane bogata je ribom, a posebno potočnom pastrkom, koju ribolovci smatraju “kraljicom riba”. Zbog toga se na njenim obalama često održavaju takmičenja u sportskom ribolovu koja pohode brojni ribolovci iz svih krajeva svijeta. Sanica je urbanistički oblikovana varošica, s nekoliko društvenih objekata koji čine centar mjesta, a lijepo uređene ulice vode u periferne dijelove i naselja. Tu se nalazi i osmogodišnja škola koju danas pohađa nešto više od dvije stotine učenika, mada je taj broj u sretnija vremena bio i pet puta veći. Bejha Kurtić je djevojka koja danas obavlja nezahvalnu dužnost predsjednice mjesne zajednice Sanica. Nakon okončanja Pravnog fakulteta u Tuzli, odlučila se vratiti u rodno mjesto i danas radi kao sekretarica u mjesnoj školi.

Objašnjava kako danas u Sanici nema privrednih kolektiva koji bi zapošljavali veći broj radnika, zbog čega su mještani prinuđeni da se okrenu sopstvenim resursima, a najveći broj njih bavi se različitim vidovima poljoprivredne proizvodnje. Velike nade polažu u pokretanje Drvne industrije “Sanica”, koja je nekada zapošljavala više stotina mještana i bila okosnica privrednog razvitka čitavog kraja. Trenutno je za kupovinu ovog privrednog kolektiva zainteresovana jedna firma iz Katara i mještani se nadaju skorom pokretanju proizvodnje.

ČUVAR AUTOHTONIH PASMINA

Priča o Sanici bila bi nepotpuna bez Mujage Selmana. On je jedan od živopisnih likova koji svojim radom i djelovanjem ostavljaju neizbrisiv trag. Dobar dio životnog vijeka posvetio je borbi za zaštitu i afirmaciju izvornih pasmina domaćih životinja Bosne i Hercegovine. Već godinama vodi borbu za zaštitu autohtonog bika i krave buše, kojima prijeti izumiranje. Inače, član je i osnivač nekoliko domaćih udruženja koja se bore za očuvanje i afirmaciju tradicionalnih domaćih vrsta, među kojima je i Klub ljubitelja bosanskog bika i krave buše, čije sjedište je upravo u Sanici.

Na prostranom imanju, smještenom ispod planinskih visova Grmeč planine, Selman uzgaja autohtona goveda i na tom mjestu, kako kaže, provodi najviše slobodnog vremena. Posebnu ljubav ovaj domaćin iz Sanice gaji prema psima tornjacima, koje uzgaja već dugi niz godina. Za razliku od nekih drugih autohtonih vrsta, zahvaljujući upornosti domaćih uzgajivača i entuzijasta, ovaj pas je u svjetskoj kinološkoj enciklopediji registrovan kao bosanskohercegovački pastirski pas. Selman je u proteklim godinama sudjelovao na brojnim domaćim i svjetskim izložbama pasa, a prije devet godina na svjetskom kinološkom takmičenju u Poljskoj njegov ljubimac je proglašen za najljepšeg. Smatra kako se u njegovanju kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine mora posvetiti posebna pažnja očuvanju autohtonih životinjskih pasmina koje daju pečat našem podneblju.

ALPSKI JELENI NA OBRONCIMA GRMEČA

Od prije nekoliko godina atrakcija u Sanici su i alpski jeleni. Vlasnik farme na kojoj se uzgajaju je biznismen Muhamed Kahrimanović, koji već godinama živi i radi u Austriji, a ovo neobično uzgajalište podigao je prije nepunih šest godina. Brigu o neobičnim i lijepim životinjama vodi Safet Selman, koji nam je ispričao kako ih je u međuvremenu toliko zavolio da bez njihove blizine ne može zamisliti niti jedan dan. U ograđenom prostoru koji zauzima površinu od oko šest hektara, s potokom koji protiče čitavim prostorom, boravi stado jelena koje trenutno broji dvadesetak životinja, među kojima dva odrasla mužjaka, dok ostatak čine ženke i mladunci. Ističe kako su u proteklih nekoliko godina ove veličanstvene životinje postale svojevrsna turistička atrakcija u Gornjoj Sanici te ih posjećuju brojni radoznalci, među kojima i djeca. “Svi koji žele doći su dobro došli, slobodno neka ponesu sa sobom hranu, kukuruz ili nešto drugo, jer ovako nešto ljudi rijetko imaju priliku da vide”, kaže Selman.

NEISKORIŠTENI TURISTIČKI RESURSI

Kotlina u kojoj je smještena Sanica obiluje prirodnim ljepotama i primamljivim turističkim sadržajima. Svega kilometar od centra mjesta nalazi se izvor Sanice koji ostavlja impozantan utisak. Iz kraške stijene ističe ogromna količina vode koja potom obrazuje vodotok ukupne dužine 22 kilometra, prikupljajući usput lokalne rječice i potoke na svome putu u Sanu. Obronci Grmeča izuzetno su bogati šumom, a cijeli prostor je idealan za sve vrste lova i planinarenja.

Velika prostranstva plodne zemlje i blizina riječnih tokova idealni su za poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo, koje u posljednje dvije decenije dobija na značaju. Jedan od nezaobilaznih turističkih sadržaja u Sanici je čuvena “Grmečka korida” koja se održava u obližnjem selu Gornji Budelj. Ovaj događaj, koji se organizira tokom jula, svake godine privuče veliki broj posjetilaca i ljubitelja borbi bikova. Sanica danas dijeli sudbinu ruralnih sredina u koje se nedovoljno ulaže, ali njeni stanovnici ljubomorno, bez obzira na sve životne poteškoće, čuvaju život na ovim prostorima njegujući višestoljetnu tradiciju i vrijednosti.

 



0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...